Prvi put cijela priča o potonuću jugoslavenskog ratnog broda 1976., o čemu se do danas nije moglo pročitati n

Unovom broju ojne povijesti“donosimo opet ekskluzivnu priču. Ovaj put je priča o potonuću desantnog tenkonosca - minopolagača DTM-223 -ugoslavenske ratne mornarice 1976. godine u blizini otoka Visa. O tome nam piše naš već poznati suradnik na temama potopljene povijesti Zoran Delibašić. On je u istraživanju okolnosti stradavanja i potonuća ovog broda prije gotovo 46 godina došao i do Mladena Kuštovića iz mjesta Prvić âepurine s otoka Prvića, koji je u vrijeme potonuća bio ročni mornar na brodu. On je ispričao okolnosti potonuća. Kuštović je služio kao topnik na četverocijevnom protuavionskom topu Flak 38. Prema njegovim riječima, DTM je prije isplovljenja bio pun topovskog streljiva za oruđa kojima je bio naoružan jer je bila planirana vježba bojevog gađanja nekoliko dana nakon izvršenog zadatka prevoženja građevinskog materijala za Vis.

Zašto pak ekskluzivna priča" -er je potonuće broda u -ugoslaviji obavila vojna cenzura i do ovog članka zapravo nikad dosad nitko nije znao cijelu priču o tome. Kako piše Delibašić, u ovom slučaju potonuće ratnog broda odvijalo se u jeku Hladnog rata u kojemu je nesvrstana -ugoslavija igrala svoju ulogu na međunarodnom planu štiteći svoj ugled, te jakom i nedodirljivom vojskom kao čimbenikom vanjske sigurnosti i oslonca vladajućih elita za unutrašnje potrebe. âtoviše, potonuće se dogodilo uoči tadašnjeg praznika Dana armije 22. prosinca 1976. pa se ne može drugačije objasniti nego činjenicom da je sveprisutna cenzura za ovakve teme ostavila upražnjen medijski prostor u kojemu se ne može pročitati ništa o događaju sve do današnjih dana. Osim što je članak bogat podacima i arhivskim fotogra¿jama, tu su i svježe podvodne fotogra¿je olupine broda. Naime, 8. listopada 2022. obavljen je zaron na olupinu u organizaciji ISSA diving centra u vlasništvu obitelji Ižaković iz Komiže. âto reći, prava poslastica od teme

I za kraj jedan ispravak. U prošlom broju magazina, u članku ''Kako je došlo do hrvatskih zračnih napada u BiH 7. i 8. kolovoza 1995.'', na stranici 16. u legendi ispod zemljovida zamijenjene su oznake mjesta, a na stranici 17. ispod skice opisanog područja djelovanja i glavnih smjerova djelovanja u legendi su zamijenjene oznake za ''Područje pod nadzorom AP Zapadna Bosna prije Oluje'' i ''Područje zbjega iz Velike Kladuše''. Ispričavam se na omašci