Večernji list

“Treba nam novi zakon o prostornom uređenju”

Rajka Bunjevac, ugledna arhitektica i predsjednica Hrvatske komore arhitekata:

Riječi: ZORAN VITAS Slike: SANJIN STRUKIĆ/ PIXSELL, DAVORIN VIŠNJIĆ/ PIXSELL, PRIVATNI ALBUM

Upovodu 100. broja Livinga s Rajkom Bunjevac, uglednom arhitekticom i predsjednicom Hrvatske komore arhitekata porazgovarali smo o interpolacijama i prostornom uređenju na nacionalnim i lokalnim razinama. Učinilo nam se kako se radi o trajnom problemu kojemu se ne pristupa niti ga se rješava na pravi i adekvatan način...

Čini se da u posljednjih 20 godina praktično nemamo prostorne politike, ne samo u Zagrebu već praktično u svim gradovima. U čemu se to ponajviše očituje?

Činjenica je da je planiranje prostora u zadnjih 30 godina jako zanemarena disciplina u našim prostorima, i uz sav trud da se reguliraju razvojni pravci gradova i općina, ipak nedostaje kvalitetnija suradnja između planera i lokalne samouprave, koja treba dati impuls razvoju, ali i kanalizirati potrebe investitora, što često može postati predmetom raznih špekulacija, a uvijek na štetu izgrađenog prostora, ali i života uopće. Zbog lošeg zakonodavnog okvira, u Hrvatskoj se od donošenja zakona 2013.godine nije izradio niti jedan prostorni plan nove generacije, već se izrađuju izmjene i dopune postojećih prostornih planova, čime se samo stavlja zakrpa na zakrpu. Nama treba novi zakon o prostornom uređenju koji će svima osigurati poticaj da se krene u temeljniju analizu prostora, i koji bi trebao iznjedriti nove, suvremene prostorne planove koji će dugoročno i dalekosežno uređivati prostor sukladno suvremenim potrebama.

Velika prepreka izradi prostornih politika je politički

mandat od četiri godine u kojem lokalna samouprava treba riješiti aktualna pitanja, a razvijanje prostora zahtjeva dugi mandat i dugo gledanje unaprijed.

Iako je najavljena, izrada arhitektonskih politika Republike Hrvatske kao ključnog dokumenta za provedbu nacionalne razvojne strategije, nije još ni u začetku. Formirana radna skupina za izradu tog dokumenta, u dvije godine nije se još nijednom sastala. Uz najbolju volju i pritisak arhitektonske struke, bez političke volje i političke odluke za stvaranjem prostornih politika koje će dugoročno kreirati prostorni razvoj Republike Hrvatske, nema nikakvog vidljivog pomaka u tom smjeru.

Zagreb je sasvim sigurno i zbog svoje veličine najočitiji primjer. Kakve će posljedice izazvati preizgradnja koja se odvija posebno na rubovima grada?

Zagrebu definitivno manjka novi generalni urbanistički plan, koji će imati definiranu novu razvojnu politiku grada. No, za bolju kontrolu izgradnje prostora potrebno je donijeti i planove niže razine, kojima se nekom naselju ili kvartu, na detaljnoj razini, mogu dati nove smjernice. Istina je da je stihijska i bespravna (a sada legalizirana) izgradnja uzela maha i grubo narušila zatečeni urbani prostor te ograničila njegove mogućnosti razvoja. Zbog toga se novi prostorni planovi moraju baviti i sanacijom zatečenog stanja. Šteta je da iz postupka legalizacija nije izašla ozbiljnija analiza prostornih pokazatelja, koja bi mogla biti podloga za kvalitetno određivanje smjernica sa sanaciju zahvaćenih prostora.

Neplanska izgradnja – bila ona na rubovima grada ili u centru – uvijek ima posljedicu spaljene zemlje. Svaka izgrađena zgrada ili kuća koja narušava prostor – bilo to prevelikom izgrađenošću, ili jednostavno nekvalitetnom arhitekturom – narušava prostor u širem smislu. Teško je kasnije planirati nedostajuću javnu infrastrukturu, javne površine, zelenilo, razne površine za sport i rekreaciju. Zato treba pozdraviti građanske ili kvartovske akcije koji mogu biti kvalitetna podloga za širu raspravu i pripremu za izradu novog GUP-A.

U tom kontekstu, u nekim dijelovima Novog Zagreba sasvim je uništena ideja tog dijela grada koja je bila toliko hvaljena. Je li baš sve izgubljeno ili se Novi Zagreb može spasiti mjerama, primjerice onemogućavanja dalje gradnje?

To se sigurno ne može postići zabranom, već razvojnom strategijom, u kojoj se trebaju uglaviti vrijedne zone, one koje trebaju ostati prazne, koje se mogu izgraditi i slično. Činjenica je da je Novi Zagreb nastao u dobu planiranog razvoja, i nije bio podložan današnjoj matrici planiranja koju uvelike diktira kapital. To je bilo doba kada je bilo normalno razmišljati o međusobnoj udaljenosti dviju zgrada, odnosu visine zgrade i zelenog prostora koji je okružuje, izgrađenosti, vizurama, a to je danas kategorija za koju se tek (opet) moramo izboriti.

U svakom je slučaju dobro sačuvati dijelove Novog Zagreba u stanju u kojem jesu – primjerice Zapruđe te obnoviti i osuvremeniti ono što je tijekom godina narušio zub vremena. Urbana kvaliteta novozagrebačkih naselja je visoke razine i svakako bi trebalo izbjegavati situacije “zazidavanja” prostora, jer je protivno zamisli onoga što Novom Zagrebu daje toliku kvalitetu.

Planiraju se izmjene i dopune zakona o prostornom uređenju. Hoće li on moći odgovoriti na zahtjeve koji sada u nas postoje?

Planirane izmjene Zakona daju veći naglasak na tehničku provedbu novog sustava eplanova, a manje na kvalitetu planiranja. U javnoj raspravi zakona koja je bila provedena krajem prošle godine došlo je oko 400 primjedaba na zakon, tako da je njegovo izglasavanje i stupanje na snagu bilo zaustavljeno, no i dalje je velika intencija da se još ove godine donese. Nama je posebno važno da nam je, od potpredsjednika Vlade i ministra Branka Bačića, obećano da će se pristupiti izradi novog Zakona o prostornom uređenju koji se planira raditi krajem ove godine u kojem će arhitekti imati više utjecaja važnu i aktivnu ulogu.

Obala je posebna tema, sve veća rasprodaja parcela dozvoljava da se također gradi pretjerano kao i da znatan prostor dobivaju veliki hotelski kompleksi. Može li se tu uopće nešto konkretno poduzeti ako nemamo do kraja definiranu turističku politiku?

Jako je teško donijeti usklađena mjerila koja vrijede u cijeloj državi, jer imamo jako različite lokalitete

Stihijska i bespravna gradnja, unatoč legalizaciji, uzela je maha i grubo narušava prostor

Kao što ste rekli – nemamo definirane politike, ni turističke ni prostorne. I to omogućava investitoru da do neke mjere sam kreira izgradnju prostora prema parametrima koje on zadaje, a za što mu podršku daju lokalna samouprava i prostorni planovi – koji kao što sam prije rekla – nisu novi planovi, već n-ta izmjena i dopuna plana. Na taj način osnovna ideja prostornog planiranja se gubi, prostorni plan nema ozbiljnu težinu za dugoročni razvoj prostora. Slobodno bi se moglo reći da su planovi tu da legaliziraju zahvate i želju kapitala u prostoru.

Kako bi, prema vama, trebalo oblikovati prostornu politiku, na koje njezine dijelove bi trebalo posebno obratiti pozornost, na koje dijelove Hrvatske treba posebno gledati?

Još 2012. godine izdan usvojen je od strane Vlade RH dokument Apolitka – Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja, koji je definirao korake ka oblikovanju društveno osviještene i kvalitetno izgrađene okoline. Vrsnoća izgrađenog prostora predstavlja opći interes. Posljedično tome, ona treba nastati neposrednim i savjesnim koordiniranjem arhitektonske i drugih različitih struka uz visoku društvenu svijest i dobru političku volju. Arhitektonske politike obuhvaćaju deset područja u kojima je potrebno djelovati, a to su društvena svijest, javni zahvati u prostoru, graditeljska baština, razvoj, planiranje i uređenje prostora, građenje i oblikovanje prostora, stanovanje, provedba arhitektonsko-urbanističkih natječaja za najkvalitetnija rješenja, obrazovanje, spona između prostora i arhitektura kao pokretača gospodarskog razvoja te jačanje zakonodavnog okvira.

Dvorišta donjogradskih blokova su veliki potencijal i velika opasnost istovremeno.

Čini se da je neujednačenost u pravilnicima jedan problem, ako dobro tumačim, gdje se kod novogradnje ne traži poštivanje osnovnog i logičnog – razmaka između zgrada, dovoljno zelenila, vanjskih sadržaja poput klupa ili parkova (posebno vidljivo oko Arene). Kako to usuglasiti na nacionalnoj razini ako ne raspolažu svi gradovi istim prostorom i potrebama?

Ovakve stvari trebaju se regulirati prostornim planom lokalne razine. Jako je teško donijeti usklađena mjerila koja vrijede u cijeloj državi, budući da imamo jako različite lokalitete – od Slavonije, preko Zagorja, Korduna, Banije, Gorskog kotara do Like, Istre i Dalmacije. Jednostavno, zbog podneblja, kulturoloških razlika i različitih drugih uvjeta nije moguće, ali ni potrebno donijeti iste propise koji bi ujednačili način gradnje u svim dijelovima države. Zato imamo Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji koji reguliraju principe planiranje i gradnje na državnoj razini, a prostorni planovi različitih razina proizlaze iz tih Zakona.

Imamo sada i trend gradnje unutar gradnje, nekima se Park kneževa dopada, nekima ne, ali raste broj gradnji u dvorištima što je jedan arhaičan trend starog Zagreba, recimo. Zašto se to događa i dopušta, kako je moguće da se za tako nešto i dobije dozvola, na kome je odgovornost?

Dvorišta donjogradskih blokova su veliki potencijal i velika opasnost istovremeno. Ona imaju potencijal da budu mirni kontrapol užurbane ulice, stoga se njihovo korištenje treba pažljivo planirati. Imamo vrlo kvalitetnih primjera kako se ta dvorišta mogu koristiti i za javnu upotrebu, no imamo i primjera gdje su ona zapuštena i predstavljaju čak i potencijalni izvor zdravstvene ugroze – u takvim slučajevima je opravdano intervenirati, ali ne gubeći iz vida cjelovitost rješenja jednog bloka. Najviše štete se čini kada se na izgradnju prostora gleda iz parcijalnog interesa investitora, jer se upravo cjelovitim sagledavanjem prostornog konteksta, intervencija u gradskoj jezgri može iskoristiti i kao komercijalna investicija i kao prostor s dodatnim i nedostajućim javnim sadržajima koji su važan generator gospodarskog i svekolikog društvenog razvoja. Upravo pažljivim, detaljnim prostornim planiranjem, moguće je uspostaviti potreban balans između komercijalnog i javnog, između profitabilnog i društveno potrebnoga, tj. onoga što grad čini gradom.

ARHITEKTURA

hr-hr

2023-06-03T07:00:00.0000000Z

2023-06-03T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/282170770536396

Vecernji List