Simptomi astme

Miroslav Samaržija, upravitelj zaklade „Hrvatska kuća disanja“, upozorio je kako zaraza koronavirusom utječe na astmatičare.

– Osobe oboljele od respiratornih bolesti ugroženije su, no nema pokazatelja da su bolesnici s astmom posebno ugrožena kategorija. Ipak, posebnu pažnju treba posvetiti onima s teškom astmom te pretilim bolesnicima.

Astma je jedna od najčešćih kroničnih bolesti današnjice, a procjenjuje se da od nje u Hrvatskoj boluje oko 220 do 250 tisuća osoba. Najčešće se javlja u djece, osobito do pete godine života, a kod svakog drugog bolesnika javi se prije 10. godine života. Prvotno je češća u dječaka, dok nakon puberteta astma postupno postaje češća u žena. Ujedno je i među 10 vodećih uzroka smrti u Republici Hrvatskoj, a cilj je, ističu stručnjaci, to potpuno promijeniti.

– Prema astmi je potrebno ponašati se kao prema doživotnom suputniku, a ne povremenom gostu. Postizanjem potpune kontrole simptoma oboljeli bez poteškoća mogu obavljati uobičajene dnevne aktivnosti, raditi i baviti se sportom – ističe prim. dr. Tajana Jalušić-glunčić, dodajući kako je za bolesnike ključna suradnja s liječnicima i korištenje učinkovite terapije.

Danas su na snazi nove smjernice Globalne inicijative za astmu (GINA), prema kojima je neizmjerno važno provoditi ispravnu i trajnu terapiju, dok je simptomatska terapija, koja se donedavno redovito koristila za kratkotrajno uklanjanje tegoba astme, sada definirana kao alternativna jer njezino učestalo korištenje otežava postizanje kontrole astme, odnosno uklanja samo površne simptome.

Pored terapije lijekovima, složili su se stručnjaci, proces liječenja podrazumijeva interdisciplinarnu podršku. U priručniku “Astma, što je to?” pojašnjeno je kako se kod osoba s astmom nerijetko javlja i anksioznost koja se može manifestirati napadajima panike ili strahom. U stresnim situacijama, tjelesni i psihički simptomi intenzivnije se manifestiraju nego kod drugih bolesti. – Učestalost anksioznih poremećaja kod astmatičara je iznimno velika, čak do 40 posto u odnosu na ostale tjelesne bolesnike, dok su kod plućnih bolesnika općenito šanse za napadaj panike 70 posto veće nego u općoj populaciji. Razlog tome najčešće je zaduha, odnosno osjećaj nedostatka zraka – objasnila je dr. sc. Latinka Basara, sveuč. spec. kliničke psihologije.

S ciljem poboljšanja kvalitete života osobe s astmom trebaju naučiti upravljati svojom bolesti. To se prije svega postiže boljim poznavanje bolesti i vlastitih reakcija, ali i promjenom prehrambenih navika te povećanjem tjelesne aktivnosti.

Najčešći simptom astme je piskanje u plućima. Drugi simptomi koji se također javljaju su kašalj, nedostatak zraka, kratkoća daha, pritisak u prsima te karakteristični noćni simptomi u smislu kašlja i nedostatka zraka. Simptomi se najčešće javljaju u sklopu egzacerbacija astme te su najčešće uzrokovani izlaganjem alergenima ili nealergijskim trigerima kao što su dim ili hladni zrak. Simptomi astme se mogu pogoršati tijekom tjelovježbe, virusne infekcije ili kod stresa.