Kako naučiti djecu da uvijek budu željna novih znanja?

Proces učenja počinje od najranije dobi, djeci je to prirodan proces. Sjetimo se samo kako djeca s velikim interesom otkrivaju svijet oko sebe i postavljaju različita pitanja. Najintenzivnije i najdugotrajnije učenje počinje polaskom u školu. Škola je odgojno-obrazovna institucija i ima ključan utjecaj na socijalni, emocionalni, kognitivni, tjelesni razvoj djece. Mnogi roditelji se pitaju kako motivirati svoju djecu na učenje. Odnos prema učenju i znanju usvaja se u obitelji. Ako sami vole učiti, čitati, ako imaju kod kuće knjige i poštuju znanje, velika je vjerojatnost da će se tako ponašati i njihova djeca, da će i ona prepoznati vrijednost i važnost učenja. Jer, najvažniji model djeci su njihovi roditelji.

Učenje u školskoj dobi velikim je dijelom usmjereno na usvajanje teoretskih znanja. Mladi uče puno različitih činjenica i sadržaja, to im može pomoći u odabiru željene srednje škole, odnosno studija. Odabirom srednje škole i kasnije fakulteta područje koje učimo se sužava, a kretanjem u svijet rada još i više. Tako je neki pravnik stručnjak za građansko, a neki drugi za radno pravo.

Psiholog se cijeli život može baviti razvojnim karakteristikama djece predškolske dobi, a drugi će se baviti motivacijom pri zapošljavanju. To su vrlo različita područja unutar jedne struke. U zreloj dobi znanja koja se usvajaju su često manje činjenična, školska, a više su praktična. Tako ćemo sve više sresti mlade roditelje koji čitaju knjige o roditeljstvu i uče o odgoju djece. Stručnost je moguće postići u različitim područjima, ona nije rezervirana samo za visoko obrazovane. Ona se može postići u mnogim vještinama poput kuhanja, slikanja, organizacije humanitarnih akcija i brojnih drugih. rezultat. A kako bismo saznali malo više o cjeloživotnom učenju i utjecaju na pojedinca, razgovarali smo i s prof. psihologije Sandom Puljiz Vidović, ravnateljicom Centra za djecu mlade i obitelj Velika Gorica.

MOŽEMO LI SVI, KAD GOD POŽELIMO, POSVETITI SE STJECANJU NOVIH ZNANJA?

Ljudi svih životnih dobi mogu raditi na unapređenju postojećih i razvijanju novih vještina. Interes i potreba za cjeloživotnim obrazovanjem posljednjih godina značajno se povećao. To je, između ostalog, zbog suvremenih brzih promjena, prvenstveno tehnoloških. Svi smo morali naučiti kako se koristiti mobitelom, a mnogi ljudi srednje i starije generacije danas znaju koristiti računalo, a često su aktivni i na društvenim mrežama. Ljudski vijek je produljen i dulje vrijeme smo zdravi i produktivni.

KOJE SU PREDNOSTI CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA?

Odrasle osobe koje koriste svoje intelektualne sposobnosti dulje ih i zadržavaju. Prema nekim istraživanjima, opadanje intelektualnih sposobnosti odgođeno je za ljude s iznadprosječnim obrazovanjem, složenim zanimanjima i stimulativnim aktivnostima u slobodno vrijeme, a to mogu biti online tečajevi, čitanje, putovanja, rješavanja križaljki, posjećivanje kina i kazališta, sudjelovanje u humanitarnim aktivnostima i sl. To su sve oblici cjeloživotnog učenja i obrazovanja. Suprotno tome, siromaštvo ne utječe dobro na razvoj i zadržavanje kognitivnih sposobnosti u starijoj dobi. To se može, između ostalog, objasniti nestimulativnim okolinom, lošijom prehranom, nemogućnošću promjene statusa, nemogućnošću da si priušte tečaj ili putovanje i sl.

KOLIKO JE TEŠKO UPIJATI ZNANJE U ODRASLOJ (STARIJOJ) DOBI?

U kasnijoj dobi pogoršavaju se neke sposobnosti, na primjer pamćenje. Međutim, povećavaju se znanje, životno iskustvo, mudrost, stabilnost. Zbog svega toga stariji su u prednosti pred mlađima kada treba procijeniti situaciju, donijeti odluku, riješiti složen problem koji zahtijeva iskustvo. Ako cijeli život učimo, moći ćemo i u starijoj dobi koristiti navedene dobrobiti. Jer, mentalne sposobnosti koje se oslanjaju na učenje mogu nadoknaditi gubitak nekih intelektualnih sposobnosti koji se neminovno događa u starijoj dobi. Na razvoj sposobnosti

utječe i nerutinski složen posao. Tako, na primjer, posao učitelja može biti obavljen rutinski, bez promišljanja i uvođenja promjena, a isto tako može biti itekako kreativan. Učitelj može unositi nove sadržaje i metode rada u svoj posao. Osim o tipu i složenosti posla, (ne)prepuštanje rutini velikim dijelom ovisi o nama samima. I zato je dobro učiti cijeli život, jer nam to u budućnosti donosi uključenost u zajednicu, razvijanje šireg pogleda na svijet, usvajanje novih znanja i širenje vidika. Cjeloživotno obrazovanje je budućnost!

STUDENTI KOJI STUDIRAJU UZ RAD U PRAVILU POKAZUJU VEĆU ODGOVORNOST

PREMA NASTAVNOM PROCESU I OBVEZAMA