Večernji list

KAKO JESTI BEZ GRIŽNJE SAVJESTI?

7

8

9

10

11

Umjesto recepata za zdrave slastice i grickalice, donosimo nekoliko pravila kako naučiti biti umjeren: jogurt, mlijeko, sjemenke i orašasti plodovi.

Nemojte imati slatkiše i grickalice kod kuće ako vam se teško kontrolirati s unosom takve hrane. Umjesto toga, kada vam se jede slatko, izađite u šetnju i pojedite kolač ili sladoled.

Slane grickalice povremeno možete zamijeniti kokicama koje ćete ispeći u loncu ili u aparatu na vrući zrak.

Desert nakon ručka preskočite i ostavite ga za poslijepodnevni međuobrok uz šalicu kave ili čaja.

Umjesto konzumacije same čokolade, uzmite par kockica čokolade, rastopite ih i prelijte preko voća ili natrgajte i umiješajte u jogurt uz dodatak sjemenki, voća ili orašastih plodova.

Čokoladni namaz mažite na integralni kruh ili palačinke napravljene od integralnog brašna te ih servirajte uz dodatak bobičastog voća.

Jedite redovitom tijekom dana, pokušajte se organizirati i ne preskakati obroke jer ćete tako smanjiti mogućnost pregladnjivanja i navale gladi u kasnijim popodnevnim i večernjim satima.

Jedite obroke bogate povrćem i cjelovitim žitaricama. Takve namirnice obiluju prehrambenim vlaknima koja doprinose osjećaju sitosti.

Izbjegavajte obroke bogate jednostavnim ugljikohidratima koji će brzo podići razinu šećera u krvi i brzo je spustiti zbog čega ćete brže osjećati glad.

Pojačajte unos namirnica bogatih proteinima poput mesa peradi, jaja, mliječnih proizvoda, ribe. Proteini doprinose osjećaju sitosti, što će smanjiti mogućnost pregladnjivanja.

Pijte dovoljno tekućine tijekom dana kako biste ostali hidrirani jer osjećaj žeđi često znamo pobrkati s osjećajem gladi koji rješavamo slatkišima i grickalicama.

U trgovinu odlazite siti, a kod kuće sastavite popis potrebnih namirnica. ili grickalice ili pak zbog konstantnog grickanja takvih namirnica nemamo potrebu pojesti konkretan kuhani obrok kroz koji bismo trebali unijeti sve hranjive tvari za pravilno funkcioniranje našeg organizma.

GRICKATE ZA DJETETOM? Grickanje iz dosade ili skupljanje ostataka za djecom još je jedna učestala pojava kada govorimo o grickanju slanih ili slatkih namirnica. Je li vam poznat onaj osjećaj kada nakon napornog dana dođete kući pa odahnete, sjednete na sofu sa zdjelicom grickalica ili slatkiša i opuštate se? To je trenutak kada treba biti oprezan jer u takvim situacijama naše opuštanje i rješavanje nakupljenog stresa može ići kroz hranu što ako prakticiramo redovito može rezultirati nakupljanjem viška kilograma. Isto tako konstantno grickanje tijekom dana po kući ne percipiramo kao unos hrane, a može uvelike doprinijeti ukupnom dnevnom unosu. Stoga pokušajte osvijestiti što i koliko pojedete tijekom jednog prosječnog dana, nemojte automatski i bez kontrole jesti. Povremena konzumacija bilo koje hrane nema direktan štetan utjecaj na naše zdravlje pa tako ni slatkiša i slanih grickalica. Hranu ne smijemo kategorizirati na zdravu i

nezdravu. Svaka je hrana zdrava dok god je ona zdravstveno ispravna, ali ipak, možemo govoriti o tome da količina pojedine hrane koju pojedemo ima povoljan ili nepovoljan utjecaj na naše dugoročno zdravlje. Demoniziranje hrane može nas lako odvesti u drugu krajnost, a to je strah od hrane i poremećaji u prehrani. Svi povremeno posegnemo za slanim ili slatkim grickalicama. Bilo iz gušta ili tijekom druženja s obitelji i prijateljima. Takva je hrana danas neizbježna i nema potrebe bježati od nje. Ljudi lakše odlaze iz krajnosti u krajnost – od pretjerivanja u takvoj hrani do potpunog izbacivanja, što najčešće ne potraje dugo pa se vraćamo nekontroliranom jedenju i tako u krug. Veći je izazov postići umjeren unos takve hrane, nego otići u krajnost i izbaciti je na neki period u potpunosti. Moramo biti svjesni toga da ako si nešto zabranimo tijelo će nas tražiti samo još više i više i takav je pristup neodrživ. Ako si svu hranu dozvolimo u određenoj količini nećemo imati velikih poriva za ičim. klasičnih slatkiša i grickalica čine nam se alternative – „zdravi“kolači i grickalice bez šećera, soli, masnoća... Oni se često baziraju na sastojcima poput sušenog voća, orašastih plodova, datuljina ili javorova sirupa, meda, sladilima poput stevije ili eritrita, dok su alternative slanim grickalicama često orašasti plodovi, kikiriki, sjemenke, čips od voća i povrća poput jabuke ili kelja, krekeri... Iako se ovakvi proizvodi na prvu čine kao bolje rješenje, moramo znati da ni s nečim što smatramo „zdravim“ne smijemo pretjerivati.

Namirnice poput sušenog voća i orašastih plodova imaju jako visoku nutritivnu vrijednost, no isto tako i visoku kalorijsku vrijednost, što znači da, osim obilja kvalitetnih tvari, skrivaju i dosta kalorija. Primjerice, 100 g badema ima oko 580 kcal, dok 100 g datulja ima oko 300 kcal. Stoga, ako nešto smatramo zdravim, ne znači da to možemo jesti u neograničenim količinama.

S ovakvim alternativama sigurno ćete unijeti puno kvalitetnih tvari, no treba napomenuti da namirnice poput kolača, slatkiša i grickalica ne preporučujemo redovito jesti jer od takvih stvari i ne očekujemo da zadovoljavaju naše potrebe za hranjivim tvarima. Ako vam odgovara pojesti kolač od orašastih plodova i sušenog voća, tu ćete sigurno profitirati, no ako pribjegavate jesti alternative samo zato što tražite zamjenu za komad torte ili kolača za kojim žudite jednom tjedno, onda se time ne trebate opterećivati.

HRANA NIJE TERAPIJA NITI BISMO JE TAKO TREBALI TRETIRATI

Najprije moramo razumjeti zašto nam se događa da konstantno žudimo za slatkom i masnom hranom – je li to zbog loše organizirane prehrane, nedostatka energije, stresa ili pak dosade.

Kada znamo zašto nam se to događa, onda taj problem možemo početi adekvatno rješavati uz pomoć stručnih osoba. Povremena konzumacija slatkiša i grickalica u društvu ili dok smo sami uz šalicu kave ili čaja neće nanijeti štetu ni vašem zdravlju ni kilogramima, a može pozitivno doprinijeti vašem raspoloženju i socijalnim vještinama jer ćete živjeti bez prehrambenih restrikcija, grižnje savjesti ili straha od hrane.

Vraća nam se ljeto, mnogima najljepše godišnje doba, a s njim i laganija odjeća. Stoga od ponedjeljka 24. svibnja u Lidlovim trgovinama možete pronaći kvalitetnu i povoljnu odjeću robne marke Esmara.

Iz ponude za tople ljetne dane izdvajamo majice od čistog pamuka, hlače s udobnom elastičnom pasicom, haljine s visokim udjelom Što je zajedničko upečatljivom profilu 75-godišnjakinje, ponosnom držanju žene oboljele od raka kojoj je amputirana dojka i našminkanom muškarcu?

Oni su dio Let’d do beautiful marketinške kampanje, koja je uvod u potpuno novi smjer i komunikaciju brenda u Douglasu. Kampanja pokazuje više od prelijepih slika – ona je sredstvo koje promiče ljepotu raznolikosti te poziva na „lijepa djela s integritetom“.

Ime kampanje govori sve i inicira radikalnu promjenu: prelazak s čisto vanjske definicije ljepote na cjelovito razumijevanje i djelovanje temeljeno na pamuka i elastanskim vlakom, ugodne tunike i raznobojne capri hlače.

Od četvrtka 27. svibnja stižu i novi moderni i lijepi odjevni komadi robne make Esmara. Iz ponude izdvajamo laganu dugu haljinu s dvobojnim uzorkom, koja će vam biti najbolja prijateljica u vrućim ljetnim šetnjama. Ponuda vrijedi do isteka zaliha. određenim vrijednostima. Kampanja se temelji na brojnim istraživanjima koja su pokazala da su vrijednosti, ponašanje i postupci najvažniji atributi pri opisivanju prekrasnih ljudi.

HRANA

hr-hr

2021-05-22T07:00:00.0000000Z

2021-05-22T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/282527251336948

Vecernji List