Publication:

Ordinacija.hr - 2021-05-22

Data:

Problemi sa spavanjem sve češći i kod djece – posljedice su strašne

DOBRO JE ZNATI...

Iako problemi sa spavanjem nisu ništa novo, čini se kako je pandemija utjecala i na povećanje broja onih koje sve češće jutro dočekaju budni, umorni i nervozni. Prema riječima doc.dr.sc. Domagoja Vidovića, spec. psihijatara, pročelnika Zavoda za psihofiziologiju te zamjenika ravnateljice Klinike za psihijatriju Vrapče, ova pojava je već dosegla epidemijske razmjere, a posebno zabrinjava činjenica kako je sve prisutnija i u dječjoj i adolescentskoj dobi. Koliko su česti poremećaji u spavanju bili prije pandemije, a kakva je situacija danas? Istraživanja su pokazala kako je tijekom pandemije COVID-19 došlo do porasta učestalosti nesanice u populaciji, a posebno u populaciji zdravstvenih djelatnika tijekom prvog vala epidemije. U povećanom riziku za razvoj nesanice bile su žene, mlađe životne dobi, koje skrbe o djeci i rade u smjenama. Što kronični manjak sna može učiniti našem zdravlju i kako to stanje prepoznati? Deprivacija spavanja iznimno je učestala pojava koju karakterizira dugotrajno, sustavno, svojevoljno uskraćivanje spavanja. Ova pojava već je dosegla epidemijske razmjere, a posebno zabrinjava činjenica kako je sve prisutnija i u dječjoj i adolescentskoj dobi. Posljedice su uistinu strašne; djeca imaju poteškoća u prepoznavanju tuđih emocija, otežano se koncentriraju, razdražljiva su, postižu slabiji akademski uspjeh, skloniji su rizičnom ponašanju, uzimanju zabranjenih psihoaktivnih tvari, debljanju. Dakle, sve ono što roditelji žele spriječiti kod svoje djece može, jednim dijelom, biti posljedica manjka sna. Kod odraslih, manjak sna povezan je s povećanim rizikom za srčane bolesti, šećernu bolest, pretilost, bubrežne bolesti, razvoj demencije i, ono što je posebno aktualno, manjak spavanja rezultira slabijim imunitetom! Ako spavate prosječno manje od sedam sati, a za školsko dijete ovisno o dobi manje od devet do deset sati dnevno u manjku ste spavanja. Rješenje je na dohvat ruke – spavajte, nadoknadite izgubljeno vrijeme spavanja i za desetak dana zamijetit ćete razliku. U kojoj se situaciji moramo javiti liječniku? Liječniku se treba obratiti kada nam tegobe sa spavanjem počnu narušavati svakodnevno funkcioniranje, u smislu dnevne pospanosti, manjkave koncentracije, otežanog dnevnog funkcioniranja ili ako se osobe s kojima spavamo žale, primjerice, na hrkanje praćeno prekidima disanja, noćne more, nemirno spavanje. (Ana A.)

Images:

Categories:

Paid Magazines

© PressReader. All rights reserved.