Što treba znati

O liječenju proljeva kod odraslih?

Proljev je jedna od najčešćih zdravstvenih tegoba. Definiran je kao prisutnost tri ili više vodenastih stolica u 24 sata. U većini slučajeva uzročnik je određeni infekt, odnosno virus ili bakterija, pa ga stoga zovemo infektivni proljev. Kod inače zdravih osoba obično se smiruje za nekoliko dana uz simptomatsku terapiju. Infektivni proljev obično je posljedica unosa kontaminirane hrane ili vode u organizam, ili rezultat infekcije fekalno-oralnim putem, prljavim rukama i sl.

U težim slučajevima, čije je simptome potrebno na vrijeme prepoznati, dolazi do velikog gubitka vode i soli (elektrolita). Učestale stolice mogu biti praćene febrilitetom i bolovima u trbuhu te ponekad primjesama krvi u stolici. Događa se i da bolesnici imaju više od dvadesetak stolica dnevno. U takvim slučajevima indicirana je evaluacija liječnika, analiza stolice, a rjeđe i antimikrobna terapija. To je osobito važno u bolesnika s kroničnim bolestima tek o dim unosu primi ranih bolesnika. Ponekad se susrećemo i s pojmovima kao što su putnička dijareja, što se odnosi na proljev povezan s boravkom ili povratkom iz specifičnih geografskih područja, obično s nižim higijenskim standardima. Drugi pojam, koji je u zadnje vrijeme sve aktualniji, postan timikrobni je proljev, koji se obično javlja u bolesnika s komorbiditetima ili nakon dugotrajnog bolničkog liječenja.

Neke ne infektivne bolesti mogu također imati simptome gastro enterokolitis a, odnosno, upale sluznice želuca i crijeva: proljev i krv u stolici, kao na primjer ulcerozni kolitis, Crohnova bolest, ishemični kolitis i druge.

Simptomi akutnog i kroničnog proljeva

S obzirom na trajanje tegoba, akutni proljev je stanje kada simptomi traju kraće od 14 dana. Najčešće je infektivne prirode. Simptomi obično počinju 12 sati do četiri dana nakon ulaska uzročnika u organizam, a smiruju se nakon tri do sedam dana. U nekim oblicima bolesti može dominirati povraćanje, osobito u početku, što je češće kod virusnih proljeva te kod intoksikacija toksinima iz hrane. Njih karakterizira kratka inkubacija od nekoliko sati od obroka. Perzistentni proljev odnosi se na trajanje bolesti od 14 do 30

dana, dok stanje koje traje još dulje od toga nazivamo kroničnim proljevom i često je neinfektivne etiologije.

Uzročnici infektivnog proljeva

Uzročnici infektivnog proljeva mogu biti virusi (kao što su noro-, rota, adeno-, astrovirusi i drugi) i bakterije (Salmonella, Campiylobacter, Shigella, enterotoksična Escherichia coli, Yersinia, Clostridioides difficile i druge). U rjeđim slučajevima uzročnici mogu biti protozoe (Cryptosporidium, Giardia, Entamoeba i drugi). Iako je najčešća virusna etiologija, za teže oblike bolesti odgovorne su bakterije. Podaci o nedavnom unosu određene hrane, simptomima osoba s kojima su oboljeli bili u kontaktu, trajanju inkubacije i putovanju mogu uputiti na dijagnozu, ali ne mogu biti sasvim pouzdani pri utvrđivanju konkretnog uzroka. Obilne primjese krvi u stolici mogu biti obilježje infekcije E. coli koja proizvodi Shiga toksin, ali su moguće i kod Shigelle, Campylobactera i Salmonelle. Međutim, takva slika se javlja i kod neinfektivne etiologije proljeva kao što su ishemični kolitis i upalne bolesti crijeva.

Klasični izvori infekcije i epidemiološki podaci ponekad mogu biti karakteristični. Na primjer, za bakterije Salmonellu i Campylobacter mogući izvor su jaja, meso, perad i nepasterizirano mlijeko. Za Shigellu sirovo povrće i fekalno zagađenje, za Yersiniju svinjetina, za Vibrio parahaemolyticus sirovi plodovi mora i školjke, a kod Entamoebe fekalno kontaminirana voda.

Kada bolest počinje kao proljev, ali uz nastavak sistemske bolesti, naročito glavobolje i znakova meningitisa, uzročnik može biti i listerija, osobito kod trudnica i imunosuprimiranih bolesnika. Takvo ozbiljno stanje uvijek zahtjeva evaluaciju i liječenje infektologa. Listerija može biti povezana s konzumacijom mekanih sireva od nepasteriziranog mlijeka, delikatesnih mesnih proizvoda, nekih vrsta pašteta i kontaminiranog voća.

Liječenje proljeva

Osnovna mjera u liječenju počinje nadoknadom tekućine. Rehidracija se prvenstveno radi na usta, s otopinama koje sadrže vodu, soli (elektrolite) i glukozu. Čaj od šipka, slani štapići i juhe mogu biti prva linija prehrambenih proizvoda u blago bolesnih osoba. Otopine za oralnu rehidraciju (ORS) prikladnije su za nešto teže bolesne osobe. Potrebno je nadoknaditi izgubljeni volumen tekućine i zatim ga održavati. U većini slučajeva dobar pokazatelj je osjećaj žeđi. Također, kao jednostavan način procjene stupnja dehidracije, bolesnik može samostalno pratiti količinu svoje mokraće. Ako bolesnik više ne može uzimati tekućinu na usta, može biti potrebna intravenska nadoknada tekućine. U prvim danima bolesti ne preporučuje se uzimanje masne hrane ni mliječnih proizvoda, izuzev jogurta, većine voća, osim banane, kao ni teško probavljive hrane. Dugotrajne i stroge dijete više se rutinski ne preporučuju. Dobro je pri ruci imati i lijekove protiv simptoma proljeva poput lijeka Hidrasec Effect koji smanjuje broj stolica i sprječava dehidrataciju.