SAVJETI ZA PACIJENTE

PACIJENT U HITNOJ

Kada dolazite u hitnu službu mi vas razumijemo da smatrate da je vaše stanje prioritet i najhitnije. Najčešće je istina ipak malo drukčija. Kad dolazite na hitnu molimo vas da budete svjesni kako će vas po primitku dokumentacije iskusna medicinska sestra trijažirati odnosno rasporediti prema stupnju hitnosti. Situacija globalne pandemije promijenila je puno uobičajenih situacija pa je tako i pritisak na hitnu službu velik. Stoga imajte povjerenja i strpljenja i vaš medicinski problem bit će riješen. Medicinske sestre i tehničari, kao i liječnici, pod velikim su opterećenjem i stresom te će im vaše razumijevanje dobro doći.

PACIJENT U AMBULANTI

Kada dolazite u specijalističku ambulantu, trebali biste sa sobom imati svu medicinsku dokumentaciju. Čekate li dulje nego što ste očekivali, budite svjesni da postoji neki opravdani razlog za to te pokažite razumijevanje. Medicinske sestre i tehničari najviše vole sretne i zadovoljne pacijente i svoj trud ulažu u tom smjeru, pa stoga razumijevanje mora biti obostrano. Najčešće se sve situacije pozitivno riješe, a nervoza samo otežava posao medicinske sestre.

PACIJENT NA BOLNIČKOM LIJEČENJU

Medicinske sestre i tehničari u bolnicama uvijek se trude pružiti najkvalitetniju zdravstvenu njegu svim pacijentima te podršku njihovim obiteljima. Morate biti svjesni da smo i mi ljudi koji imamo dobre i loše dane pa ako nekad niste naišli na razumijevanje koje ste očekivali, nemojte biti ljutiti, sigurno to nije bilo namjerno. Da bi netko bio dobra medicinska sestra ili tehničar mora imati puno znanja, vještina i razumijevanja, a to ponekad nije baš lako. No poruka je svim pacijentima da su medicinske sestre i tehničari uvijek tu za njih i da će dobiti podršku, razumijevanje i izvrsnu zdravstvenu njegu.

Od svih funkcija koje obnašate, što vas najviše motivira i veseli?

Vlim biti pokretač promjena i utjecati na pozitivne iskorake i procese koji unapređuju sestrinstvo. Uvijek mi je motiv bio kontinuirani napredak, kako moj tako i napredak kolegica i kolega. Uvijek su me veselili iskoraci koji su učinile medicinske sestre i tehničari i to mi je bio poticaj za daljnji napredak. I najmanji napredak bio mi je poticaj za dalje. Volim raditi u bolničkom sustavu, ali volim i rad sa studentima i mogućnost prenošenja znanja i iskustava.

Bili ste i voditelj radne grupe koja je izradila Deklaraciju o kulturološki osjetljivoj intenzivnoj skrbi koja je i usvojena 2016. godine u Brisbaneu. O čemu se točno radi?

Deklaracija o kulturološki osjetljivoj intenzivnoj skrbi koja je donesena u Brisbaneu u Australiji govori o tome kako treba biti usmjerena zdravstvena njega da bi se ostvarila sva kulturološka prava svakog pojedinca. Kako Svjetski savez medicinskih sestara intenzivne skrbi ima više od 50 članica iz cijeloga svijeta jedan je od ciljeva pokušati osigurati jednakost za sve. Deklaracijom se pokušava dati do znanja i postaviti standard prava pacijenta na kulturološku različitost. To što je netko drukčiji ili što mi ne razumijemo njegove kulturološke norme, ne znači da je manje vrijedan. I mi u Hrvatskoj imali smo situaciju s velikim brojem migranata koji su trebali zdravstvenu zaštitu. Svaki čovjek ima pravo na različitost i svoj kulturološki identitet.

Uz sve obveze, postigli ste još jedan nevjerojatan i rijedak uspjeh, doktorirali ste na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani na studiju Biomedicina – javno zdravstvo. Koliko je truda i odricanja taj pothvat zahtijevao?

Proces završetka doktorskog studija bio je zahtjevan i turbulentan, ali kad dođete na cilj sve se zaboravi. Budući da sam završio specijalistički diplomski stručni studij, za mene i moje kolegice su vrata doktorskih studija u Hrvatskoj bila zatvorena. Kako ja uvijek volim pokazati da sve što se hoće to se i može, tako sam postao doktor znanosti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Još sam ponosniji na svoju diplomu koju sam stekao u stranoj državi, na engleskom jeziku i na sveučilištu koje je visoko pozicionirano na svjetskoj ljestvici. Nije bilo lako, ali sam uspio.

S obzirom na to da ste uključeni u sustav javnog zdravstva, možete li dati savjet kako sami pacijenti mogu pomoći da on bude zdraviji?

Temelj javnog zdravstva su preventivni programi i cijepljenje. Izbacivanje čimbenika rizika poput nezdrave hrane, pušenja, alkohola svakako će pridonijeti zdravstvenom stanju. Što više tjelesne aktivnosti svakako će pozitivno utjecati na zdravlje. Sudjelovati u programima ranog otkrivanja bolesti jako je važno i može spriječiti širenje bolesti na vrijeme. Najvažnije je brinuti se o svome zdravlju dok još nemamo neki simptom ili bolest.

Što ste naučili u samoj pandemiji, koliko je utjecala na vaš posao, je li donijela negativne promjene koje će trajati ili je otkrila i nešto dobro?

Pandemija je promijenila cijeli svijet i naše živote. Ali i u pandemiji pokazali smo da možemo provoditi sve dosadašnje aktivnosti i u virtualnom obliku. Medicinske sestre i tehničari koji rade u jedinicama intenzivnog liječenja, anesteziji i hitnim službama bili su okosnica svakog zdravstvenog sustava. Ja, na sreću, nisam imao jake simptome kad sam bio zaražen koronavirusom, ali sam imao jako negativna iskustva iskorištavanja mojeg zdravstvenog stanja za senzaciju i iznošenje netočnih informacija o meni. Kao problem bih istaknuo i odnos drugih ljudi prema zaraženima koji je povremeno bio neprimjeren. Za vrijeme izolacije htio sam glasati na parlamentarnim izborima pa je Državno izborno povjerenstvo dalo naputak da se ne može. Pisao sam Ustavnom sudu, koji je u konačnici dao uputu da i osobe u izolaciji mogu glasati, te sam još jednom pokazao da se sve može ako se ne odustaje.

Kakav je odnos između sestara i liječnika, radi li se o dobrom, partnerskom odnosu?

U zdravstvenom sustavu nužno je da liječnik i medicinska sestra imaju izvrstan partnerski odnos uz maksimalno uvažavanje profesionalne autonomije. Kod nas situacija varira od ustanove do ustanove, odnosno od odjela do odjela. Naravno da uvijek treba puno rada i da ima prostora za poboljšanja. Sestrinstvo se od pomagačke struke razvilo u profesiju s najvišim stupnjem obrazovanja i mogućnošću znanstvenog napredovanja, i treba vremena da svi dionici procesa to prihvate.