Večernji list

Kada zatražiti psihološku pomoć i koju vrstu terapije odabrati?

ODLAZAK PSIHOLOGU NIJE ZNAK SLABOSTI, VEĆ MUDAR ČIN KOJI PRIDONOSI EFIKASNOSTI

Eva Jurković, mag. psih., Sirius – Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje

Koronakriza i mjere koje se mijenjaju iz dana u dan donose sa sobom velike nesigurnosti: brinemo se o vlastitom zdravlju i zdravlju naših najbližih, o sigurnosti svog radnog mjesta, o budućnosti. Stres se gomila već mjesecima te su mnogi ljudi počeli „pucati“– kod nekih je povišena razina tjeskobe, tjelesnog i psihičkog nemira, kod nekih su sve prisutniji loše raspoloženje, osjećaj tuge i bespomoćnosti. Sve su to normalne reakcije na nenormalno razdoblje pa se postavlja pitanje – kada potražiti pomoć psihologa? Na našim prostorima, nažalost, još se na odlazak psihologu gleda kao na nešto negativno, kao na znak slabosti, dok je u zapadnim zemljama odlazak psihologu mudar čin koji pridonosi našoj efi

kasnosti. Kad si sami pokušavamo pomoći oko psiholoških nemira, često se vrtimo u krug, ne znamo odakle bismo počeli te polako gubimo nadu. Psiholog je stručna osoba koja nam može pomoći da sagledamo svoje probleme iz jedne nove perspektive, a kod mnogih ljudi već je nekoliko odlazaka dovoljno da se osjećaju ohrabreno.

1 KOJU VRSTU TERAPIJE ODABRATI?

Postoje različite vrste psihoterapija pa ponekad klijenti mogu biti nesigurni koju vrstu tretmana odabrati. Važno je napomenuti da su svi licencirani psihoterapijski pravci utemeljeni na utvrđenim teorijama, metodologijama i istraživanjima, a djelotvornost određenog pravca za neku osobu ovisit će o samom spoju – karakteristikama problema, osobinama ličnosti i sl. To znači da u načelu ne postoji jedan superioran psihoterapijski pravac koji je bolji od svih drugih, već nekim ljudima odgovara jedan oblik terapije, a drugim ljudima neki drugi.

Po duljini razlikujemo kratkoročne i dugoročne pristupe. Kratkoročni pristupi uglavnom su orijentirani na rješavanje određenih problema, tretiranje simptoma koji onemogućavaju funkcioniranje te na promjene u neefikasnim obrascima ponašanja. Kratkoročni pristupi osobito su korisni kad zbog određenih psihičkih teškoća osoba nije u mogućnosti obavljati svakodnevne aktivnosti, tj. kad je njeno funkcioniranje znatno narušeno i potrebna joj je brza pomoć. Dugoročni pristupi orijentirani su na dublje promjene u osobnosti, za što je potrebno znatno više vremena, često i nekoliko godina.

Po načinu odvijanja terapije, razlikujemo individualni tretman, partnersku terapiju, obiteljsku terapiju te grupnu psihoterapiju. Odabir prikladnog tretmana najviše ovisi o karakteristikama problema – primjerice, ako osoba problem vidi primarno u odnosu sa svojim partnerom, a u drugim područjima relativno dobro funkcionira, partnerska terapija mogla bi biti koristan pristup. Obiteljska terapija bira se kada problem postoji u dinamici obitelji. Postoje psihoterapeuti koji su posebno specijalizirani za rad s djecom i adolescentima, o čemu svakako treba razmisliti pri odabiru odgovarajućeg terapeuta. Također, postoje psihoterapeuti koji su se posebno specijalizirali za rad s određenom vrstom teškoća, primjerice za rad s onkološkim bolesnicima i njihovim obiteljima, za rad s traumom, za seksualne probleme i slično. Ako vas zanimaju kreativne tehnike, možete odabrati terapeuta koji koristi umjetnost, glazbu ili pokret kao metodu dolaženja u kontakt s nesvjesnim sadržajima. U posljednje vrijeme sve se češće javlja

i online terapija – vrsta psihološke usluge koja se u cijelosti ili djelomično odvija putem interneta, umjesto uživo. Istraživanja pokazuju da online savjetovanje može biti učinkovit pristup, osobito u nedostatku drugih opcija. Jedna od glavnih prednosti online tretmana je u njenoj praktičnosti – pristup psihoterapiji omogućen je ljudima kojima bi ona inače bila nedostupna (npr. ljudima koji žive u slabije naseljenim područjima ili na otocima, starijim ljudima kojima je otežano kretanje i sl.). Glavni nedostatak online tretmana je otežano stvaranje kontakta s terapeutom. Budući da se u online tretmanu odnos uspostavlja putem interneta, kontakt je virtualan i samim time ograničen. Primjerice, osoba ne može u isto vrijeme gledati u terapeuta i u kameru – prema tome, nemoguće je ostvariti kontakt očima. Također, teže je primijetiti suptilne promjene raspoloženja i neverbalne znakove. Online savjetovanje mogla bi biti olakšavajuća stepenica za neke ljude da se prije odluče na razgovor, no valja imati na umu da je terapija uživo zbog stvarnog ljudskog kontakta ipak superiorna nad online varijantama.

2 ODNOS N TERAPEUTOM

Brojna istraživanja pokazuju da je najvažnija odrednica uspješnosti tretmana kvaliteta odnosa sa psihoterapeutom. Psihoterapeut postaje sigurna baza uz koju klijent može istraživati i prerađivati svoja teška iskustva. Uvijek je moguće da vam se prvi terapeut kojeg ste odabrali iz bilo kojeg razloga ne svidi – ako je tako, važno je naglasiti da ne odustajete zbog toga od tretmana – jednostavno, potražite pomoć negdje drugdje. Svi smo različiti i pašu nam različite metode rada, stoga si dajte za pravo da promijenite terapeuta ako primijetite da vam vaš spoj ne odgovara.

Psiholog nam može pomoći da dođemo u kontakt sa samim sobom, bolje se upoznamo i prevladamo unutarnje barijere koje nam onemogućavaju da živimo život kakav bismo zaista htjeli. Stoga, ako se u posljednje vrijeme osjećate loše u ovim nesigurnim vremenima, učinite taj važan korak za svoje zdravlje i zatražite pomoć! Kako pronaći terapeuta? Na stranicama Psihološke pomoći možete pronaći popis psihologa i psihoterapeuta kojima se možete javiti. Neki od pružatelja usluga pružaju i besplatnu psihološku pomoć, stoga nedostatak financija ne treba biti razlog da se ne obratite psihologu.

PSIHA

hr-hr

2021-08-28T07:00:00.0000000Z

2021-08-28T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/283549453744943

Vecernji List