Večernji list

ŠTO JESTI KAD VAS MUCE SIMPTOMI DUGOG COVID A?

Umor, preskakanje srca i poteškoce s disanjem uobicajeni su simptomi dugog COVID-A, koji mogu ostati i do nekoliko mjeseci nakon bolesti. Puno se tog još mora nauciti o ovom stanju pa, iako hrana ne može izlijeciti bolest, nutricionisti i strucnjaci za hranu imaju nekoliko ideja kako hrana može pomoci da se lakše nosite s problemima. Dr. Greg Vanichkachorn, direktor odjela za COVID Mayo klinike, te dr. Joan Salge Blake, nutricionistica sa Sveucilišta Boston, isticu važnost pravilne prehrane. Po njima je najbolji odabir mediteranska prehrana, koja sadrži maslinovo ulje, povrce, voce, orašaste plodove i cjelovite žitarice. Dodaju i da to ne znaci da morate zaboraviti na meso i proteine pa su riba i bijelo pilece meso dobar odabir. Blake dodaje da smanjen unos proteina može utjecati na umor, a to je jedna od stvari koju ne želite jer COVID ionako prati umor pa biste svakako trebali paziti da unosite dovoljno namirnica koje sadrže proteine. Masna riba poput tune ili lososa dobar su izvor omega-3 masnoca, koje ce poboljšati kardiovaskularno zdravlje.

Ako još niste probali žižule, svakako to sada ucinite

Na tržnice su stigle žižule, a ovisno o sorti, plodovi su oblikom nalik šljivama, maslinama ili datuljama. Meso žižula aromaticno je, ugodna slatko-kiselkastog okusa. Osušene žižule okusom podsjecaju na datulje pa ih mnogi nazivaju zimskim datuljama. Od žižula se pripremaju marmelade i sokovi. Žižula je bogata vitaminom C, raznovrsnim mineralima (kalij, fosfor, kalcij, željezo, magnezij), vocnim kiselinama, vlaknima i snažnim antioksidansima - flavonoidima.

Što uvesti u svakodnevicu za zdrav i dug život?

Ono što je važno i kao mjera prevencije i kontrole stanja je tjelesna aktivnost, a na vama je da odaberite onu u kojoj uživate. Možete raditi bilo što, trcati, plivati, igrati tenis ili golf za bolje zdravlje. Sve te aktivnosti, cini se, smanjuju rizik od prerane smrti, kao i smrti kao posljedice kardiovaskularnih bolesti i raka, a to sve stoji u rezultatima nove studije objavljene u magazinu JAMA. Studiju je proveo Nacionalni institut za rak, gdje su se analizirali odgovori 270.000 osoba starijih od 59 godina. Prema smjernicama strucnjaka, odrasla osoba trebala bi 2-5 sati tjedno odvojiti za aktivnosti umjerenog intenziteta ili 1,2 – 2,5 sati intenzivnog treninga.

ćete razumjeti sebe i druge, a istodobno ćete se baviti onime u čemu najviše uživate.

Pet tipova osobnosti

Postoji pet osnovnih tipova osobnosti, koje su poznate kao Velikih pet. To su skupine koje se koriste za opisivanje osobnosti: otvorenost, savjesnost, ekstrovertiranost, susretljivost i neuroticizam (emocionalna osjetljivost). ”Osobine većine ljudi negdje su u sredini polarnih suprotnosti”, kaže dr. Vermani. Osim toga, kako ljudi sazrijevaju, uče i rastu kroz životna iskustva, njihove se osobine mijenjaju.imajte na umu da svatko može imati nekoliko ovih karakteristika odjednom. ”Ljudi su složeni i iako nije dobro etiketirati ih i stavljati u okvire, trebali bismo upoznati sebe”, kaže Bonds. “Nastojte stalno upoznavati sebe kako biste mogli iskusiti ono najbolje od života u kojoj god fazi bili.” Nakon što odredite svoj tip osobnosti, odaberite jedan od hobija...

2. Savjesnost

Ovi su ljudi vrlo osjetljive osobe koje uvijek razmišljaju o tome kako njihovo ponašanje utječe na druge. “Oni vode računa o svakom detalju i provode vrijeme pripremajući se za uživanje u zadanom rasporedu i dnevnim rutinama”, kaže Bonds. “Oni planiraju i vole poštovati rokove.”ako netko nema ovu osobinu, ne voli strukturu, teško se drži rasporeda, pogrešno postavlja stvari i obično odgađa.”

”RAZUMIJEVANJE SEBE, SVOJIH OSOBINA I PREFERENCIJA MOŽE OLAKŠATI IZBORE KOJE DONOSIMO U MNOGIM ŽIVOTNIM ASPEKTIMA”

Uživajte u hobijima usmjerenim na svrhu i rezultate

Pišite

Napravite svoj vrt

Igrajte šah ili igre koje zahtijevaju strategiju Volontirajte

Pohađajte izazovne tečajeve kuhanja Sudjelujte u kvizovima

Isprobajte aktivnosti poput escape rooma

3. Ekstrovertiranost

Ako netko sebe smatra “društvenim leptirom”, vjerojatno je ekstrovertiran. “Ove osobe imaju tendenciju da budu vrlo otvorene – boravak u gomili i u društvu drugih daje im energiju i čini ih poletnima”, kaže Bonds. Osim toga, ti su ljudi često poput otvorene knjige i uživaju u upoznavanju novih ljudi. S druge strane, oni koji nisu ekstrovertirani radije bi bili sami i treba im samoća da se napune energijom, osobito nakon društvenih događaja.

Uživajte u društvenim hobijima

Pohađajte tečajeve poput zumbe ili tečaj plesa Krenite na grupni tečaj slikanja ili lončarstva Posjećujte koncerte i festivale

Pridružite se debatnom ili javnom govorničkom klubu Pjevajte u zboru ili bendu

ORDINACIJA

hr-hr

2022-09-24T07:00:00.0000000Z

2022-09-24T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/281621014205477

Vecernji List