4. Susretljivost
Ana Abrahamsberg
Dr. Vermani objašnjava da su susretljivi i ugodni ljudi obično spremni na suradnju i imaju optimističan pogled na život: dobro se slažu s drugima i obično su ljubazni, pouzdani, altruistični, empatični i privrženi. “Ljudi s niskom razinom ove osobine često svoje interese stavljaju iznad interesa drugih; skloni su biti distancirani, neprijateljski raspoloženi i nespremni na suradnju”, kaže ona. “Mogu manipulirati drugima kako bi dobili ono što žele i imaju malo obzira ili brige za osjećaje i probleme drugih ljudi.”
Uživajte u hobijima u kojima ćete pomagati drugima Volontirajte u dobrotvornoj organizaciji Organizirajte knjižni klub
Stvarajte i čitajte poeziju nekome
Podržite lokalno sklonište
Planirajte sezonska događanja i proslave u zajednici
5. Neurotičnost
Neurotični ljudi uznemireni su svijetom i smatraju ga prijetećim i nesigurnim. Osoba s ovim tipom osobnosti – ili ona koja redovito doživljava osobine ove kategorije – može djelovati tužno, neraspoloženo i razdražljivo. Dr. Vermani kaže da ova kategorija “obuhvaća pojedince u obje krajnosti i sve između, od onih koji su emocionalno stabilni do onih koji su u stanju potpunog emocionalnog kaosa.”
Ljudi s neurotičnom osobnošću često imaju problema s emocionalnim oporavkom nakon izazovnih životnih iskustava – i za to im je potrebna podrška i pažnja. Ako netko ima ovu osobinu, ali u manjoj mjeri, uglavnom dobro upravlja stresom i emocionalno je stabilan.
Uživajte u umirujućim i ‘solirajućim’ hobijima Trenirajte za maraton Pokrenite blog
Brinite se o sobnim biljkama Naučite novi jezik Meditirajte
Pecajte
Slažite puzzle i rješavajte križaljke
SVAKI JE DAN PRILIKA DA ZASTANEMO I RAZMISLIMO O TOME KAKO SE BRINEMO O ZDRAVLJU SVOG SRCA, A POGOTOVO NA SVJETSKI DAN SRCA
Srce je veličine šake, najsnažniji je to mišić u tijelu i počinje kucati tri tjedna nakon začeća, a ako netko živi primjerice do 70. godine, ono će otkucati pola bilijuna puta. Iako je impresivno i jako, srce može postati jako osjetljivo ne pazite li na svoje navike, a pušenje, nezdrava prehrana i puno stresa rizični su faktori za nastanak bolesti srca.
Vodeći uzrok smrti u svijetu
Bolesti srca i krvnih žila odnosno kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u cijelome svijetu, a očekuje se da će do 2030. godine taj broj porasti sa sadašnjih 17,5 milijuna do 23 milijuna smrti. U Europi godišnje umire oko 4 mil. ljudi od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 45% svih umrlih. Povoljna je činjenica da se većina srčanožilnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika, poput pušenja, nepravilne prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti, čak do 80% prijevremenih smrti. U Hrvatskoj su također na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2016. godine umrlo 23.190 osoba, odnosno 45% ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su one uzrok smrti 50,1% umrlih žena (13.136) 39,7% umrlih muškaraca (10.054). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 20,2% (10.396) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 12,8% (6594) u ukupnom mortalitetu.
Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju čimbenika rizika kao što su pretilost, dijabetes, hipertenzija, pušenje, moguće je očekivati sve veće opterećenje kardiovaskularnim bolestima ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije, međutim i svaki pojedinac treba nastojati čuvati svoje zdravlje uvodeći zdrave životne navike.
Svake se godine 29. rujna diljem svijeta obilježava Svjetski dan srca, a i ove je godine cilj prevencija razvoja kardiovaskularnih bolesti tako da donosimo prave odluke i pomognemo drugima da ih donesu.
Što su kardiovaskularne bolesti?
Kao što im samo ime kaže, kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i krvnih žila, u većini uzrokovane aterosklerozom, odnosno promjenama, oštećenjima i naslagama na stijenci arterija, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Sve bolesti srca, vaskularne bolesti mozga i bolesti krvnih žila mozga spadaju u kardiovaskularne bolesti. Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu srčanu bolest (npr. srčani udar) i cerebrovaskularnu bolest (npr. moždani udar). Kontrola čim
AKTIVNIJI ŽIVOT
hr-hr
2022-09-24T07:00:00.0000000Z
2022-09-24T07:00:00.0000000Z
https://vecernjilist.pressreader.com/article/281659668911141
Vecernji List