Večernji list

Depresija povecava rizik od srcanog udara

Službena prevencijska kardiologija koja razmatra i donosi smjernice o cimbenicima rizika za nastup kardiovaskularnih bolesti psihosocijalne faktore ne svrstava u direktne neovisne cimbenike rizika, nego u takozvane modifikatore rizika. To znaci da oni u sudjelovanju s klasicnim cimbenicima rizika (hipertenzija, dijabetes, pušenje, pojasna debljina, hiperkolesterolemija) povecavaju rizik za nastup kardiovaskularnih bolesti, no ako imate samo psihicku bolest bez drugih cimbenika rizika tada ona nije znacajna za nastup kardiovaskularne bolesti. Osim utjecaja na nastanak i ishod organskih kardiovaskularnih bolesti, postoji ucinak i psihosocijalnih cimbenika na nastanak funkcionalnih (neorganskih) kardiovaskularnih bolesti koje nazivamo razlicitim nazivima u narodu najpopularniji neuroza srca, a koja se strucno naziva neurocirkulatorni astenija ili distonija a, što ukljucuje brojne simptome poput osjecaja pritiska u prsištu, osjecaja ubrzanog rada srca, osjecaja nabijanja srcanih otkucaja, preskakanja srcanih otkucaja, iznenadnog porasta tlaka, dakle puno simptoma. Me utim na klinickom pregledu se uglavnom nalazi uredan status srca. Važno je reci da danas gotovo i nema kardiovaskularne bolesti uz koju nije vezan neki od psiholoških poremecaja, bilo u njezinu nastanku, bilo kao posljedica razvoja bolesti, Kardiolozi ne smiju zanemarivati taj problem, nego moraju poticati bolesnike da uz kardiološko lijecenje ne zanemaruju lijecenje psihickih poremecaja.

ZDRAVO SRCE

hr-hr

2022-09-24T07:00:00.0000000Z

2022-09-24T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/281681143747621

Vecernji List