Večernji list

Psihijatar, psiholog ili psihoterapeut – kome po pomoć kada pati naša psiha?

MEĐUSOBNO NEPOVJERENJE PARTNERA MOŽE DOVESTI DO OPĆEG NEMIRA, ANKSIOZNOSTI, DEPRESIJE, PROBLEMA S TLAKOM I RADOM SRCA, OSLABITI IMUNITET...

Kada nas boli ruka, noga ili bubreg, pokucat ćemo liječniku na vrata, no što ćemo poduzeti ako pati naša psiha? Htjeli to priznati ili ne, u našem je društvu još uvijek tabu potražiti psihološku pomoć. No, da bismo uopće znali kome se obratiti, važno je znati razliku između psihijatra, psihologa i psihoterapeuta.

– Osnovna je razlika da je psihijatar liječnik, a psiholog nije. Psiholog završava Filozofski fakultet. Liječnik je onaj tko ima vještinu i prije svega bazično znanje o tome kako uopće funkcionira naš sustav uma i tijela da bi mogao prepoznati, liječiti i spriječiti bolest. Upravo zbog takve razine edukacije psihijatar ima i pravo propisivati lijekove – kaže prof. prim. dr. sc. Katarina Dodig Ćurković. Psiholog je stručni suradnik u timu koji primarno pomaže kod lakših smetnji koje ne moraju nužno biti odmah u sustavu skrbi psihijatrije. Riječ je, ukratko, o savjetodavnom radu s ciljem korekcije određenih ponašanja i bazičnih uvjeravanja.

– Dijagnozu bolesti i plan liječenja može osigurati isključivo psihijatar kao odgovorna osoba, što je jasno navedeno u Zakonu o zaštiti osoba s duševnim poremećajima. Međutim, protivim se pretjeranoj psihijatrizaciji nekih lakših smetnji među mladima i djecom općenito, a koje mogu pravodobnom intervencijom kroz službe psihologa u školama ili unutar nekih drugih ustanova biti uklonjene ili se djeca s nekim krizama mogu osnažiti i savjetodavno im se osigurati podrška u situacijama kada se osjećaju pomalo nesigurno, obeshrabreno ili anksiozno – ističe dr. Dodig Ćurković.

– Ono što i sama u praksi vidim jest da većina psihologa zna kada neke situacije ili stanja treba poslati na daljnji tretman psihijatru, kao što i mi znamo koja su djeca za obradu, podršku ili osnaživanje kod psihologa – dodaje naša sugovornica.

Što se pojma psihoterapeuta tiče, kaže kako je on postao nalik na influencera.

– Kod nas danas svi misle kako imaju neka zvanja, stručnost ili vještine da mogu biti tzv. psihoterapeuti. Postoje brojni pravci u psihoterapiji koji traže određenu razinu predznanja da bi netko uopće mogao sudjelovati u toj edukaciji. Međutim, čini mi se kako si kod nas doslovno svatko uzima za pravo da se etiketira kao psihoterapeut jer u tom području još uvijek postoje brojne nejasnoće, koje će se, vjerujem, u doglednoj budućnosti puno bolje riješiti. Posebno ističem zabrinutost zbog kvazistručnjaka koji često, zbog nedostatka kako dječjih i adolescentskih psihijatara tako i općenito stručnjaka specijaliziranih za mlade (psihologa, defektologa), svojim vrlo upitnim referencama i stručnim kvalifikacijama učine više štete nego koristi. Zakon o psihoterapiji trebao bi jasno definirati tko je, na koji način i s kojim završenim psihoterapijskim tehnikama za što kompetentan, uključujući i, naravno, superviziju – stava je dr. Dodig Ćurković.

Knjiga mjeseca

Moj hygge dom

Partnerski odnos često je okosnica našeg života, mjesto gdje možemo naći podršku i utjehu, ohrabrenje i životnu radost. Kad imamo zdrav partnerski odnos u kojem je komunikacija kvalitetna, intimna i duboka, lakše se nosimo s drugim životnim područjima, kao što su problemi na poslu ili u odgoju djece, jer imamo sigurnu bazu iz koje možemo djelovati. Nakon početne romanse, zaljubljenosti i jakog utjecaja intenzivnih kemikalija kao što su endorfini, parovi koji ostanu zajedno polako se opuštaju u partnerskom odnosu, razvi

Što je ljubomora i kako utječe na naše odnose?

Ljubomora se definira kao osjećaj koji je posljedica negativnih misli i osjećaja nesigurnosti, straha i tjeskobe, potaknutih očekivanjem gubitka nečega do čega nam je stalo, kao što su emotivna veza, prijateljstvo ili ljubav. Često je to kombinacija osjećaja ljutnje, tuge i gađenja. Što bolje razumijemo ljubomoru u njenoj osnovi, možemo bolje razumjeti sebe kad nas ljubomora obuzme i kvalitetnije reagirati, umjesto automatskog reagiranja po starim naučenim obrascima. Ljubomora je emocija koju svi poznajemo – to je univerzalna neugodna emocija koja se prirodno pojavljuje u partnerskim odnosima i nije realno očekivati da ćemo u potpunosti ukloniti njeno pojavljivanje. Blaga ljubomora ukazuje na to da nam je partner važan, da nam je stalo do njega te da ga ne želimo izgubiti. Problem nastaje kad ljubomora

pocne kontrolirati naše ponašanje, kad uzrokuje ceste sva e, zamjeranja, a osobito akcije kojima ugrožavamo partnerovu privatnost, kao što je pregledavanje poruka na mobitelu ili na društvenim mrežama, pa cak i uho enje partnera i provjeravanje njegovih dnevnih aktivnosti. U takvim slucajevima važno je otkriti zbog cega se ljubomora javlja i raditi na komunikaciji kako bismo nadišli ovu tešku emociju i postigli mir unutar partnerskog odnosa. Ako se time ne pozabavimo, ljubomora ce narušiti osjecaj slobode izražavanja unutar partnerskog odnosa i našu mogucnost da smo ranjivi i intimni s partnerom, što ce onemoguciti autenticno izražavanje koje je preduvjet za dubok i kvalitetan odnos. Ljubomora nece negativno utjecati samo na partnerski odnos vec i na pojedince koji su u njemu – dugotrajna netrpeljivost, sva e i nepovjerenje mogu dovesti do opceg nemira, hostilnosti, anksioznosti, depresije, ali i do fizickih problema kao što su problemi s tlakom i radom srca, kao i pridonijeti opcem slabljenju imuniteta i znacajno smanjiti kvalitetu života.

Što uzrokuje ljubomoru?

Uzrok ljubomore uvijek trebamo tražiti u nama samima – nisko samopouzdanje i loš odnos koji imamo sa sobom stvaraju osjecaj nesigurnosti u vlastitoj koži, koji projiciramo na odnos s partnerom. Cak i ako je partner svojim postupcima narušio naše povjerenje, kvalitetnom komunikacijom možemo popraviti odnos i razumjeti da i u takvim situacijama ljubomora doista potjece iz naše nesigurnosti, koja može biti samo potaknuta, ali ne i uzrokovana partnerovim postupcima. Radom na sebi dolazimo do dubljeg razumijevanja vlastitih misli, emocija i stavova, a samo tako možemo ih transformirati i time znacajno umanjiti pojavu ljubomore u odnosima koji su nam važni.

PSIHA

hr-hr

2023-01-28T08:00:00.0000000Z

2023-01-28T08:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/282046216232436

Vecernji List