Večernji list

Asertivnost

SAVLADAJTE VJEŠTINU KOJOM CETE IZBJECI PASIVNO-AGRESIVNE OBLIKE KOMUNIKACIJE. BIT CE VAM KORISNA U SVIM SFERAMA ŽIVOTA Recite što mislite, zauzmite se za sebe i postavite granice, a da ne uvrijedite drugu stranu

Piše: Eva Jurkovic, psihologinja i psihoterapeutkinja

Jeste li ikada doživjeli da prešutite kad vas netko svojim ponašanjem povrijedi jer želite izbjeci konflikt te da se nakon toga osjecate još gore, a odnos s tom osobom više nije kao prije? Stvara se zamjeranje koje s vremenom sve više raste, osobito ako se problematicno ponašanje ponavlja, što je vjerojatno s obzirom na to da niste iskomunicirali da vam nešto smeta? Navedena situacija primjer je pasivnog ponašanja – nacina reagiranja u konfliktu gdje ne komuniciramo autenticno svoje granice, želje i potrebe unutar odnosa zbog razlicitih razloga: jer želimo izbjeci konflikt, ne želimo se zamjeriti, bojimo se reakcije druge osobe, bojimo se autenticno izraziti… Nakon nekog vremena, kad se dovoljno gorcine i zamjeranja skupi, može doci do “pucanja” – odreagiramo na neku nebitnu situaciju preburno jer se ne možemo više suzdržati – “to je kap koja je prelila cašu”. Pasivno ponašanje dovodi do smanjenja samopoštovanja jer na ovaj nacin zapravo ne poštujemo svoje potrebe – zanemarujemo ih kako bismo, prividno, sacuvali odnos. Zapravo, odnos na ovaj nacin biva oštecen jer ne postoji mogucnost uspostavljanja stvarnog kontakta

često brzo shvaćaju da nije bilo u redu to što su napravili te se pokušaju ispričati – međutim, drugoj osobi treba puno više vremena da procesuira to što se dogodilo pa može doći do podizanja zida te nešto što se moglo na miran način riješiti u 15 minuta može potrajati danima. Neki ljudi više naginju pasivnom pristupu, a neki agresivnom, dok neki u određenim situacijama (primjerice na poslu) pokazuju povlačenje i pasivnost, a nakupljenu frustraciju onda iskaljuju u drugom kontekstu, primjerice u obitelji. Asertivnost je komunikacijska vještina koja podrazumijeva izražavanje vlastitih osjećaja, mišljenja i želja na jasan, direktan i pošten način, bez kršenja prava drugih osoba. Biti asertivan znači zauzimati se za sebe, izražavati svoje potrebe i mišljenja te postavljati granice na način koji je poštovan i prihvatljiv za sve uključene strane. Rijetko tko je po prirodi asertivan; naime, asertivnost je komunikacijska vještina koja se uči i vježba kako bi postala prirodan i automatski način reagiranja u situacijama sukoba interesa. Asertivni roditelji mogu podučiti djecu da budu asertivna (po modelu), asertivnost se može učiti na tečajevima komunikacijskih vještina, u psihoterapijskom radu... u svakom slučaju, asertivnost je vještina koju treba ne samo teorijski razumjeti već i aktivno koristiti, kako bi nam postala automatski način reagiranja.

Svako kršenje naših granica može se komunicirati na asertivan način. Asertivna rečenica oblikuje se uz pomoć sljedeće formule:

1.Početak poruke: Počnite s pozitivnim pozdravom ili izražavanjem pažnje prema sugovorniku kako biste uspostavili otvorenu i prijateljsku atmosferu. Primjer: “Hej, želio/željela bih s tobom razgovarati o nečemu.” 2.Izražavanje osjećaja: Jasno i iskreno izrazite svoje osjećaje vezane uz situaciju o kojoj želite razgovarati. Budite iskreni, ali izbjegavajte optuživanje ili kritiziranje drugih.

Primjer: “Osjećam se frustrirano/kao da nisam uvažen/a kada se dogodi XYZ.” 3.Opis situacije: Detaljno opišite situaciju ili ponašanje koje uzrokuje vaše osjećaje. Budite konkretni i izbjegavajte generalizacije.

Primjer: “Primijetio/la sam da se događa XYZ ili da si učinio/la XYZ.”

4.Izražavanje potreba: Jasno izrazite svoje potrebe ili očekivanja vezana uz situaciju. Budite konkretni i fokusirani na rješenje.

Primjer: “Važno mi je da zajednički donosimo odluke ili da se dogovaramo o XYZ.” 5.Alternativa ili prijedlog: Ponudite alternativno rješenje ili prijedlog koji bi mogao zadovoljiti vaše potrebe. Budite spremni na kompromis i otvoreni za razgovor.

Primjer: “Možda bismo mogli zajedno sjesti i razgovarati o tome kako da pronađemo rješenje koje će zadovoljiti nas oboje.” 6.Završetak poruke: Završite poruku pozitivnim izražavanjem zahvale ili podrške.

Primjer: “Hvala ti što si otvoren/a za razgovor i što si spreman/a saslušati moje stajalište.”

Važno je zapamtiti da asertivna komunikacija uključuje iskrenost, jasno izražavanje i poštovanje prema sebi i drugima. Praksa i vježba pomažu u stjecanju samopouzdanja u izražavanju svojih potreba i stajališta na asertivan način.

Evo i nekoliko primjera:

Primjer za postavljanje granica:

1.” Razumijem da ti je stalo do mene, ali molim te da mi pružiš malo prostora. Trebam vrijeme za sebe kako bih se opustila i napunila baterije.”

Primjer za izražavanje nezadovoljstva: 2.” Primijetio/la sam da često prekidaš moje izlaganje tijekom sastanaka. Molim te da me saslušaš do kraja prije nego što izneseš svoje mišljenje.”

Primjer za odbijanje zahtjeva:

3.” Hvala ti na pozivu na večeru, ali već sam prije planirao/la obaveze za taj termin. Možda drugi put možemo dogovoriti nešto.”

Primjer za izražavanje nezadovoljstva s konstruktivnim prijedlogom:

4.” Primijetio/la sam da se često zaboravljaš pridržavati dogovorenih rokova. Bilo bi dobro da radimo na poboljšanju našeg timskog planiranja kako bismo izbjegli takve situacije u budućnosti.”

Primjer za izražavanje vlastitih potreba:

5.” Osjećam se iscrpljeno/la i trebam malo odmora. Molim te, možeš li mi pomoći s nekim zadacima kako bih mogao/la malo predahnuti?”

Navedeni primjeri ilustriraju kako asertivne poruke mogu izgledati u različitim situacijama. Bitno je izražavati svoje osjećaje, postavljati granice, izražavati potrebe i ponuditi konstruktivne prijedloge, uvijek zadržavajući poštovanje prema sugovorniku. Asertivnost nam pomaže da izbjegnemo pasivno-agresivne oblike komunikacije, poput neizražavanja vlastitih osjećaja i mišljenja, pretjerane prilagodbe drugima, pa čak i manipulacije ili agresivnosti u komunikaciji. Umjesto toga, asertivna osoba ima samopouzdanje i vjeruje u svoju vrijednost te uspijeva izraziti svoje potrebe i želje na način koji poštuje druge. Primjena asertivnosti može biti korisna u svim sferama života – od osobnih odnosa do poslovnih situacija. Kada smo asertivni, izražavamo se na način koji je pošten, transparentan i konstruktivan, što nam može pomoći da postignemo svoje ciljeve, poboljšamo odnose s drugima i izbjegnemo nepotrebne sukobe i stres.asertivnost je vještina koja zahtijeva vježbu. Slično kao što fizički mišići postaju jači i izdržljiviji s redovitim vježbanjem, tako i naša asertivnost napreduje kroz dosljednu praksu. Kada se prvi put suočimo s izazovom izražavanja vlastitih potreba i stavova na jasan, iskren i poštovan način, može nam biti neugodno ili teško, možemo čak imati i jaku fiziološku reakciju u tijelu kad se poželimo zauzeti za sebe (npr. lupanje srca, ubrazano disanje, tremor tijela). No, svaki put kada se odlučimo biti asertivni, aktiviramo određene dijelove našeg mozga i otvaramo put nove neuralne povezanosti. To je poput putovanja kroz šumu; prvotno je staza prekrivena gustim raslinjem, teško je prolaziti kroz nju. No, kako se neprestano provlačimo kroz istu stazu, raslinje se polako povlači, a put postaje sve prohodniji. Naša asertivnost se slično razvija – svakom asertivnom interakcijom stvaramo nove veze između neurona, a postojeće staze postaju sve jasnije i snažnije.

Važno je imati strpljenja i razumijevanja prema sebi jer proces razvoja asertivnosti može trajati neko vrijeme. Svaki korak naprijed, ma koliko mali bio, predstavlja uspjeh i pomak prema postizanju veće samosvjesnosti i samopouzdanja. Uz svaku asertivnu situaciju koju uspješno savladamo, osjećaj zadovoljstva i samopouzdanja raste. Postajemo sve bolji u prepoznavanju vlastitih potreba i izražavanju istih na način koji je u skladu s našim vrijednostima. Neka svaki korak u vježbanju asertivnosti bude poticaj da nastavimo dalje. S vremenom, primijetit ćemo kako nam asertivnost postaje sve prirodnija i kako se sve lakše nosimo s izazovima komunikacije i izražavanja sebe. Svi smo sposobni razviti asertivnost – samo je potrebno uložiti napor, strpljenje i vjerovati u vlastitu sposobnost rasta.

PSIHA

hr-hr

2023-05-27T07:00:00.0000000Z

2023-05-27T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/282084871176765

Vecernji List