Večernji list

Svi hoće u Zabok! I KAD JE TEŠKO, KAD SU KRV, ZNOJ I SUZE, U OVOJ ŠKOLI JE GUŠT RADITI

Srednjaškola Zabok2018.postala jeregionalnicentar kompetentnostiu turizmuiugostiteljstvu, pogledajtekakokuhaju njeziniučenici!

UBACITE U GOOGLE POJAM SREDNJA ŠKOLA ZABOK I OTVORIT ĆE VAM SE GOMILA NOVINSKIH NASLOVA POPUT: „UČENICI IZ ZABOKA PONOVNO BRILJIRALI U BRATISLAVI!“; „TRI PRVA I JEDNO DRUGO MJESTO ZA SŠ ZABOK“, „SREDNJA ŠKOLA ZABOK OSVOJILA BROJNE NAGRADE“... Da ne nabrajamo dalje, radije smo sjele u auto i zaputile se u dvorac Bračak, u kojem se trenutačno odvija nastava dok strpljivo čekaju da se u rujnu sljedeće godine otvori nova, ušminkana zgrada škole s kuhinjom kakvu su donedavno mogli samo sanjati. Što se to tako dobro kuha u Zaboku, pitali smo Draženku Jurec, ravnateljicu Srednje škole Zabok – regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu.

Gordo zvuči ta titula?

Itekako! Regionalnim centrom proglašeni smo 2018., a da bismo to postali, morali smo postići određene uspjehe i rezultate jer je Ministarstvo znanosti i obrazovanja bodovalo

Draženka Jurec, ravnateljica SŠ Zabok – regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu, može se pohvaliti da će se njeni učenici od sljedeće školske godine preseliti u zgradu vrijednu više od 30 mil. kuna ugostiteljske škole prema kriteriju uspješnosti, i to ne samo u nastavi i natjecanjima nego i u suradnji s lokalnom zajednicom i različitim projektima. Bili smo druga ugostiteljska škola u Hrvatskoj, od njih 70. Ispred nas je bio samo Split, za nešto malo bodova – jer mi nismo imali obrazovanje odraslih, zbog materijalnih uvjeta i strukture. U Hrvatskoj je 25 centara, od toga 6 u turizmu i ugostiteljstvu. Jedini smo centar između Osijeka i Opatije. Nama gravitiraju, među ostalima, i Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

Nova škola bit će spremna za sljedeću školsku godinu? Što će sve djeci biti dostupno?

Za početak, najsuvremenija oprema. Škola si nije mogla priuštiti da svake godine nabavlja takav inventar. Konvektomati, pećnice i razni strojevi, među kojima neki koštaju i nekoliko stotina tisuća kuna. Djeca dosad nisu imala priliku to vidjeti i raditi na takvim uređajima. A druga stvar je da doista puno ulažemo u edukaciju našeg nastavnog kadra. Ide se redovito na najsuvremenije radionice, prate se najnoviji trendovi u turizmu i ugostiteljstvu i to se onda kroz nastavu prenosi učenicima.

Vi ovdje imate profesore koji su egzemplarni predstavnici struke! Jedan Tomislav Kožić, onda profesor

Stjepan Gmajnički, koji se nikad ne vraća bez nagrada s natjecanja...

Kod nas rade ljudi koji su radili u nekima od najuglednijih hotela i ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj i došli su za dvostruko manju plaću raditi u školu. I to iz čiste ljubavi. Imamo uistinu vrhunske profesore koji su jako motivirani. Ovoga smo ljeta radionice za sve nastavnike održavali do 24. srpnja da bismo 17. kolovoza opet krenuli sa svakodnevnim radionicama. Naglasak nije bio samo na stručnoj nastavi iz ugostiteljstva, odnosno za kuhare i konobare, nego na cjelokupnoj nastavi. Mi smo i do sada nastojali raditi u skladu sa suvremenim obrazovnim standardima, a sada ćemo imati još veće mogućnosti, prostorne i tehničke i sve ostale. Učenje se temelji na radu. Djeca koja završavaju našu školu moraju znati u svojoj struci primijeniti i znanje iz općeobrazovnih predmeta, poput matematike, materinskog jezika, nekoliko stranih jezika...

Možemo li napokon skinuti stigmu s ugostiteljske škole i objasniti ljudima da ovo nije mjesto na koje se upisuješ ako nigdje drugdje nisi „upao“?

Mislim da smo je trudom i zalaganjem te otvaranjem prema zajednici u sklopu različitih druženja s djecom već od vrtićke dobi donekle i uspjeli skinuti. Ove smo godine bili u situaciji da bismo, da smo imali dopusnicu Ministarstva, upisali jedno razredno odjeljenje više. U odnosu na zadnje dvije godine, to je golem porast. I to baš za ugostiteljska zanimanja, ne govorim o četverogodišnjem programu, već o zanimanjima kuhar i konobar. Imamo više đaka u tom programu od mnogih škola u Primorju i Dalmaciji, u kojima je turizam mnogo razvijeniji nego kod nas. Vezano za tu stigmu, to je problem novijeg doba. Osamdesetih godina nije bilo ništa čudno da djeca idu za kuhara ili konobara, u program koji

Krem-juha od bundeve i cikle

Sastojci:

• 1 muškatna bundeva

• malo maslaca za sotiranje plus nekoliko kockica za pripremu juhe

• 1 glavica luka

• 1-2 režnja češnjaka

• povrtni temeljac

• sol, bijeli papar

• malo vrhnja za kuhanje

• đumbir

• limunov sok

• Za posluživanje:

• 1 kuhana cikla

• maslinovo ulje

• nekoliko kapi limunova soka

• mirodije

• tostirane sjemenke buče golice

• čvarci

Priprema:

Muškatnu bundevu odrežite napola te izvadite sjemenke, posolite nježno (po želji dodajte malo šećera da se na površini bundeve karamelizira) i u pećnici na 170 stupnjeva pecite 30-40 minuta. Ohladite sat vremena te meso bundeve odvojite od kože. Na maslacu sotirajte luk rezan na julienne način te nakon 5 minuta dodajte sjeckani češnjak, propirjajte i dodajte bundevu (po potrebi je malo nožem na dasci usitnite). Dolijte povrtni temeljac. Kad zakuha, smanjite vatru i pustite da se lagano kuha oko 15 minuta uz povremeno miješanje. Juhu izblendajte te vratite na štednjak da dotjerate okus. Posolite i dodajte bijeli papar, malo vrhnja za kuhanje i đumbir, nekoliko kockica maslaca i malo limunova soka. Pazite da vam juha ne zavre i neposredno prije posluživanja ponovo je miksajte da se okusi i tekstura sjedine. Ciklu skuhajte, ohladite i režite na komadiće te začinite dobrim maslinovim uljem i s nekoliko kapi limuna. U tanjur slažite ciklu, mirodije, tostirane bučine sjemenke, komadiće čvaraka i sve zalijte zagrijanom juhom od bundeve.

je onda trajao 4 godine, i nakon toga bez problema upišu fakultet. Ono što je uzrok manje zainteresiranosti neka je kriva percepcija, npr. zašto da idem konobariti kad konobariti može svatko? To je potpuno krivo. Vi, prema mojem mišljenju, možete imati kuhara s tri Michelinove zvjezdice, ali ako on nema konobara koji to prezentira – uzalud vam je. Konobar je u izravnom odnosu s gostom i ako ta komunikacija ne valja, uzalud sve ono što ste vi u kuhinji pripremili.

S novom zgradom škole dolazi i novi kurikulum?

Naš regionalni centar sadrži dva velika projekta, jedan je gradnja infrastrukture, znači novih edukativnih prostora, ali i trening- centra vezanog za ugostiteljstvo i turizam i – Akademisa – to je objekt sa smještajnim kapacitetima. Ono što je zapravo glavni dio tog “soft” dijela je izrada novih standarda zanimanja i novih kurikuluma, jer su u ugostiteljstvu

Rižoto od šumskih gljiva, radiča i pečenog špeka

Sastojci:

• šumske/jesenske gljive (vrganji, lisičke, bukovače)

• malo maslaca i maslinova ulja za sotiranje

• 1 glavica luka

• 1 režanj češnjaka

• carnaroli ili arborio riža

• bijelo vino

• pileći ili povrtni temeljac

• pecorino sir, ribani

• kapari, po želji

• korica limuna, ribana, po želji

• sol, svježe mljeveni papar

• kockice maslaca, hladne

Za posluživanje:

• listovi radiča blago začinjenog octenim umakom

• komadići pečenog špeka

• sjeckani peršin

• ružmarin

• tostirani lješnjaci

• rotkvica

Priprema:

Šumske/jesenske gljive (vrganji, lisičke, bukovače) operite, posušite koliko je moguće te ih režite na manje kockice/komade za duxelle. Na maslacu i maslinovu ulju (pola/ pola) sotirajte sjeckani crveni luk, dodajte režanj cijelog češnjaka i, kad lagano poprimi zlatnu boju, dodajte carnaroli ili arborio rižu te je tostirajte pazeći da se luk ne pretvori u crnu masu i potom podlijte bijelim vinom. Kad vino ispari, krenite s podlijevanjem pilećim (a može i povrtnim) temeljcem, koji je topao. Pola duxella dodajte na početku u rižoto, a pola na samom kraju. Rižoto lagano miješajte i dodajte temeljac, korak po korak, dok riža sve ne upije. Pri samom kraju u rižu dodajte ribani sir (pecorino) te po želji malo kapara ili koju ribanu koricu ekološkog agruma (može se i na sam vrh naribati). Kad u rižoto dodate sol, papar i ostatak gljiva, dobro ga sjedinite i po potrebi začinite ako treba solju i obilno svježe mljevenim paprom. Ugasite vatru i zaustavite kuhanje. Potom ubacite kockice hladnog maslaca i dobro mantekirajte rižoto prije posluživanja da bude kremast i pjenast. U tanjur servirajte rižoto, na vrh dodajte blago začinjeni radič (s octenim umakom), pečeni špek, peršin lista/ružmarina, malo tostiranog lješnjaka i rotkvicu za gorčinu.

Sve se pomalo vraća na mjesto, učenici osjećaju da su važni i sve im je ljepše raditi. I to se vidi. Već u prvom roku napunili smo upisnu kvotu. Dobar konobar ne treba tražiti posao, posao traži njega. Već u travnju vuku me za rukav i pitaju imam li preporuku za kojeg učenika

Stjepan Gmajnički, nastavnik ugostiteljskog posluživanja

Svakikorakpripreme rižota,kojimbiserado pohvalioivrloozbiljan restoran,pratiojei amenovaopoznatichef imentornašihučenika Tomislavkožić

Dobro Obrazovanje

hr-hr

2022-09-17T07:00:00.0000000Z

2022-09-17T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/281861532361376

Vecernji List