Večernji list

Masterclass Maximiliana Riedela

MAXIMILIAN RIEDEL Dobra vinska čaša je poput pozornice na kojoj se vino predstavlja u najboljem izdanju, a suprotno uvriježenom mišljenju sva vina treba dekantirati, uključujući i šampanjce

Melita Redžić Savičić Mirko Janković

OVO SU TEK NEKE OD PORUKA KOJE SU JEDNE SRIJEDE POČETKOM OŽUJKA PRISTIZALE S POZORNICE U SMARAGDNOJ DVORANI HOTELA ESPLANADE TIJEKOM GOTOVO DVOSATNE RADIONICE KOJU JE ODRŽAO MAXIMILIAN RIEDEL. Gospodin Riedel predstavnik je 11. generacije ove ugledne obitelji koja se punih 250 godina bavi proizvodnjom vinskih čaša, a povod njegova posjeta, među ostalim, bila je nova, nadasve elegantna kolekcija čaša Veloce, proizvedenih u potpunosti strojno. Čaše su toliko lagane da ih jedva osjetite u ruci, a po mišljenju Maximiliana Riedela, radi se o trenutačno najboljoj kolekciji čaša na svijetu, u što se mogla uvjeriti i brojna publika na radionici koja je kući otišla s poklonom, odnosno paketom s četiri čaše – za sauvignon bijeli, chardonnay, crni pinot i cabernet sauvignon. Obitelj Riedel u proizvodnji je fokusirana na najpoznatije i u svijetu najtraženije vinske sorte, a veliku pozornost u vinskom svijetu usmjerili su prije deset

godina prema Hrvatskoj kada su u suradnji sa svojim partnerom, tvrtkom Miva i istarskim vinarima kreirali prvu čašu za jednu hrvatsku autohtonu sortu, istarsku malvaziju. Upravo je otac Maximiliana Riedela, Georg Riedel, čovjek koji je na tržište pogurao ideju o zasebnoj čaši za pojedinu vinsku sortu i do kraja je razradio surađujući s vinarima svjetskoga glasa Angelom Gajom i Robertom Mondavijem, zaslužan i što malvazija ima svoju čašu.

Čaša sa zadatkom

Koncept sortno diferenciranih čaša, prema riječima Maximiliana Riedela, najbolje je prihvaćen na američkom tržištu koje je s vremenom postalo i najveće Riedelovo tržište. Stvar poslovnog instinkta ili sreće, ali Amerikanci su kulturu pijenja vina počeli usvajati paralelno s Maximilianovim dolaskom prije 20 godina kada je tek trebao krenuti u osvajanje ovog najbogatijeg tržišta na svijetu. – Kada sam se 2000. godine preselio u Ameriku, tamo se događao vinski bum. Povijest proizvodnje vina u Sjevernoj Americi seže do pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, tako da to nije ništa novo. Amerika je uvijek bila najveći potrošač europskih vina, ali to je uvijek bilo rezervirano za ljude koji su putovali i imali novca. Onda je zahvaljujući Hollywoodu i televiziji vino postalo jako popularno. A kada se Amerikanci počnu nečime baviti, onda u tome žele biti najbolji. I sjećam se vrlo dobre ljestvice za usporedbu. Kada sam 2000. došao u Ameriku i obilazio je od istočne do zapadne obale, ljudi su ujutro pili Bloody Mary. Nakon 10 godina, umjesto toga pili bi čašu chardonnaya ili sauvignon blanca. Amerikanci su u vrlo kratkom razdoblju pohvatali konce i počeli proizvoditi bolja vina. Puno Europljana počelo je investirati u vinarije u Americi. Oni jesu vrlo mlada vinska kultura, ali što se tiče znanja o vinu, smatram da su prestigli mnoge Europljane. A ja sam tamo bio u pravo vrijeme, kada je vino postalo popularno. I odmah su prihvatili da se najbolje vino mora piti iz najbolje čaše. Zato je Amerika danas moje primarno tržište – objašnjava Riedel. I doista, Amerikanci možda brže uče od ostalih jer tko god je u Smaragdnoj dvorani pažljivo pratio masterclass gospodina Riedela i degustirao vina po njegovim uputama nije mogao ne primijetiti da postoje bitne razlike u osnovnim značajkama vina kada ih uživate iz različitih čaša. Već u prvom pokušaju, kod kušanja sauvignona sve je bilo jasno. Riedel objašnjava da je u pitanju razlika

Kada razgovarate s vinarima, jedna je primarna tema. Proizvodnja je postala teža i izazovnija i, ako pitate zašto, odgovor će uvijek biti globalno zatopljenje. Smatram da je to dio razloga, ali ne jedini razlog. A kako to utječe na moje čaše? One postaju veće. Vina postaju jača, veća, složenija, s većim postotkom alkohola. Rekao bih da danas pijemo najbolja vina u povijesti Zašto sauvignon gubi sve od svojih značajki u čaši za chardonnay, a ovaj doslovno propada u čaši za crni pinot, saznali smo na zanimljivoj radionici u hotelu Esplanade

u otvoru čaša koji je kod sauvignona vrlo uzak. Zašto? Dizajnom čaše “tjeramo” vino na vrh jezika pa u točno određeno mjesto u usnoj šupljini jer ono ima visoko izražene kiseline, a posao Riedelove čaše jest da reducira kiseline tako što će fokus prebaciti na voćnost. Kako? Vino se zbog anatomije čaše u usnoj šupljini rasprostranjuje tako da se okusni pupoljci fokusiraju na voće, što ublažava kiseline. Osjeti se više svilenkastih slojeva limete, grejpa, limuna... i vrlo malo začina. Ugodne sekundarne note ostaju u ustima sve dok ih ne zasjenite hranom ili isperete gutljajem vode. Kad sauvignon pijemo iz čaše za chardonnay, na slijepom kušanju lako bi se moglo pomisliti da se radi o posve drugom vinu... Nema one voćne poruke na vrhu jezika, a jedino što osjetimo je gorčina. Ako pak chardonnay konzumiramo iz čaše za crni pinot, događa se suprotno, u vinu se snažno osjećaju šećeri i praktički postaje teško za uživanje.

“Šokiranje” bijelih vina

Puno je još zanimljivih senzacija, od kojih većinu ne želite da se ponove, ako vino konzumirate iz čaše koja mu nije kompatibilna, a ono što svakako ostaje zapamćeno jest jako dobar i aromatičan sauvignon noir iz kalifornijske doline Nappa koji u svojoj čaši oslobađa arome zbog kojih nikada ne želite izvaditi nos iz nje, a u čaši za crni pinot

Puno Europljana počelo je investirati u vinarije u Americi. Oni jesu vrlo mlada vinska kultura, ali što se tiče znanja o vinu, smatram da su prestigli mnoge Europljane. A ja sam tamo bio u pravo vrijeme, kada je vino postalo popularno. I odmah su prihvatili da se najbolje vino mora piti iz najbolje čaše

one gotovo sasvim izostaju ili su puno “sirovije”, nema one raskoši kao u prvom slučaju. Štogod tko mislio i tvrdio, piti vina iz Veloce čaša na način kako to predlaže Maximilian Riedel bez sumnje je doživljaj za sebe i, kako je i sam nekoliko puta naglasio, ako ste ozbiljni kad su u pitanju vina, imati ozbiljan alat za uživanje u njima nikako neće biti naodmet. Naravno da nema svaka sorta na svijetu svoju čašu, ali kad su crna vina u pitanju, čaša za pinot noir zapravo pokriva paletu svih sorata s tankom kožicom, dok se vina proizvedena od grožđa s debelom kožicom najbolje uživaju u prekrasnoj velikoj čaši za cabernet sauvignon. Još je jedna Riedelova teorija koju je podijelio s publikom na masterclassu mnoge iznenadila ili možda kod njih probudila skepsu. Naime, ovaj stručnjak za vinske čaše savjetuje da se svako vino prije uživanja dekantira, uključujući i šampanjac. Naravno, postupak nije isti za sva vina pa, dok svi manje-više znamo kako se crna vina dekantiraju, vjerojatno rijetki dekantiraju bijelo vino, a pogotovo ne šampanjac. Za bijelo vino koristi se dekanter ravnog tijela, bez karakterističnog proširenja koje ima onaj za crna vina, a metoda kojom se dekantira zove se “shock decanting” i podrazumijeva naglo izlijevanje vina iz boce u dekanter pri čemu i jedno i drugo stoje u vertikalnom položaju.

Vina se mijenjaju, a s njima i čaše

– O tome treba stalno razgovarati, o obliku čaša i važnosti dekantiranja. Neki zaziru od dekantiranja, boje ga se. A dekantiranje je ujedno i pokazatelj kvalitete vina jer samo dobra, kvalitetna vina mogu se i dobro dekantirati. Druga se pri postupku “raspadnu” – objašnjava Riedel koji nam je također otkrio da je posljednjih godina njihova proizvodnja dinamičnija nego što je to bila tri desetljeća unatrag. – Ako pogledate povijest i portfelj Riedela, vidjet ćete da smo u zadnjih pet godina bili aktivniji nego u 30 godina prije toga. U pet godina predstavio sam pet novih kolekcija. Tu je uključeno puno posla i komunikacije, ali glavni razlog je evolucija vina. Širom svijeta su kroz povijest prisutne brojne vinske kulture, ali rekao bih da smo u zadnjih 20 godina svjedočili najvećim promjenama. Po meni, inicijalne promjene potaknuli su upravo mediji, novinari koji pišu o vinima, kritičari. Prije su kod oblikovanja mišljenja o pojedinom vinu presudni bili sommelieri. Danas vlada ogromna potražnja za vinima, zahvaljujući novinarima i kritičarima. No oni su svojim zapažanjima i komentarima utjecali i na način na koji se vino proizvodi, naročito kada se radi o utjecajnim osobama unutar industrije, poput Roberta Parkera. Uz to, događa se i globalno zatopljenje. Kada razgovarate s vinarima, to je primarna tema. Proizvodnja je postala teža i izazovnija i, ako pitate zašto, odgovor će uvijek biti globalno zatopljenje. Osobno, smatram da je to dio razloga, a ne jedini razlog. A kako to utječe na moje čaše? One postaju veće. Vina postaju jača, veća, složenija, s većim postotkom alkohola. Rekao bih da danas pijemo najbolja vina u povijesti.

Uvodnik

hr-hr

2023-03-18T07:00:00.0000000Z

2023-03-18T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/281925957249000

Vecernji List