Vrijeme je za mjehuriće!

Ova vina mogu se gledati, mirisati, ali i slušati, a kako biste ih kušali, najbolje je uputiti se put Plešivice

PLEŠIVICA OM, ŠTO JE, SE JASNO, ČESTO VRLO NAZIVA KREATIVNO, HRVATSKOM NO ČINJENICA CHAMPAGNE- JEST

DA SU SE PLEŠIVIČKI VINARI DOBRIM DIJELOM OKRENULI

PJENUŠAVIM VINIMA, KOJA SE ODLIČNO SLJUBLJUJU S

JAGODAMA, I DA SU ONA SVE POPULARNIJA – PJENUŠCE

VOLE I MLAĐE GENERACIJE. A TEŠKO DA ĆEMO NAĆI BO

LJEG POZNAVATELJA PODREGIJE SREDIŠNJE BREGOVITE

HRVATSKE KOJA OBUHVAĆA VINOGORJA IZNAD SAMO

BORA, JASTREBARSKOG I KRAŠIĆA OD IVE KOZARČANINA. Ovaj je znani vinski connoisseur u svojoj knjižici “Pjenušci” zabilježio kako su uzgoj vinove loze na ovom području započeli Tračani i Kelti prije naše ere. Vinogradi su posađeni na tlima nastalima prije 1,8 milijuna godina. Klima je umjereno kontinentalna s oborinama čiji je raspored tijekom godine odličan za uzgoj vinove loze.

Čarobni decentni šum

I u takvim uvjetima moglo se uspješno uzgajati rajnski rizling, crni pinot, chardonnay i sauvignon, sorte koje su nastupile kao dopuna austrougarskog sortimenta. Za visoku kvalitetu plešivičkih pjenušaca koji su najbolji u Hrvatskoj i šire zaslužan je Franjo Jambrović. Pjenušcem Zlatni perlan začeo je 80-ih godina prošlog stoljeća modernu eru proizvodnje pjenušaca klasičnom metodom druge fermentacije

u boci. Bitno je razlikovati pjenušce od šampanjaca, što je Kozarčanin jako dobro objasnio. Pjenušci su vina s povećanom količinom ugljikovog dioksida koji je nastao drugom fermentacijom u boci ili tanku, a vinu daje posebnu svježinu. Vina kojima je ugljikov dioksid dodan mogu se nazivati pjenušavima, ali ne i pjenušcima. Odlično, ali što su onda šampanjci? Jednostavno, šampanjci su pjenušci samo iz francuske regije Champagne, proizvedeni po strogim pravilima koja je propisao Le Comité Interprofessionnel du vin de Champagne (CIVC), udruženje uzgajivača grožđa, proizvođača vina i trgovaca. “Pjenušci se uglavnom rade kao bijeli ili ružičasti, bez obzira na to koriste li se samo bijele sorte grožđa ili crne. Posebne oznake na etiketama blanc de blancs (bijelo od bijeloga) ili blanc de noirs (bijelo od crnoga) imaju ako su samo od bijelog chardonnaya ili samo od crnog pinota. Sorte se, naravno, mogu miješati kako proizvođač želi”, piše Ivo Kozarčanin u svojoj sjajnoj brošuri o plešivičkim pjenušcima. Treba svakako reći kako su pjenušci vina koja se mogu gledati, mirisati, ali i slušati, njihova gaziranost omogućuje onaj čarobni decentni šum, kao i mjehuriće koji se dižu prema vrhu čineći tako lijep vijenac po rubu čaše. Štoviše, prema izračunu Amerikanca Billa Lembecka, u boci pjenušca je oko 49 milijuna mjehurića. Taj je broj dobio prema odnosu volumena tekućine i plina, a uzeo je da je promjer mjehurića pola milimetra. Ali, Francuz Bruno Deturtre kamerom je tri godine snimao kako se stvaraju mjehurići u boci pa je računalom došao do brojke od čak 250 milijuna. Arome su ugodne, voćne većinom, pa se upravo zato lijepo

Metoda dobivanja pjenušavog vina određuje i temperaturu na kojoj će se ono posluživati

slažu s notama plodova, baš kakve su jagode. Prepoznali su tu kombinaciju kao priliku za promociju Plešivice, pa će se tako 27 i 28. svibnja tamo održati Festival pjenušca i jagoda. Točnije, festival će biti prava turneja po plešivičkim vinarijama, i to čak njih 12, kao i u hotelu Princess. Riječ je o vinarijama Dobra berba, Gregorić, Griffin Ivančić, Ivan Ivančić, Jagunić, Kolarić Coletti, Korak, Kurtalj, Sirovica, Šember, Tomac & Bajda, Vinogradarska kuća Braje. Jagode dolaze iz Udruge proizvođača jagoda Zagrebačke županije “Jagodni prsten”. Ljubitelji ovog divnog ploda moći će pogledati nasade jagoda lokalnog proizvođača OPG-A Damir Gregorić. Za one koji se odluče uputiti na Plešivicu zanimljiva će biti jedna zabavna činjenica. Dan pjenušavih vina ove je godine 5. lipnja, dakle samo koji dan nakon Festivala pjenušaca i jagoda. Slavi se od 2017. godine na inicijativu Freixeneta, najvećeg svjetskog proizvođača pjenušaca, prve subote u lipnju. Četvrtog petka u listopadu je Međunarodni dan šampanjaca. Slavi se od 2009. godine, a u 2021. godine bit će to 22. listopada. Vintage pjenušci na etiketi imaju oznaku berbe, rade ih samo u godinama u kojima je grožđe bilo vrhunsko. Odležavaju dulje, skuplji su i od berbe do berbe različiti. No, kvaliteta je uvijek visoka.

Dodavanjem starijeg vina ujednačavaju se arome

Non vintage pjenušci svake su godine slični. To se postiže dodavanjem reserve, određenog postotka starijeg vina kojim se ujednačavaju arome i okus pa kupac uvijek zna što će dobiti u boci. Kao i kod svakog drugog pića, i kod pjenušaca svakako treba pripaziti na temperaturu posluživanja. Na temperaturi od 6 do 8 Celzijevih stupnjeva treba posluživati slatka i aromatična pjenušava vina, biser vina, gazirana vina. Na 8 do 10 stupnjeva serviraju se pjenušci proizvedeni tankovskom metodom kao i mlađi pjenušci proizvedeni klasičnom metodom, a na 10 do 12 stupnjeva pak odležani pjenušci proizvedeni klasičnom metodom, s time da pjenušce treba držati stupanj do dva niže kako bi prilikom posluživanja dosegnuli preporučenu temperaturu. Također ste vjerojatno shvatili kako ima još metoda dobivanja pjenušavih vina, njihova je priča duboka i kompleksna, iza mjehurića stoje priče o velikom znanju i vještini.