STEM od najranije dobi moja je misija, DJECA DOISTA MOGU SVE!

Božena Vrgoč, pedagoginja i osnivačica centra Educativo i Instituta za STEM edukaciju najmlađih, za Divu otkriva kako joj je bilo pokrenuti vlastiti biznis, zašto je posvećena edukaciji najmlađih te zašto se uvijek voli vratiti kući u Slavoniju

Razgovarala: Vesna Blašković Fotografije: Goran Čižmešija

2023-01-14T08:00:00.0000000Z

2023-01-14T08:00:00.0000000Z

Vecernji List

https://vecernjilist.pressreader.com/article/281526525163546

Intervju

Božena Vrgoč: STEM u školama i vrtićima moja je misija - djeca sve upijaju i najbolja su ‘publika’ Pokrenula si nekoliko projekata i udrugu vezanu uz STEM u vrtićima i školama, dakle kod najmlađih. O čemu je točno riječ? Zašto je STEM u toj dobi važan? – Iskustvo rada u britanskom obrazovnom sustavu potaknulo me je na promišljanje o kvaliteti i dostupnosti odgojno-obrazovnih sadržaja u našoj kulturi, iz želje i potrebe da djeci pružimo suvremene STEM sadržaje prije pet godina osnovan je Institut za STEM edukaciju i afterschool programe, udruga koja trenutno provodi dva projekta sufinancirana sredstvima Europske unije s ciljem popularizacije STEM-a (www.stemzasve.eu), te kraći odgojno-obrazovni program “STEM u vrtiću”. Kroz ciklus radionica nastojimo djeci u vrtiću na zabavan i inovativan način približiti znanost, tehnologiju, robotiku, programiranje i kodiranje kako bi ona ovladala osnovnim konceptima STEM-a, ali prije svega kako bismo u ranoj dobi potaknuli razvoj znanstvenog mišljenja, logičko-matematičke kompetencije, vještine rješavanja problema (problem solving skills), računalnog razmišljanja (computational thinking) te kako bismo gradili kulturu inovacija, suradnje i kreativnosti. Osim poticanja razvoja navedenih vještina, izlaganje djece STEM izazovima u ranoj dobi ima i mnoge druge pozitivne učinke kao što je npr. razvoj vještina propitkivanja, poticanje inženjersko-dizajnerskog razmišljanja, razvoj digitalnih kompetencija kao vještine 21. stoljeća ili 4C (Critical thinking/kritičko razmišljanje, Creativity/kreativnost, Collaboration/suradnja, Communication/komunikacija). STEM zahtijeva praktično, aktivno sudjelovanje svakog člana tima za efikasno rješavanje problema. Učenici su pokretači rješenja i trebali bi postavljati pitanja, predlagati ideje, generirati i testirati rješenja te donositi odluke zasnovane na podacima da bi razumjeli kako dalje poboljšati ideje. Kada bismo STEM raščlanili na njegove akronime u pravom smislu onoga što predstavlja, definirali bismo ga kao način razmišljanja, interdisciplinarni pristup učenju koji uklanja tradicionalne barijere koje razdvajaju četiri discipline: znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku te ih integrira u stvarna i relevantna iskustva učenja za djecu. Dodatak umjetnosti, slovo A (eng. Art) u STEM za stvaranje STEAM-a je uključivanje kreativnog mišljenja i primijenjene umjetnosti u stvarne situacije. U tom smislu umjetnost je otkrivanje i stvaranje genijalnih načina rješavanja realnih problema, integriranje principa ili iznošenje informacija. Dokazano je da program koji uključuje umjetnost u kurikulum povećava kreativnost, poboljšava akademske performanse, povećava motoričke vještine, poboljšava vizualno učenje i jača vještine donošenja odluka. Naravno, cjelokupan kurikulum naših radionica kao i edukativna oprema prilagođeni su dobi djece s naglaskom na “hands on” aktivnosti kroz situacijsko učenje. Umjesto pamćenja činjenica, radi se o učenju kako kritički razmišljati i procjenjivati informacije, kako primijeniti znanje, istraživanje i vještine za rješavanje problema. Kao što bi rekao Jean Piaget, “Glavni cilj obrazovanja je stvoriti ljude sposobne za nove stvari, a ne samo ponoviti ono što su učinile druge generacije.“ Je li teško pokrenuti posao u Hrvatskoj? Što bi poručila onima koji se pripremaju na samostalan poduzetnički pothvat? – Ljubav prema ranom odgoju i obrazovanju, rad s djecom i profesionalno opredjeljenje pedagoginje odveli su me do moje druge velike strasti, a to je prijenos znanja i iskustava u smislu obrazovanja odraslih. Tako je i nastao edukativni centar Educativo unutar kojeg provodim radionice i edukacije za odgojitelje i stručne suradnike iz metodike poučavanja engleskog jezika (Jezik i vrtić) i STEM u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Moj poduzetnički pothvat bio je ujedno odgovor na potrebe tržišta – odgojitelji i stručni suradnici prepoznali su kvalitetu odgojno-obrazovnih sadržaja koje sam provodila u radu s djecom, a ja sam bila uzbuđena podijeliti cijeli “know how” oko poučavanja STEM-a i engleskog jezika kako bi on postao standard u hrvatskim vrtićima. Klima u Hrvatskoj više je nego ikad prije naklonjena onima koji se pripremaju na samostalan poduzetnički pothvat, bila sam polaznica raznih akademija i edukacija za poduzetnike te korisnik potpora za pokretanje poslovanja. Za sve koji se pripremaju na samostalan poduzetnički pothvat vrijede isti koraci, od pisanja poslovnog plana do otvaranja tvrtke i tehničkih koraka na putu vode vas institucije poput Plavog ureda, na vama je da se oboružate vjerom u sebe i svoje usluge ili proizvod, marljivo učite putem, ulažete u sebe i hrabro kročite naprijed. Kako je biti šef sam sebi? Koje su pozitivne, a koje negativne strane? – Odrastanje u velikoj obitelji i pomaganje u obiteljskom restoranu od malih su me nogu naučili radnim navikama, samodisciplini, važnosti dobre organizacije i upravljanju vremenom i resursima, što smatram bitnim vještinama kada si sam sebi šef. Odlična stvar u ovakvom kontekstu je što zaista možeš biti slobodan, stvarati i kreirati nesputano, tempom koji tebi odgovara i biti vrlo učinkovit. Uza sve to, po meni najveća dobrobit bivanja u ovoj poziciji je mogućnost odabira s kime želiš surađivati i na koji način. Naravno, tu su i neke od posljedica, a izdvojila bih balans privatnog i poslovnog života te učenje delegiranja jer je vrlo lako upasti u 24/7 “workaholic mode”. Kako je raditi s djecom? – Za mene najljepši poziv na svijetu. Vrlo odgovorno, profesionalno i savjesno pristupam radu s djecom jer sam svjesna da doista odgajamo generacije koje će mijenjati svijet, bitno mi je kakva sam ja osoba kada dođem među njih, koliko sam svjesna konteksta i situacijskih poticaja iz kojih zajedno možemo učiti o svijetu i sebi, o drugima. Djecu smatram svojim prijateljima, a količina iskrenosti, ljubavi i neposrednosti koju možete dobiti zauzvrat je neprocjenjiva. Naravno da u radu s djecom postoji mnoštvo izazova i nepredvidivih situacija, ali ne pretjerujem kada kažem da uz djecu najviše možemo rasti i da od njih zaista imamo što naučiti. Uvijek kažem da onaj tko umije voditi grupu vrtićke djece, može bez problema voditi korporaciju. Koji su ti daljnji poslovni planovi? – U poslu me vodi moto: Radi i pusti da rezultati govore sami za sebe. Nekako se uvijek spontano dogode lijepe suradnje i preporuke pa ne planiram previše strateški, nego pratim osjećaj. Generalno gledano, radit ćemo sve kao do sada: razvijati kurikulume i nove edukativne programe, širiti misiju STEM obrazovanja kako bi postalo standard i u svakom seoskom vrtiću i u svakoj otočnoj školi, aplicirati na nove EU projekte i ulagati u nova znanja i vještine cijelog tima. Baviš se i folklorom, čuli smo da tvoja obitelj ima konje, dakle potpuno drukčiji život nego što je to u Zagrebu. Možeš li nam otkriti nešto više? – U našoj obitelji geni su dalmatinski, al’ srce slavonsko pa nam je tako pokojna baka kupila šokačke nošnje dok još nismo ni prohodali, a uz oca i brata tamburaša teško je bilo ne zavoljeti tanke žice i pjesmu. Uz djetinjstvo u Slavoniji vežu me ravnica, probe folklora, skupljanje šljiva i pečenje rakije, nepregledna zlatna polja, rijeka Bosut i Vinkovačke jeseni. I naravno – ljudi! Iako više ne plešem aktivno u folkloru, ne propuštam rujan u Vinkovcima i priliku da za mimohod šogor upregne konje, spremimo se u nošnju i okitimo dukatima, sa sestrama sjednem u zapregu i iz sveg srca i glasa zapjevamo bećarac vozeći se u svečanoj povorci ulicama najstarijega grada u Europi s kontinuitetom naseljenosti duljim od 8000 godina. Oživljavanje slavonskih običaja i njegovanje tradicije sudjelovanjem na Vinkovačkim jesenima moj su mali doprinos očuvanju kulturno-umjetničke baštine rodnoga kraja i povezivanje sa selom u kojem sam odrasla. Gdje god se nalazila, znam da će me Slavonija uvijek dočekati raširenih ruku. Što radiš u slobodno vrijeme, kako ga najradije provodiš? Kako se opuštaš? Imaš li hobije? – Trenutne poslovne obveze i projekti diktiraju vrijeme koje imam na raspolaganju za privatne stvari, ali jedna od novogodišnjih odluka upravo je mudrija organizacija vremena, delegiranje i planiranje vremena za odmor, opuštanje i putovanja. Budući da slobodnog vremena nemam baš previše na raspolaganju, nastojim ga kvalitetno iskoristiti za rad na sebi, čitanje, masažu. Nakon dugo, dugo godina vratila sam se najdražem hobiju – pjevanju, i to u sklopu ženskog ansambla. Ostale hobije pretvorila sam u posao. Koji stil njeguješ? Kako najčešće kupuješ odjeću i obuću (online, offline...)? Imaš li u glavi uvijek unaprijed složenu kombinaciju za neku priliku ili to ostavljaš za zadnji čas? – Klasični i elegantni poslovni komadi zauzimaju centralno mjesto u ormaru, a obilaske outleta i shopping centara zamijenile su s godinama online aplikacije zbog praktičnosti, jednostavnosti i uštede na vremenu. Moram priznati da sam godinama koristila Pinterest kao inspiraciju za odjevne ideje, ali me je nedavno prijateljica “zaludila” aplikacijom Acloset, koja je odlična alternativa bazirana na komadima koji se nalaze u tvom ormaru, kao i cijelim konceptom kapsula odijevanja, pa sam trenutno skroz u istraživanju, preslagivanju ormara i slaganju osobnog stila te potrazi za novim, klasičnim odjevnim komadima koji ne izlaze iz mode i lako se kombiniraju. Što ti je najvažnije kod odijevanja: funkcionalnost, estetika, dress code...? – Rekla bih da mi je na prvom mjestu udobnost, a pod njom mislim na odabir materijala i krojeva u kojima se osjećam nesputano i kao u svojoj koži. Potom estetika jer uživam kombinirati boje i modne detalje ovisno o raspoloženju. Tu je, naravno, i dress code, uvijek sam pažljiva pri odabiru modnog izričaja u privatno i poslovno vrijeme.

hr-hr