Generacija Z

Što zanima generaciju koja drži 40% tržišta?

Piše: Marija Pajić Bačić Fotografije: Pixsell, Shutterstock

2023-01-14T08:00:00.0000000Z

2023-01-14T08:00:00.0000000Z

Vecernji List

https://vecernjilist.pressreader.com/article/282948159338522

Drukčiji Od Drugih

Rođeni od 1995. do 2012. godine naslijedili su milenijalce, a prethode alfama. U nekim su tvrtkama zbog svojih prohtjeva već došli na listu najmanje poželjnih radnika. Žive po vlastitim pravilima, a istraživanja kažu da ih je pandemija psihološki najviše pogodila Neovisno o tome koliko imate godina, i sami ste vjerojatno barem nekoliko puta ostali zatečeni ponašanjem mladih generacija. Naravno, najčešće se pamti samo ono negativno, a rijetko tko hvali pozitivno. Oni su drukčiji, žive po svojim pravilima i ne mare za “nametnuta” pravila starijih, a ni za priče kako su oni odrastali u težim uvjetima i da je njima “sve servirano” na pladnju. Oni su jednostavno svoji. Rođeni u zlatno doba tehnologije, odnosno od 1995. do 2012. godine, pripadnici generacije Z itekako znaju što žele. Baš zato sve više zadaju glavobolje brojnim poslodavcima jer, za razliku od svojih prethodnika – ovim mladim ljudima rad više od 10 godina na istome mjestu prije zvuči kao utopija, a ne kao nagrada. Tome svakako ide u prilog i to što brojne korporacije u svojim redovima više ni ne žele ovu generaciju pa je tako u nama često obećanoj zemlji Njemačkoj nedavno u medijima odjeknula vijest da jedna agencija više ne želi zapošljavati pripadnike generacije Z iziritirana njihovim zahtjevima jer – zamislite! – oni mnogo više cijene slobodno vrijeme od onog provedenog na poslu. Tzv. Z-ovci na razgovore za posao najčešće dolaze s popisom želja, a prekovremeni rad ili rad u večernjim satima ne dolazi im u obzir jer, kažu, to je vrijeme samo za njih ili pak za duhovnu i tjelesnu vježbu. Na žalost svojih majki i očeva, baka i djedova, Z-ovci posao shvaćaju tako olako da nemaju problema ni s davanjem otkaza i pokretanja vlastitog posla u jeku recesije i inflacije, jer itekako su svjesni da radne snage konstantno nedostaje pa vjeruju da je time sreća ipak na njihovoj strani. Prepoznat ćete ih po tome što konstantno imaju mobitel u ruci, jer za drugo gotovo i ne znaju. Iako su odrasli uz tehnologiju, i dalje su rijetko usamljeni, često depresivni i najčešće otuđeni. Kada malo bolje pogledate, odrastati u vremenu u kojem si teško možete priuštiti stan i automobil s prvim poslom, a iza svakog ugla iskače oglas o bavljenju kriptovalutama i lakoj zaradi, možda biti Z-ovac i nije tako lako. Zapravo, toliko je teško da su zaboravili razgovarati na telefon. Njihova komunikacija isključivo se odvija putem društvenih mreža, i to pisana. Realno, i sami ste vrlo vjerojatno mnogo puta radije odradili neke stvari putem e-maila umjesto da ste obavili taj jedan poziv. A da život nije glasovna poruka, primijetila je i Mary Jane Copps, profesionalna trenerica raznih vještina, među koje spada i telefoniranje. Ona je vlasnica konzultantske kompanije The Phone Lady, koja posluje više od 30 godina s ciljem poboljšanja kulture i efikasnosti telefoniranja. Njezina klijentela sve je mlađa jer Mary želi pomoći mladima da se oslobode straha od telefonskih razgovora. Digitalizacija je očito uzela toliki danak da gospođa Mary sat vremena savjetovanja kako telefonirati može naplaćivati više od 500 funti. Suludo, zar ne? Zoomeri su naprosto drukčiji, ne mare previše za Crkvu, vladu ili slične institucije, a velik broj njih ističe kako jednoga dana želi otvoriti svoju tvrtku. Odlikuje ih i specifičan pogled na svijet baš zbog same prisutnosti interneta. Kako im je sve pruženo na dlanu, tako su postali puno pažljiviji od prethodnih generacija. Dokaz tomu je smanjena stopa tinejdžerskih trudnoća, manje eksperimentiranja s drogama, alkoholom i savjesno trošenje novca. Oni su veoma svjesni svijeta oko sebe te se bore za osobna prava, ali i mnoga druga, npr. ekološka prava. Zbog gledanja lažnih života influencera, ali i stalno prisutnih društvenih očekivanja, često su depresivni te se osjećaju usamljeno i otuđeno. Istraživanja pokazuju da sve češće preskaču Google i umjesto toga koriste TikTokovu tražilicu, a njih 40 posto u potrazi za informacijama najprije idu na videostranicu ili Instagram. Kod svojih idola ne gledaju samo njihovo stvaralaštvo, već ih zanima i osobni život te zašto donose određene odluke, a društvene mreže su im te odgovore servirale na dlanu. Razlog je veoma zanimljiv – svakodnevno promatranje mnogih ljudi na društvenim mrežama stvara veliki pritisak na ovu generaciju, kažu kako osjećaju da se stalno moraju dokazivati. Od savršene odjeće, odličnih ocjena, čestih maltretiranja u školama do visokih društvenih očekivanja. Jedno je istraživanje pokazalo da 93 posto pripadnika generacije Z redovito gubi san zbog korištenja društvenih mreža, a beskrajno listanje videa najveći je krivac za to. Kada slušaju glazbu, onda je to K-POP ili Billie Eilish, glazbenica koja je do 19. rođendana osvojila čak pet Grammyja. Nju su pak zamijetili kada joj je bilo svega 14 godina, i to zahvaljujući pjesmi “Ocean Eyes”, koja se pojavila na SoundCloudu. Zendaya im je najdraža glumica, koju često prati i Millie Bobbie Brown, srca im slama i Shawn Mendes, a što kupiti uvijek rado pogledaju kod generacijske ikone Kylie Jenner. Da moda nije njihov jedini interes, pokazuje i popularnost Grete Thunberg, mlade aktivistice koja drma svijetom zahvaljujući svojim porukama o klimatskim promjenama i osvještavanjem što vlastitim nemarom činimo planetu. I da, za razliku od svojih prethodnika, zoomeri ne žele da im se nameću pravila. Oni žele da ih se čuje i da oni svojim primjerom budu promjena. Kada pogledate statističku stranu, bit će vam jasno i zašto. Zoomeri čine 25% svjetske populacije i vrlo je izgledno da će nadmašiti ostale generacije u smislu kupovne moći u skorijoj budućnosti. Štoviše, predviđanja su da će u rukama generacije Z biti gotovo 40% ukupne kupovne moći potrošača u 2023. godini. Pa se vi zapitajte gdje vam je TikTok!

hr-hr