Večernji list

TV KRITIKA Renate Rašović

Ples donosi radost, pozitivno utječe na zdravlje i raspoloženje, jača imunitet i umanjuje stres, a show donosi i dašak glamura u svakodnevne živote... da, ali prve sezone. Možda i druge. Sedme, osme, koja li je po redu, više ne. Kada je javna televizija prvi put, još 2006., emitirala inačicu popularnog britanskog showa, zvijezde su bile zvijezde: Zrinka Cvitešić, Rene Bitorajac, Žarko Radić, Zoran Vakula, Sandra Bagarić, Dubravko Šimenc, Zdenka Kovačiček.

Zvijezde prve sezone bile su čak i do jučer široj javnosti posve nepoznati plesači: beskrajno simpatični francuski zet Nicolas Quesnoit, ljepuškasti Ištvan Varga, njegova partnerica Ksenija Pluščec, vrhunska plesačica Tamara Despot i Hrvoje Kraševac. I ove je godine lijepo vidjeti amaterski tango, slowfox i quickstep, ali gdje su zvijezde?

PLES SA ZVIJEZDAMA/ NOVA TV PRIME TIME/N1

Zagrepčanina Bornu Sora i Slavonca iz Županje Domagoja Zovaka u jesen 2011. spojila je sklonost političkoj satiri, pa i istim uzorima, poput “Montyja Pythona”, splitskog Feral Tribunea, Simpsona, “Crne guje”, američkih i britanskih komičara Johna Stewarta, Stephena Colberta, Johna Olivera i Christophera Morrisa, a najsnažniji utjecaj na njih ipak je imao američki satirični portal The Onion. Za ugrijavanje, skupa s kolegama, snimili su serijal videoklipova koje su potom objavili na YouTubeu, a priča o NewsBaru, koja će ih proslaviti, počinje u urnebesnom političkom trenutku kada je Hrvatska ostala bez premijera koji je usred bijela dana iz nepoznatih razloga podnio ostavku pa pobjegao, pa su ga uhitili, pa ga vratili i natovarili mu hrpu optužnica na glavu. Država je bila u rasulu, recesija je uzimala maha, a oni su odgovorili onako kako su to najbolje znali: satirom koja ima moć da ljude podsjeti na vijest koja im je promaknula, da im pokaže svu ironiju događaja. I evo ih, 11 godina kasnije još su tu: oni su perjanice emisije “Prime Time”, najpoznatijeg domaćeg televizijskog satiričnog formata, u programu N1, gdje su konačno spustili sidro nakon što su ih torpedirale gotovo sve nacionalne televizije koje (više) nisu imale dovoljno hrabrosti skupa s njima širiti prostor slobode.

U nedjelju, svojim britkim i duhovitim skečevima obračunali su se s mađarskim pretenzijama na hrvatsko more uz ilustraciju Viktora Orbána u luđačkoj košulji, podučili “strinu” Ursulu von der Leyen da joj informacije o Hrvatskoj nije uputno crpiti iz HRT-ova dnevnika pa istražili koliko se ljudi odreklo hrvatskog državljanstva i koliko to košta. “Uvalili ti ga za džabe kad si se tu rodio, a moraš plaćati da se toga riješiš”, vele. Briljantno!

Širom Hrvatske ovog se tjedna prosvjedovalo uz poruku DOSTA! Dosta uništavanja javnog zdravstva i zanemarivanja zdravlja žena! Tisuće je na ulice i izvukla sudbina Mirele Čavajde. Žene čiju je tešku životnu situaciju dodatno otežao hrvatski zdravstveni sustav. Obratila mu se tražeći ono na što ima pravo, no redom je dobivala odbijenice. Ni odluka drugostupanjske komisije koja je potvrdila da postoji medicinska indikacija za prekid trudnoće s djetetom koje ima tumor na mozgu, nije značila da ga može napraviti u Hrvatskoj. Zašto je, uza sve muke koje prolazi kao majka, morala proći i kroz torturu institucija.

Ispalo je potom kako Mirela nije jedina. Slučaj Mirele Čavajde potaknuo je pravu lavinu reakcija u javnosti, a poslije nje počele su se javljati i druge hrabre žene koje su prolazile kroz vrlo slične situacije. I za njih je bilo mjesta u “Potrazi”, istraživačkoj emisiji koja svakodnevno priča priče koje moraju biti ispričane i mijenja društvo u kojem živimo nabolje. Pritom, RTL-ovi reporteri ni pedlja ne zaostaju za cijenjenom i nagrađivanom emisijom “Provjereno” na konkurentskoj televiziji, a sve u slavu reportaže, zaboravljene i zapostavljene kraljice novinarstva.

POTRAGA /RTL IZBOR ZA PJESMU EUROVIZIJE/HTV1

Europski festival lakih nota bio je sve ono što se od njega očekivalo, sve ono što i proteklih godi

na: naporan, predvidljiv i beskrajno dosadan. Ni u takvo, nikad lošije finale s nikad nekvalitetnijim i bezličnijim pjesmama, Hrvatska se nije uspjela probiti. Osim vojske fanove Eurosonga - čudaka koji znaju svaku riječ svake otpjevane pjesme svake Eurovizije - koji su ga i ove godine pratili i otpratili u ekstazi, riječ je o tri nepovratno bačena sata života podnošljivih jedino uz plaćeni honorar profesionalcima poput Duška Ćurlića i ponekog tv kritičara. Ironično, Eurosong je nastao kako bi se “stimulirala proizvodnja visoko kvalitetnih pjesama u području popularne glazbe”.

Rijetki bljesak pozitivnog adrenalina valja zahvaliti promociji nove pjesme grupe Maneskin koja je pobijedila prošle godine i dovela natjecanje u Torino. Sudeći po reakciji publike, seksi Damiano David i ekipa ove godine bi odnijeli pobjedu bez puno muke. Ali nisu. Očekivano, pripala je Ukrajini kojoj je Europa poklonila glazbenu pobjedu dok ne dočeka onu životno važnu. Ili kako je to s podosta sarkazma primijetio Romano Bolković na Facebooku: “Sljedeće bi godine pobjednik Eurosonga mogla biti Finska”. Ne dogodilo se, ne ponovilo se.

I da, pobjedu su zaslužili Konstrakta i njezin lavor.

Contents

hr-hr

2022-05-20T07:00:00.0000000Z

2022-05-20T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/281603834076614

Vecernji List