VRIJEME ĆE OVISITI O TOME KOLIKO EFEKTNO I BRZO BUDEMO SPOSOBNI SAČUVATI ČISTOĆU SVOG OKOLIŠA

VODITELJ VREMENSKE PROGNOZE NA NOVOJ TV ZA NAS JE ANALIZIRAO KLIMATSKE PROMJENE I TOPLINSKE VALOVE S KOJIMA SMO SVE ČEŠĆE SUOČENI

Pakleno vruće, toplinski val, meteo alarm, cijela Europa u crvenom, otprilike tako bi se mogle izdvojiti ključne riječi koje su ovo ljeto bile vezane za vremensku prognozu. Čak je i cijena goriva u jednom trenutku pala u drugi plan jer svi su s velikim zanimanjem pratili samo vremensku prognozu i nadali se kako će Hrvatsku preskočiti taj toplinski val. O ovoj temi koju s velikim zanimanjem prati cijela nacija razgovarali smo s voditeljem vremenske prognoze na Novoj TV, Darijem Brzojom, koji je diplomirao meteorologiju i fizičku oceanografiju, kojeg smo pitali očekuju li nas u budućnosti ovakva užarena ljeta.

Val vrućine se vratio. Hoće li ovo ljeto biti nalik onome iz 2003. godine kada je bilo i dosta smrti zbog velikih vrućina?

Teško je reći kakvo će ljeto biti u kontekstu smrtnosti izazvanih vrućinama. Taj toplinski val iz 2003. godine se doista povezuje s mnogo smrtnih slučajeva u Europi, no moramo znati da smo danas, s odmakom od 20 godina, mnogo pripremljeniji, imamo sustave upozorenja, poput Meteoalarma, prognoze su mnogo preciznije i ranije možemo upozoriti na opasnost od toplinskog vala, što i činimo kako bismo izbjegli ili ublažili najgore moguće scenarije. Prema sezonskim prognozama, iznadprosječno toplo ljeto smo i očekivali, s vjerojatnošću i za povećan broj toplinskih valova. Te prognoze se za sad ostvaruju, no nadam se, uz što manje ozbiljnih posljedica.

Tuča i pljuskovi su ovo ljeto poharali dosta područja u Hrvatskoj, nije to neuobičajena pojava, ali se ovo ljeto u kratkom razmaku ponovila mnogo puta i napravila je veliku štetu, pogotovo poljoprivrednicima. Što je uzrok ovim vremenskim neprilikama, jesu li klimatske promjene to uzrokovale?

Lipanj je mjesec s najviše grmljavinskih dana u kopnenom dijelu naše zemlje, stoga je pojava tuče u ovom razdoblju uobičajena i ne čudi. To je posljedica izrazito nestabilne atmosfere, i tučonosnih oblaka, kumulonimbusa koji nastaju u tim uvjetima. Porast temperature mnogo je lakše vezati uz promjenu klime negoli je to učestalost ili intenzitet tuče. No, moramo znati da toplija atmosfera sadrži više energije, može sadržavati više vodene pare pa sve skupa može rezultirati i s više nestabilnog i potencijalno opasnog vremena te ekstremnih vremenskih prilika. No, za direktnu posljedično-uzročnu vezu između tuče i klimatskih promjena treba ipak proći još neko vrijeme i potrebna je analiza jednog duljeg razdoblja.

Jesu li sve ove promjene tek početak, možemo li očekivati kako će promjene biti sve gore i na što da se spremimo?

U budućnosti možemo očekivati više ekstremnih vremenskih situacija na koje se već trebamo pripremati i kao društvo postupno se prilagođavati. Važno je usporiti klimatske promjene kroz održivi razvoj, povećavajući energetsku učinkovitost i snažniji pogon obnovljivih izvora energije, te na taj način dobiti na vremenu za prilagodbu novim uvjetima. S druge strane, potrebno je nastaviti graditi sustave upozorenja te sustave zaštite od ekstremnih situacija tako stvarajući otpornost društva na klimatske promjene. Sasvim sigurno da će prilagodba morati sadržavati i određene promjene u ponašanju ljudi, neki poslovi će nestati, a stvorit će se potreba za nekim drugima i slično. Mislim da je fleksibilnost ključ i da će najviše patiti oni koji se ne žele mijenjati.

U zadnje vrijeme često možemo pročitati kako ovakve velike klimatske promjene utječu na cijeli eko sistem, na primjer u Jadranskom moru gdje neke vrste jednostavno nestaju, a nove se pojavljuju. Koje još promjene bilježimo

uslijed ovih velikih klimatskih promjena?

Još jednom moram ponoviti, ne možemo tvrditi da je jedna izolirana situacija, poput jednog toplinskog vala, posljedica klimatskih promjena, no ta veza se stvara prateći njihovu učestalost i intenzitet. Slično je i s trenutno aktualnim redukcijama vode, kojih bi možda u budućnosti također moglo biti, posebno nastave li se i postanu li učestalija sušna razdoblja. Više sunca i viša temperatura ljeti pogoduje većoj produkciji prizemnog ozona, što onda također povezuje i veće onečišćenje zraka s vremenskim situacijama koje se očekuju uslijed klimatskih promjena. Da ne spominjemo, promjene u biljnom i životinjskom svijetu, proizvodnji hrane i slično. Sve je ovo međusobno povezano i teško je predvidjeti koliko daleko stvari mogu ići, i koliko neugodan život zbog tog može postati. Jedno je sigurno, okoliš moramo čuvati i moramo se brinuti jedni za druge, jer se na kraju svi, da se tako izrazim, kuhamo u istom loncu.

Često u zadnje vrijeme čitamo kako je grom usmrtio nekoga, mnogi ljudi još ne znaju kako se ponašati u takvim situacijama, možete li im savjetovati kako se zaštiti od gromova na otvorenom?

Najvažnije je razumjeti da munja traži najbolji vodič na zemlji, u pravilu je to najistaknutija točka na nekom području, iako ne mora uvijek biti tako. U svakom slučaju skloniti se s čistine, udaljiti se od metalnih predmeta, a ako ste na moru, nemojte se kupati za vrijeme grmljavine jer ste direktno izloženi udaru munje. Proteklih godina smo nažalost svjedočili upravo takvim slučajevima.

Čujem da vam kolege s Nove TV često šalju pitanja o vremenskoj prognozi, ali i da provjere neke činjenice, imate li sličnih upita od gledatelja i što ih ovo ljeto najviše zanima?

Kao i svake godine, kolege, prijatelje i poznanike najviše zanima vrijeme u terminu njihovih godišnjih odmora. Moram priznati, vrlo malo se ljudi interesira za ono što će biti za pet ili deset godina. Vjerujem da je to zato što su preopterećeni trenutnim životnim izazovima i u tom kontekstu sve drugo se čini kao daleka budućnost. No, ne treba im zamjeriti. Posljednje godine svima su bile izazovne i razumijem ako nekog trenutno zanima samo hoće li na moru idućih dana biti sunčano i vruće.

Vi ste upisali i doktorski studij. Znate li kakav je odaziv mladih za područje vašeg rada, nedostaje li nam stručnjaka na ovom području?

Pitanje kojim ste me uboli u žicu. Potreba za stručnjacima iz područja geofizičkih znanosti je velika i povećava se, no malo je onih koji mogu ispuniti visoke zahtjeve struke, poput razumijevanja procesa u atmosferi i računalnog programiranja, a oni koji spadaju u te skupine, radije odlaze na mnogo bolje plaćena radna mjesta u IT sektor. Entuzijazam brzo splasne kad mladi saznaju da je novac u okolišnim temama najvećim dijelom na onoj drugoj strani, onih koji se ne žele brinuti za svoj okoliš.

Znam da nemate čarobnu kuglu, ali možete li otprilike, na temelju sadašnjih podataka, stvoriti sliku kakve nas vremenske prilike i neprilike očekuju tijekom sljedećih pet godina?

Vremenske prilike u budućnosti ovisit će o tome koliko efektno i koliko brzo budemo sposobni ublažiti klimatske promjene i sačuvati čistoću svog okoliša. Sasvim sigurno da nam trenutna energetska kriza ne ide u prilog, no vjerujem da će većina ljudi ipak uspjeti razlučiti dobre od loših politika, lidere koji iskreno žele dobro svojim narodima i one koji manipuliraju za dobrobit malog broja odabranih. Za sad smo tu gdje jesmo, očekujemo više ekstremnog vremena, na što se moramo prilagoditi gradeći otporne sustave, a u međuvremenu osvještavati se te čuvati i paziti ovu jedinu Zemlju koju imamo.