POVIJEST DIZAJNA KROZ 400 ZNAKOVA KOJI SU OBILJEŽILI DRUGU POLOVICU 20. STOLJEĆA

Prošli tjedan preminuo je veliki Boris Bućan, jedan od najzanimljivijih dizajnera s ovih područja, ali sigurno jedini čiji su plakati iznimno tražena roba na hrvatskom tržištu umjetnina. Najveći umjetnik među dizajnerima svoja je najvažnija ostvarenja napravio u društvenom i ekonomskom kontekstu bivše države te zajedno s drugim kolegama postavio temelje suvremenog hrvatskog dizajna.

Uvid u te temelje pruža i zanimljiva izložba u zagrebačkoj HDD galeriji u kojoj je postavljen svojevrstan ‘’hall of fame’’ nekih od najznačajnijih dizajnera s područja bivše Jugoslavije izložbom ‘’Yugo.logo - Grafička identifikacija u Jugoslaviji’’ na kojoj je predstavljeno više od 400 znakova i logotipa nastalih od sredine 20. stoljeća do devedesetih godina prošlog stoljeća. Izložba je to koja se oslanja na online arhiv koji je pokrenuo beogradski grafički dizajner Ognjen Ranković koji djeluje u području dizajna ambalaže, brendiranja, ulične umjetnosti, fotografije i tradicionalnih tehnika tiska, a iza sebe ima preko 100 projekata i više grupnih izložbi na kojima je predstavio opus svojih radova. Inspiraciju pronalazi u ‘’mid-century’’ naslijeđu dizajna i modernističke arhitekture, a stoji i iza art projekta @orbot.life. Kako je rekao sam dizajner, pokrenut vlastitom željom, znatiželjom, nostalgijom i voljom odlučio je ‘’iskopati’’ zaboravljene teritorije povijesti i tako objediniti radove koji su sudjelovali u stvaranju povijesti jugoslavenskog dizajna, a pogledamo li radove, jasno je kako su autori imali dosta slične motive i motivacije. Ognjen je oduvijek bio inspiriran naslijeđem koje je ostalo od arhitekture do dizajna, a posebno su ga inspirirale priče koje stoje iza logotipa. Iako mu je teško izdvojiti najzanimljiviju, svakako ističe znak Yasse Borisa Ljubičića. No prvi put se za ovu temu inspirirao 2017. kada je unajmljivao studij u poznatoj zgradi BIGZ-a (Beogradski izdavačko-grafički zavod). Naime, na zgradama se i dalje mogu vidjeti izblijedili logotipi iz prošlih vremena pa je Ognjen doznao da je autor onoga na zgradi djelo Miloša Čirića. Čitajući njegovu monografiju shvatio je da upravo on stoji iza brojnih, svima nam dobro poznatih znakova što je bilo okidač za danje istraživanja ove teme, a posebno je zanimljivo što su autori nekih logotipa još uvijek nepoznati (poput onog JAT-a) budući da su autori u to vrijeme često bili anonimni.

Tako su predstavljeni radovi više od 142 jugoslavenska dizajnera nastali u razdoblju od 1945. do 1992. godine predstavljeni su kroz 12 kategorija, među kojima su radovi Milana Vulpea, Judite Skalar, Dževada Hoze, Mirjane Martinović, Miloša Ćirića, Sanje Iveković, Kostadina Tančeva, Blaženke Kučinac, Borisa Ljubičića, Majde Dobravec, Matjaža Vipotnika, Mojce Vogelnik, Josipa Estera, Zorice Janjić, Vasila Micevskog, Milene Lazarević, Jania Bavčera i drugih dizajnera koji stoje iza logotipa nekih od najpoznatijih tvrtki poznatih u regiji - Cockta, INA, Startas, Adria i brojni drugi. Upravo ovakva digitalna arhiva široko je dostupna, interaktivna i dopunjiva te postaje istraživački i didaktički alat za analize likovnih i semiotičkih karakteristika identifikacijskih znakova. Izložbu (ali i sam rad u bivšoj Jugoslaviji) savršeno je opisala suradnica izložbe Sanja Rotter koja je naglasila kako je industrijski dizajner u socijalističkoj Jugoslaviji bio anonimni radnik ili arhitekt, dok je grafički dizajner bio školovani umjetnik koji je imao ‘’izlete u komercijalu’’, a među mlađim generacijama sada se pojavila želja da se dodatno istraži tadašnji dizajn i arhitektura, baš kako je to napravio i Ognjen svojom arhivom.

Kako kaže Ognjen, dizajn je velikim djelom odraz vremena u kojem živimo, a autori i logotipi predstavljeni na izložbi sjajno su prikazali povijest.

Izložba u HDD galeriji oslanja se na online arhiv koji je pokrenuo beogradski grafički dizajner Ognjen Ranković koji djeluje u području dizajna ambalaže, brendiranja, ulične umjetnosti, fotografije i tradicionalnih tehnika tiska