Večernji list

Ledenjaci se smanjili za 267 milijardi tona od 2000. godine

Na tu pojavu otpada 21 posto povećanja globalne razine mora, što bi moglo izazvati nestašicu pitke vode, sociopolitičke nestabilnosti te nestanak priobalnih gradova

Zoran Vitas

Količina leda u ledenjacima na Zemlji od 2000. smanjila se za 267 milijardi tona pa na tu pojavu otpada do 21 posto povećanja globalne razine mora, navodi se u studiji Accelerated global glacier mass loss in the early twenty-first century objavljenoj u uglednom znanstvenom časopisu Nature. Ledenjaci ledene površine Grenlanda i Antarktike rapidno se smanjuju mijenjajući regionalnu hidrologiju, povećavajući globalnu razinu mora te povećavajući prirodne rizike. U studiji se navodi i kako o ovoj pojavi zapravo ne znamo previše, glavnina podataka potječe nam iz ere satelita te smo upoznati samo s određenim periodima u kojima se smanjenje ledenjaka događa.

Milijarda ljudi u opasnosti

Tako se ovdje proučava gubitak mase ledenjaka u 21. stoljeću, i to korištenjem do sada uglavnom nepregledanih satelitskih arhiva u kojima su se tražile promjene na uzvišenjima gotovo svih ledenjak na Zemlji, odnosno njih točno 217.175.

K tome, gubitak se ledene mase ubrzava, i to tempom od 48 milijardi tona godišnje od 2000. godine.

– Otkrivajući šablone promjena, otkrili smo fluktuacije ledenjaka koje se slažu s vremenskim prilikama i temperaturom unutar desetljeća – navode francuski znanstvenici koji su autori studije. U svemu postoji i tolerancija u mjerenju koja rezultat može korigirati naniže, ali i uvećati ga. Prepoznato je i sedam regija na koje otpada oko 83 posto gubitka ledenjačke mase. To su Aljaska, gdje je gubitak 25 posto, Grenland 13 posto, sjeverni kanadski Arktik je izgubio 10 posto, južni kanadski Arktik 10 posto, Antarktika i Subantarktika osam posto, visoki planinski masivi Azije osam posto te južne Ande osam posto.

ledenjaka obuhvaćeno je u ovom istraživanju, odnosno gotovo svi na Zemlji

Kod samo dvije svjetske regije primijećeno je usporavanje propadanja ledene mase u posljednjih 20 godina.

– Rekordan ritam stanjivanja ledenjaka na Islandu od 2000. do 2004. godine gotovo su se prepolovili od 2015. do 2019. godine, što se poklapa s usporenim stanjivanjem skandinavskih ledenjaka – objašnjeno je u priopćenju o studiji. Već je otprije poznato da podizanje razine mora ima izravan učinak na živote ljudi u priobalnim gradovima te na životinjski svije, čiji je habitat u tim zaleđenim dijelovima Zemlje. Britanski Daily Mail, primjerice, podsjeća kako čak 200 milijuna ljudi živi na dijelovima kopna za koje se predviđa kako će pasti ispod linije visoke plime do kraja ovog stoljeća. S druge strane, čak milijardu ljudi moglo bi se suočiti s nedostatkom vode, moguće i hrane, u sljedećih 30 godina.

– Razumijevanje današnje i buduće promjene na ledenjacima ključno je za izbjegavanje sociopolitičke nestabilnosti uzrokovane nestašicom vode, predviđanje promjena u priobalnim područjima zbog povećanja razine mora te procjenu utjecaja na rizike povezane s ekosustavima i kriosferama – navodi ova skupina znanstvenika. Nadaju se kako će ova studija utjecati na bolje klimatske politike u budućnosti.

Modeli za budućnost

– Razumijevanje da se ledenjaci s vremenom otapaju te kako se time modificira regionalna hidrologija, a onda i kako to pridonosi rastu razina mora, može pomoći da se poprave modeli koji predviđaju buduće promjene te mogu utjecati na stvaranje boljih strategija za upravljanje vodnim resursima i smanjenje povećanja razine mora – njihovo je mišljenje. Zanimljiva je i činjenica da ledenjaci sada gube više mase istim ili većim ubrzanjem nego Grenland ili Antarktika zasebno. U studiji apeliraju da bi ovo istraživanje u obzir trebale uzimati i lokalne i globalne politike.

Panorama

hr-hr

2021-05-07T07:00:00.0000000Z

2021-05-07T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/282080574707782

Vecernji List