Večernji list

Zagreb prolazi bez poskupljenja?

Tomaševićeva ekipa spas vidi u rebalansu proračuna, a Bandićeva pročelnica Mirka Jozić do ‘živog novca’ došla bi, kaže, dugoročnim kreditom za podmirivanje kratkoročnih obaveza

Piše Petra Balija petra.balija@vecernji.net

Loše je. Gore od očekivanja. Ipak, ne bih pretjerivao. Bile su to prve riječi koje je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević izustio kako bi opisao financijsko stanje Grada Zagreba. Špekuliralo se i prije lokalnih izbora – Zagreb je prezadužen i postoji golem iznos dospjelih obaveza, spominjao se izravni dug od dvije milijarde kuna, iako se neslužbeno moglo čuti da je i veći, ali kakvo je stvarno stanje, Tomaševiću je postalo jasno tek kad je sjeo s dotadašnjom v. d. gradonačelnika Jelenom Pavičić Vukičević kako bi preuzeo vlast u glavnom gradu. Dočekalo ga je dvije tisuće stranica raznih izvješća, od izvješća o izvršenju proračuna za prošlu godinu i preliminarnog za ovu godinu. Nije želio otkriti što je točno vidio u tim dokumentima i što su mu rekli o stvarnom stanju gradske blagajne. Nije pred novinarima želio govoriti ni o minusu Grada jer, kako je objasnio, više je tu faktora, a da izlazi samo s jednom brojkom, Zagrepčani bi dobili krivu sliku. No svima, i onima koji financijama nisu vični, postalo je jasno – mora da je velika gabula kad se već tjedan dana samo o tome priča. – Trenutno smo fokusirani na financije. Možemo li druge priče pomaknuti? – govorili su neslužbeno iz novog saziva gradske vlasti kad ih se pitalo da odgovore na neku temu koja nije vezana uz gradsku blagajnu. “Gordijski čvor” počeli su raspetljavati gradonačelnik i njegovi zamjenici Danijela Dolenec te Luka Korlaet isti vikend nakon što su u petak preuzeli vlast. Dolazili su oba dana, i subotu i nedjelju, kako bi analizirali što učiniti. Protekli tjedan povučeni su i prvi potezi – najavljeno je poništenje natječaja za novi vozni park od 151 vozila vrijedan 4,5 milijuna kuna, a sredinom tjedna stigla je još jedna odluka – ona o obustavljanju svih javnih nabava, i već raspisanih i budućih, koje nisu od krucijalne važnosti za nužno funkcioniranje Grada. Iznimka su nabave koje se moraju raspisati jer su vezane uz projekte sufinancirane iz Europske unije i one koje su opravdane, a za koje se mora dobiti Tomaševićeva pismena suglasnost. Odluka se, objasnili su iz Grada, odnosi isključivo na gradska upravna tijela, dakle ne na Zagrebački holding i ovisna trgovačka društva, kao ni na ustanove kojima je osnivač Grad Zagreb te se time ne dovodi u pitanje funkcioniranje komunalnih službi, kao ni odgojnih, obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i svih drugih ustanova.

– Riječ je o uputi pročelnicima, tu nema ništa dramatično. Sve će normalno funkcionirati. Htjeli smo stvoriti prostor za rebalans proračuna – rekao je u četvrtak Tomašević nakon što se sastao s premijerom Andrejem Plenkovićem i njegovim ministrima i još jednom ponovio ono što je obećao čim je preuzeo gradsku vlast – građani se neće morati ničega odreći.

Poskupljenja, dakle, prema novoj gradskoj upravi, ne bi trebalo biti, no ako se pita Slavka Kojića, dugogodišnjeg pročelnika Ureda za financije, to ovisi o tome koliko će brzo provoditi preostale točke koje su nužne za stabilizaciju gradskih financija. – Postoji sedam rješenja – trebaju se povećati prihodi na način da država prilagodi porezni sustav ili da se naplate dospjela potraživanja, a treba raditi i na smanjivanju rashoda putem funkcionalne javne nabave te redukcije materijalnih troškova. Rješenje je i logična i funkcionalna organizacija gradske uprave, trgovačkih društava i proračunskih korisnika, ali i stavljanje u funkciju “mrtvih” nekretnina (prodaja, iznajmljivanje…). Može se i privatizirati dio trgovačkih društava i ustanova, poput APIS-a, Robnih terminala ili Gradskih ljekarni, a u krajnjoj liniji tu je i korekcija cijena komunalnih usluga (prijevoza, Čistoće…) i korekcija socijalnih prava (majke odgajateljice) – kaže Kojić i dodaje da, ako se sve to paralelno može premostiti u kratkom roku, onda neće biti poskupljenja, no ako se rješenja oduže, onda su izgledna, a izgledni su i novi krediti. Za Tomaševića je pak trenutačna financijska situacija posljedica tri godine financijske neodgovornosti prošle vlasti.

– Imamo 2019. koja je završila s gubitkom od milijardu i 300 milijuna kuna, a da nije bilo nikakvih vanjskih razloga, što je čista financijska neodgovornost. Prema izvješću o izvršenju proračuna 2020. je završila s gubitkom od samo 90 milijuna kuna, međutim kad se gleda i COVID pozajmica Vlade koju trebamo vratiti i kad se gledaju odgođena potraživanja ZET-a, Holdinga i Zagrebačkih otpadnih voda, onda je taj gubitak višestruko veći i tu se radi o financijskoj neodgovornosti jer nije došlo do rebalansa na vrijeme, a znalo se da zbog potresa i pandemije to treba napraviti. I treća godina neodgovornosti je ova, 2021., u kojoj su napucani troškovi radi izbora, a to je balansirano prodajom velikih zemljišta – Gredelj, Paromlin i Zagrepčanka – rekao je Tomašević referirajući se na činjenicu da je u ovogodišnjem planu proračuna, koji je s dosadašnjih 12 dignut na rekordnih 14,03 milijardi kuna, predviđena i prodaja ta tri zemljišta, čime se željelo uprihoditi 1,08 milijardi kuna više.

Tu prodaju, rekao je Tomašević, njegova vlast neće dopustiti.

– Nitko nije ni očekivao da će prodaje biti, nije ju planirala čak ni prošla vlast, što znači da su svjesno išli raditi financijsku rupu – tvrdi gradonačelnik. Protekli je tjedan iznio i brojku od 305 milijuna kuna koja se odnosi na minus s kojima je Zagrebački holding završio prošlu godinu.

Da je to jedan od najznačajnijih dugova Holdinga, smatra Sandra Benčić, saborska zastupnica platforme Možemo! koja je na to već upozoravala, kao i na činjenicu da će taj komunalni div trebati dulji period racionalizacije i stabilizacije financiranja. Velike nade polažu u rebalans proračuna koji bi se pred zastupnicima Gradske skupštine trebao naći na sjednici u srpnju, koja bi trebala biti sazvana samo nekoliko tjedana nakon konstituirajuće. S novim proračunom, uvjerena je Sandra Benčić, stvari bi mogle početi funkcionirati normalno. Stara garnitura pravda se pak da situacija nije bajna, ali nije ni toliko katastrofalna kako je prikazuje nova vlast, a dugovi su nastali kao posljedica COVID krize i potresa.

– Neke Holdingove podružnice nisu radile po nekoliko mjeseci, tramvaji nisu vozili neko vrijeme, a radnici su dobivali plaće, autobusni kolodvor nije radio, u Zagreb parkingu također nije bilo prihoda. Sve se to slilo u taj dug – m oglo se čuti u medijima od donedavnog pročelnika Ureda za obrazovanje Ivice Lovrića, koji je dao ostavku neposredno prije nego što je Tomašević preuzeo Grad, ali je ostao na poslu savjetnika gradonačelnika.

Iz Možemo! su pak dodali da to baš i nije tako jer su minusi koje je vlast Milana Bandića iskazivala viši.

– Minus koji je iskazan za 2020. negdje je oko 80 milijuna kuna, no uvidom u izvještaje vidjeli smo da to nije sve. Postoji dug Grada prema Holdingu, prema Zagrebačkim otpadnim vodama i prema ZET-u koji je na razini 550 milijuna kuna i nije plaćen 2020. godine nego je prebačen na 2021. Tu je i kredit od HBOR-a i kreditnih institucija 300 i nešto milijuna kuna i COVID pozajmica od Vlade veća od 400 milijuna kuna. Ako kredite ne brojimo, može se reći da je najveći dio minusa generiran iz 2019., kad je Grad napravio 1,3 milijarde kuna minusa i kad nije bilo potresa i pandemije – govorila je Sandra Benčić. No Lovrić je “lopticu” prebacio na državu, a početak financijskih dubioza, kako je rekao, treba tražiti u poreznim rasterećenjima Vlade koja sežu u 2015. godinu. Od tad do 2019., rekao je, proračun Grada Zagreba izgubio je 5,1 milijardu kunu – i to je refleksija onoga što se dogodilo 2019.

Pita li se Mirku Jozić, dugogodišnju pročelnicu Ureda za gospodarstvo, koja je ovaj tjedan odradila posljednji radni dan u gradskoj upravi, stanje u kojem je nova ekipa zatekla gradsku blagajnu nije ništa lošije nego u drugim gradovima u Hrvatskoj i Europi i rješivo je za maksimalno tjedan dana.

– Trenutačni problem Grada je što fali keša, “živog novca”, a do njega se može doći dogovorom s bankama. Ja bih osobno pozvala ključne banke, njih nekoliko s kojima surađujemo, i dogovorila dugoročni kredit za podmirivanje kratkoročnih obaveza, poput isplate dobavljačima, koje su se nagomilale. Trebalo bi dogovoriti i reprogramiranje glavnica postojećih kredita – kaže Mirka Jozić. Smatra da je preniska cijena odvoza otpada, koja prosječno iznosi 50 kuna po kućanstvu, s obzirom na to da zakon zahtijeva da pred svaki kućni prag kamion Čistoće dođe minimalno 16 puta.

– Tu cijenu treba podići, to pokazuju ekonomske analize – govori i dodaje da će Tomašević promjenom plana javne nabave i restrukturiranjem gradske uprave umanjiti dugove za vrlo mali postotak. To je dobra politička priča, zaključuje, ali ništa više od toga.

Obzor

hr-hr

2021-06-12T07:00:00.0000000Z

2021-06-12T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/282248078504442

Vecernji List