Dodik: RS spremna odcijepiti se idući tjedan

Sedam dana prije odlaska s dužnosti visoki predstavnik u BiH Inzko zakonski zabranio negiranje genocida uz oštre reakcije Banje Luke

Sedam dana prije odlaska s njegove dužnosti visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Valentin Inzko nametnuo je dopune Kaznenog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida. Austrijski diplomat koji će nakon 12 godina na čelu OHR-a 1. kolovoza predati dužnost Nijemcu Christianu Schmidtu, nalazio se proteklih mjeseci pod velikim pritiskom bošnjačke javnosti i politike da iskoristi tzv. bonnske ovlasti i nametne sankcije za uporno negiranje genocida u Srebrenici, u čemu ustrajava Milorad Dodik, ali i cjelokupna politička scena u Republici Srpskoj. Pritisak se intenzivirao za vrijeme nedavnog obilježavanja 26. obljetnice genocida u Srebrenici, kada je i negiranje tog zločina među srpskim političarima bilo izraženije.

Lani 234 slučaja negiranja

Prema zakonskim izmjenama koje je Inzko nametnuo jučer, zatvorske kazne za različite oblike negiranja genocida kretat će se od šest mjeseci do pet godina. Prema istraživanju Memorijalnog centra Srebrenica u posljednjih godinu dana zabilježena su čak 234 slučaja negiranja genocida koja uglavnom dolaze iz RS-a i Srbije. Iako su Međunarodni sud pravde ali i Haaški tribunal u većem broju presuda nedvojbeno okarakterizirali ratni zločin iz srpnja 1995. kao genocid, srpski političari, kao i najveći dio akademske zajednice i javnosti, odbija priznati da je u Srebrenici počinjen genocid.

Očekivano, Inzkova odluka naišla je na opće odobravanje obitelji žrtava genocida, ali i političkih struktura iz Sarajeva. Ova odluka naziva se zakašnjelom, ali ipak dobrodošlom, dok se Inzku odaje poštovanje što se odlučio na tako “hrabar korak”. Čini se kako potpora zapadnih zemalja ovoj odluci Valentina Inzka nije bila upitna. Američko veleposlanstvo u Sarajevu objavilo je da je negiranje genocida i glorificiranje ratnih zločinaca neprihvatljivo i da to podriva uzajamno povjerenje neophodno za napredak BiH na putu k EU.

“Čin odlazećeg visokog predstavnika pokazuje koliku važnost on pridaje ovom pitanju koje je bitno za stabilnost BiH i naglašava kontinuirani imperativ da svi u BiH trebaju dati svoj doprinos pomirenju. Zakon o dopuni Kaznenog zakona BiH početna je točka za konkretniji razgovor i korake koje trebaju poduzeti lokalni akteri u vezi s praktičnom provedbom”, priopćili su iz američkog veleposlanstva uz napomenu da “genocid u Srebrenici nije tema za raspravu, nego povijesna činjenica”.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ne misli tako i odmah jučer žestoko se obrušio na Inzka i njegovu odluku. On je s Inzkom i ranije razmjenjivao teške riječi, a ovaj put ga je nazvao “srbomrzcem” i “spodobom”. – RS to odbacuje, genocid se nije desio, Srbi nikad ne smiju to prihvatiti – izjavio je Dodik. U vidljivo nervoznom obraćanju medijima kazao je kako će ova odluka odlazećeg visokog predstavnika posijati mnogo zla.– BiH ovako ne može funkcionirati i RS treba institucionalno odgovoriti. Zakazat ćemo sjednicu Narodne skupštine RS-a. Prisiljeni smo krenuti u proces disolucije. Oni misle da se njih netko boji, ali su nas samo probudili. Nismo mislili da su toliki kreteni – izjavio je Dodik i dodao da su “spremni proglasiti samostalnost RS-a već idućeg tjedna, pa šta bude “, zaprijetivši ponovno zabranom rada državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriju RS-a.

Predsjednik oporbenog SDS-a Mirko Šarović izjavio je također da je odluka odlazaćeg visokog predstavnika kojom je nametnuo zakon o negiranju genocida nepotrebna i nazvao je korakom unatrag na putu napretka BiH i izlaska iz međunarodnog tutorstva. U znatno mirnijem tonu nego Dodik, Šarović je naveo da se vraćanje bonnskih ovlasti javlja u najgorem mogućem trenutku, jer se ovom nametnutom odlukom ulazi u politički nestabilno razdoblje. Optužio je, međutim, Dodika da je svojim ponašanjem dao opravdanje za ostanak OHR-a u BiH. Pitanje je kako će se oporba postaviti pokuša li Dodik u Narodnoj skupštini RS-a usvojiti drastične odluke, poput one o pokretanju disolucije BiH ili zabrane djelovanja državnih pravosudnih institucija, pa i samog negiranja zakona kojeg je nametnuo visoki predstavnik.

Kina i Rusija blokirani u UN-u

Sve ovo se događa samo dan nakon što u Vijeću sigurnosti UN-a nije prošao prijedlog rezolucije Rusije i Kine koja predviđa zatvaranje Ureda visokog predstavnika u srpnju sljedeće godine. Ovo je bio drugi pokušaj Rusije (ovaj put uz potporu Kine) da u Vijeću sigurnosti „progura“odluku o zatvaranju OHR-a, a taj stav dijele i službeni Beograd i Banja Luka. Međutim, i ovaj put su ostali usamljeni, kao i nedavno kada se u Vijeću sigurnosti raspravljalo o imenovanju novog visokog predstavnika Christiana Schmidta. Rusija se i toj odluci oštro suprotstavila, inzistirajući na stavu da je vrijeme međunarodnog intervencionizma u BiH prošlo i da donošenje odluka treba prepustiti isključivo domaćim političkim akterima.

Zapadne zemlje i većina nestalnih članica Vijeća sigurnosti ignorirale su takve stavove i ustrajale u potpori Schmidtovu imenovanju. Sad se strahuje da bi Rusija mogla „uzvratiti udarac“blokirajući u Vijeću sigurnosti skoru odluku o produljivanju vojne misije EUFOR-a u BiH. Za razliku od imenovanja visokog predstavnika, ova odluka mora dobiti formalno odobrenje Vijeća sigurnosti. Oko jednog ipak nema dvojbe – Inzko Schmidtu ostavlja vruć krumpir i Nijemca već na početku mandata očekuje puno posla.

Oni misle da se njih netko boji, ali su nas samo probudili. Nismo mislili da su toliki kreteni, izjavio je nervozni Dodik