Večernji list

Josip Aladrović

Činimo sve da izbjegnemo dodatne restrikcije, ali stiže neizvjesna jesen

INTERVJU JOSIP ALADROVIĆ

Do kraja ove godine Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike trebalo bi sa socijalnim partnerima i zainteresiranim skupinama društva dogovoriti sadržaj novog Zakona o radu, ali i uspostaviti novi model obiteljskih mirovina. Uz to, taj resor iz mjeseca u mjesec pregovara sa socijalnim parterima o potporama koje se isplaćuju tvrtkama. Te će se potpore ubuduće vezati uz broj cijepljenih radnika. Što očekivati na tržištu rada i u mirovinskom sustavu, u razgovoru za Obzor pojašnjava ministar Josip Aladrović.

Dosta prašine podigla je najava da će se potpore vezati uz cijepljenje zaposlenih, no, kako se čini, sindikati i poslodavci nisu neskloni obaveznom cijepljenju. Hoće li se i dalje odluka o potporama donositi za svaki mjesec posebno kao dosad?

Čim je počela pandemija, Vlada je pravodobno reagirala i uspostavila mehanizme kako bi očuvala radna mjesta i spriječila otpuštanje radnika. Mjere su definirane i za 17. mjesec u kontinuitetu, a do sada je izdvojeno više od 17 milijardi ako uračunamo i doprinose. To je iznimno velik novac, ali u ovom slučaju cilj opravdava sredstvo. Tržište rada je stabilno, nije došlo do havarije koju su mnogi predviđali, a unatoč izvanrednim okolnostima u kojima se realno nalazimo, danas brojimo 53 tisuće više osiguranika u odnosu na kraj srpnja 2020. godine, odnosno gotovo sedam tisuća više u odnosu na 2019. godinu. Broj nezaposlenih je također trenutačno manji za osam i pol tisuća u odnosu na razdoblje prije pandemije.

Očuvali smo radna mjesta i bilježimo pozitivne gospodarske trendove koji su potrebni za izlazak iz krize. Upravo je uz ovako snažne intervencije Vlade moguće ostvariti visoke stope rasta koje za iduće razdoblje predviđa i većina analitičara.

Mi smo turistički ovisna zemlja i samim time osjetljivi na daljnje epidemiološke promjene. Ovo nije lako razdoblje, ali ipak je većina poslodavaca nastavila s radom i radna mjesta su očuvana. Visina plaće ne samo da je održana, već je narasla – prosječna neto plaća u godinu dana povisila se za 450 kuna i prvi put prelazi sedam tisuća kuna. Porast plaća najveći je u IT industriji i iznosi 1200 kuna, slijedi ga zdravstvo s tisuću kuna, obrazovanje sa 700 kuna, ali plaće su rasle i u prerađivačkoj industriji, i to za 300 kuna. Dakle, raste broj zaposlenih, rastu plaće, što prati i porast potrošnje koji pogoduje oporavku gospodarstva. To su sve jasni pokazatelji da smo napravili dobar posao i da trebamo nastaviti u istom smjeru. Zato nastavljamo s mjerama potpore koje ćemo prilagođavati na mjesečnoj razini putem dijaloga sa socijalnim partnerima.

Kakve su tvrtke koje još uvijek primaju potpore, čime se bave?

Potpore će biti usmjerene u djelatnosti smještaja, pripreme i usluživanja hrane i pića, prijevoz putnika, event industriju, odnosno u djelatnosti pogođene pandemijom. Novost koja je među dijelom javnosti podigla prašinu jest to da smo dijelom u potpore ugradili komponentu EU digitalne COVID-potvrde kojom želimo stimulirati odgovorne poslodavce i zaposlenike. Oni koji imaju više od 70 posto zaposlenika s potvrdama dobit će potpore za sve zaposlenike, dok će oni koji su ispod tog postotka dobivati potpore proporcionalno broju radnika s potvrdama. Mislim da je jasno da time želimo poticati odgovorno ponašanje i poslovanje jer povećavamo broj onih koji su zdravstveno i ekonomski zaštićeni.

Kako su proračunska sredstva za tu namjenu već potrošena, s kakvim budžetom idete u drugi dio godine?

Slijedi nam neizvjesna jesen, vidimo da je u optjecaju novi delta-soj virusa i radimo sve da izbjegnemo strože restrikcije koje su trebale biti na snazi kada nismo imali dostupno cjepivo. Kao Vlada moramo se ponašati odgovorno, osigurali smo cjepivo za sve građane i sada je vrijeme da zajednički napravimo sve što je u našoj moći da što veći broj poslodavaca i radnika na jesen i zimu nastavi s radom. Imamo podršku socijalnih partnera za takve mjere, za njihovu smo provedbu rebalansom proračuna osigurali još 2,2 milijarde kuna, kao i dodatnih 530 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda.

Sezona je opet otkrila staru boljku, manjak radnika. Kako se provodi novi model zapošljavanja stranaca, koliko stranaca automatski dobiva boravak i dozvolu za rad jer su na deficitarnoj listi, a koliko ih je prošlo predviđenu proceduru ispitivanja tržišta putem Zavoda za zapošljavanje. Jeste li zadovoljni kako funkcionira novi model?

Novim Zakonom o strancima uspostavljen je novi model i zadovoljni smo kako funkcionira. Kako bismo zaštitili domaće tržište rada, uveden je postupak testa tržišta rada koji provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, a on nalaže da poslodavac može zatražiti dozvole za boravak i rad stranaca tek ako u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca za zapošljavanje. Od provedbe testa tržišta rada izuzeta su deficitarna zanimanja, jer ljudi s tim traženim zanimanjima nema u evidenciji nezaposlenih ili ih ima premalo. To su primjerice zidari, zavarivači, stolari, monteri metalnih konstrukcija, ali i slastičari, vozači teretnih vozila, programeri, sistemski administratori. Lista deficitarnih zanimanja mijenja se i nadopunjuje, pa su tako nedavno zbog povećane potražnje za radnicima u turizmu na listu dodana zanimanja poput kuhara, konobara, čistača itd. Bez obzira na listu, HZZ uvijek dodatno provjerava ispunjavaju li poslodavci i druge uvjete propisane Zakonom o strancima kao što su npr. podmirene obveze po osnovi javnih davanja, je li zaposlena jedna osoba na neodređeno vrijeme u zadnjih šest mjeseci koja je hrvatski ili državljanin EU. Do kraja lipnja podneseno je gotovo pet tisuća zahtjeva za izdavanje radne dozvole uz provedeni test tržišta rada, a više od 24 tisuće zahtjeva sukladno listi deficitarnih zanimanja i bez testa tržišta rada. Stvari smo tako posložili da nam je uvijek prvi i glavni cilj zaposliti domaće radnike, a tek onda omogućiti zapošljavanje stranih radnika sukladno potrebama gospodarstva, kojemu je potrebna radna snaga kako bi se razvijalo i raslo.

Otvorili ste pregovore o novom Zakonu o radu, znamo da će razgovori potrajati i koja su okvirna područja razgovora. Hoće li se mijenjati uvjeti zapošljavanja i otkazivanja ugovora o radu, hoće li stalno zaposleni radnici lakše ostajati bez posla?

Svijet je danas znatno drukčiji nego prije godinu i pol, a radno zakonodavstvo nije se mijenjalo već dugi niz godina. Pandemija je samo ubrzala ono što je neizbježno – svi se skupa moramo prilagoditi novonastalim uvjetima i moramo biti fleksibilniji, što uključuje i poslodavce i radnike. Naš cilj je novim Zakonom o radu stvoriti realan i kvalitetan okvir za poticanje poduzetničkih aktivnosti i smanjenje administrativnog opterećenja rada, uz maksimalnu zaštitu prava radnika i poduzetnika. Na tome radimo zajedno sa socijalnim partnerima i to je složena procedura koja zahtijeva vrijeme potrebno za pripremu te uključuje postupke koji su zadani i vremenski utvrđeni.

Novim Zakonom poticat ćemo zapošljavanje na neodređeno vrijeme radi pružanja stabilnosti radnog odnosa našim građanima te smanjivanja segmentacije koja na tržištu rada postoji između privremeno i stalno zaposlenih radnika. Pogrešna je teza da se izmjenama radnog zakonodavstva želi olakšati otpuštanje radnika. Zakon je potrebno prilagoditi vremenu, upravo s ciljem bolje zaštite prava radnika. Želimo povećati udio zaposlenih na neodređeno vrijeme, što ljudima omogućava veću financijsku stabilnost i mogućnost boljeg planiranja kućnih budžeta i financijskih obaveza. S druge strane, normalno je da poslodavci žele imati najbolje ljude za posao i treba im omogućiti mehanizme kojima će to osigurati – zaposlenici moraju stremiti izvrsnosti u obavljanju svojih radnih obaveza, a poslodavac mora imati mogućnost nagraditi zaposlenika ili mu se zahvaliti. Visina plaća, opće blagostanje društva, kvaliteta obrazovnog sustava – to su faktori koji su ljudima presudni u društvu, a ne fleksibilizacija radnog zakonodavstva i u tom kontekstu zadovoljan sam trendovima koji ukazuju na stabilnost tržišta rada i porast prosječne neto plaće, usprkos krizi koja je zaustavila pozitivne trendove.

Dosta je intervencija ili pokušaja da se regulira platformski rad, Španjolska već ima zakon za bicikliste, Europska komisija također najavljuje neke korake. Što se kod nas očekuje?

Ne postoji konsenzus u vezi s uređenjem platformskog rada. Neke europske države donijele su određena parcijalna zakonska rješenja i imaju različite pristupe u regulaciji takvog rada, a praksa europskih sudova rješava status tih osoba u smislu radi li se o radnom odnosu ili o samozaposlenim osobama. Svakako namjeravamo zakonom obuhvatiti uređenje rada koji se obavlja putem digitalnih platformi jer on postoji u praksi i potrebno ga je regulirati. Cilj nam je zakonski prepoznati takav rad kao radni odnos gdje god je to moguće, no već smo u okviru pripremnih konzultacija

Za potpore smo u proračunu osigurali još 2,2 milijarde kuna te 530 milijuna eura iz socijalnog fonda EU

prije pokretanja normativnog postupka uočili određene specifičnosti za Hrvatsku u odnosu na većinu drugih europskih država. Nerijetko je slučaj da se platformski rad u Hrvatskoj obavlja zasnivanjem ugovornih odnosa dostavljača s posrednicima, na što ćemo posebno obratiti pozornost prilikom formiranja novih zakonskih okvira. Želimo osigurati inovativne i fleksibilne načine rada koji pridonose povećanju zaposlenosti, ali ih je potrebno regulirati kako bismo osobama koje su radno angažirane na takav način osigurali bolje radne uvjete koji su usporedivi s radnim odnosom.

Imate li procjenu koliko je kod nas zastupljen rad od kuće, jednom dijelu ljudi odgovara takav režim, a drugome ne.

Postoji dosta istraživanja o tome koliko ljudi radi od kuće pa je tako nedavno istraživanje Eurofounda usporedilo koliki je broj ljudi radio od kuće 2019. godine prije pandemije i tijekom 2020. godine. Prema tom istraživanju, samo je tri posto zavisnih radnika, odnosno pet posto svih radno angažiranih osoba radilo od kuće prije pandemije, a tijekom 2020. čak je 34 posto zavisnih radnika radilo isključivo od kuće. Riječ je o iznimno velikom porastu, a situacija u Hrvatskoj prati tu europsku. Anketa poslodavaca za 2020. godinu koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje pokazala je da je četvrtina zaposlenika radila od kuće tijekom prošle godine, i u privatnom i u javnom sektoru, osim zdravstva i socijalne skrbi. Znamo da je dio poslodavaca zadržao neki oblik rada na daljinu koji omogućava zaposlenicima da barem dio radnog vremena mogu odraditi izdvojeni od svog radnog mjesta i regulacija takvog modela rada nužna je za moderno radno zakonodavstvo. To nije jednostavna zadaća, ali nužan je korak, pogotovo u kontekstu da ne znamo kakva nam jesen slijedi budući da nam procijepljenost odraslog stanovništva još nije dovoljna.

Na stolu su i pravila za ostvarivanje obiteljske mirovine, o čemu se također pregovara. Koji bi model Hrvatska mogla preuzeti, zadržavanje vlastite mirovine uz nasljeđivanje određenog dijela mirovine supružnika ili povećanje udjela naslijeđene obiteljske mirovine? Prema nekom mom izračunu, dodatna milijarda kuna koja se planira za tu namjenu pokriva otprilike dvije dodatne obiteljske mirovine.

Vladinim programom predviđen je pravedniji način izračuna mirovine za korisnike obiteljske mirovine. Prošle je godine u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi s radom počela stručna radna skupina za razmatranje mogućnosti uvođenja novog modela obiteljske mirovine, a nju čine predstavnici nadležnih ministarstava, socijalni partneri, umirovljeničke udruge i akademska zajednica. Radna skupina započela je s radom u veljači ove godine, a njezin zadatak je utvrditi kriterije i uvjete za redefiniranje važeće zakonske regulative o pravu na obiteljsku mirovinu. Nakon sveobuhvatne analize sustava obiteljskih mirovina u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Razmotrit će se potencijalni modeli te će se pristupiti izmjenama zakonskog okvira sukladno raspoloživim financijskim mogućnostima. Promjene bi uključivale povećanje visine obiteljske mirovine promjenom mirovinskog faktora i omogućavanje korištenja dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu. Za mjeru je planirano izdvajanje oko milijardu kuna, no precizni izračun znat ćemo nakon što se provede sveobuhvatna analiza te utvrde uvjeti i kriteriji novog modela obiteljske mirovine.

U čemu je problem s nacionalnom naknadom za starije, očekivalo se 20 tisuća takvih naknada, a isplaćuje ih se oko pet tisuća?

To je novina i bilo je nezahvalno raditi precizne projekcije o potencijalnom broju korisnika, no mi očekujemo da će broj korisnika naknade s vremenom rasti. Početna brojka od 20 tisuća rezultat je analiza i procjene stručnjaka iz radne skupine koja je radila na nacionalnoj naknadi.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje od prosinca, kada je naknada uvedena, zaista aktivno radi na informiranju građana o uvjetima za ostvarivanje prava i podnošenju zahtjeva za priznanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe. Kampanja uključuje sve dostupne kanale i suradnju HZMO-a, Centara socijalne skrbi diljem Republike Hrvatske te hrvatskog Caritasa, kako bi starije osobe koje žive na izoliranim područjima bile informirane i kako bi im i socijalni radnici i volonteri mogli prenijeti potrebne informacije i pružiti pomoć pri podnošenju zahtjeva.

Vjerujemo u društvenu solidarnost i tom nacionalnom naknadom želimo osigurati primanja za sve. Oko četiri milijuna kuna u državnom proračunu osigurano je za tu naknadu i sredstva postoje, a istodobno radimo sve da informacija o uvjetima i prijavi dođe do onih kojima treba.

OBZOR

hr-hr

2021-07-24T07:00:00.0000000Z

2021-07-24T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/282248078587281

Vecernji List