Nijemci danas odlučuju tko će naslijediti “vječnu kancelarku” Angelu Merkel

Njemački birači, njih nešto više od 60 milijuna, na povijesnim izborima za Bundestag danas odlučuju tko će naslijediti “vječnu kancelarku” Angelu Merkel, koja se nakon 16 godina odlučila za dobrovoljni odlazak u mirovinu, što je prvi slučaj u poslijeratnoj povijesti da aktualni kancelar ne traži novi mandat. To nije jedino što današnje njemačke izbore čini unikatnima. Nijedni izbori u novijoj njemačkoj povijesti nisu bili ovako neizvjesni. Iako predizborne ankete već nekoliko tjedana najavljuju pomalo neočekivanu pobjedu socijaldemokrata (SPD) – prvu nakon gotovo puna dva desetljeća – posljednjih nekoliko dana razlika između vodećeg SPD-a i njemačkih kršćanskih demokrata, Kršćansko- demokratske unije (CDU) i bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU), ponovno se smanjuje, što ove izbore čini još neizvjesnijima. Prema posljednjim anketama, SPD bi mogao osvojiti 25, a CDU/CSU 22 posto, dok su Zeleni u anketama na trećem mjestu s nešto manje od 16 posto. Prag bi, prema anketama, još trebali prijeći liberali (FDP) i radikalno desna Alternativa za Njemačku, koji osvajaju oko 11 posto glasova, kao i radikalno lijeva Ljevica (Die Linke), koja bi mogla osvojiti oko šest posto glasova. Već sam pogled na rezultate ankete objašnjava zašto i nakon izbora možda neće odmah biti jasno tko će biti sljedeći njemački kancelar. Nijemci bi na tom položaju najviše željeli vidjeti Olafa Scholza, kandidata SPD-a, koji svoje dosadašnje koalicijske partnere, CDU i CSU, želi poslati u opoziciju, a ključnog koalicijskog partnera vidi u Zelenima i njihovoj kancelarskoj kandidatkinji Annaleni Baerbock, koja bi u tom slučaju mogla zauzeti jednu od ključnih pozicija u budućoj vladi. Međutim, vjerojatno je da SPD i Zeleni neće imati dovoljno glasova za većinu i da će morati potražiti trećeg koalicijskog partnera, liberale ili Ljevicu, što bi moglo zakomplicirati poslijezborne pregovore, s obzirom na to da se liberali oštro protive zelenim politikama i bilo kakvom povećanju poreza, dok Ljevica zahtijeva napuštanje NATO-ova saveza i nacionalizaciju energetskih i nekretninskih velikana. Baš na to računa kancelarski kandidat kršćanskih demokrata Armin Laschet, koji se nada da bi CDU mogao formirati sljedeću vladu čak i u slučaju da ne osvoji najviše glasova. Današnji izbori zato bi mogli biti i najnapetiji u novijoj povijesti.

Nijemci na položaju kancelara najviše žele vidjeti Olafa Scholza iz SPD-a, koji koalicijske partnere, CDU i CSU, želi poslati u opoziciju