Europljanima na prvome mjestu obitelj pa tek onda nacionalnost i spol

A. Milardović: Unatoč teorijskom konceptu o kraju nacionalnih država, očito je da nije kraj, riječ je o tipu njihove revitalizacije i transformaciji globalizacije

Unatoč često nategnutim konotacijama o nacionalizmu i isticanju nacionalnosti, Hrvati se manje identificiraju s nacionalnošću od prosjeka EU, a tek se nešto više identificiraju s religijom ili uvjerenjima

Iako živimo u globaliziranom svijetu, građani Europske unije najviše se identificiraju sa svojim obiteljima, pa sa svojom nacionalnošću i spolom – to su prve tri ključne identifikacije Europljana. Pokazuje to istraživanje Eurobarometra “Vrijednosti i identiteti građana EU” provedeno na uzorku od 27.000 ispitanika lani krajem godine. Kad je riječ o vrijednostima, građani EU najviše podržavaju neovisnost sudaca i pravo na pošteno suđenje (82%), zatim slobodu mišljenja, izražavanja i vjeroispovijesti (81%), a na osobnoj razini najvažnija im je briga o bliskim osobama (77%) i donošenje odluka o svom životu (78%). Gotovo tri četvrtine građana EU cijeni važnost jednakih mogućnosti za sve, brigu o prirodi, osjećaj sigurnosti i sigurnost. Za golemu većinu ispitanika važno je da se njihova zemlja zaštiti od svih prijetnji, žele miran i siguran život u svojim državama.

Tek nakon tri prve ključne identifikacije sa svojim obiteljima, s čime se identificira 81% građana EU, s nacionalnošću 73%, sa spolom 72%, dolaze na red druge identifikacije, te se 61% ispitanika identificira sa svojim etničkom ili rasnim podrijetlom, njih 56% s Europljanima, a 53% s religijom ili uvjerenjima.

Identifikacija s religijom

– Prvo identitetsko utemeljenje građani EU očekivano vide u svojoj obitelji, a odmah nakon toga se identificiraju s nacionalnošću odnosno sa svojim nacionalnim državama. Unatoč teorijskom konceptu o kraju nacionalnih država, očito je da nije kraj nacionalnih država, nego je riječ o tipu revitalizacije nacionalnih država i transformaciji globalizacije. Tek nakon identifikacije s obitelji, s nacionalnošću i spolom, što je sociobiološka kategorija jer golema većina građana preferira biti ono što jest dok u postmodernom dobu postoje za manjinu i različite varijacije spolnih identiteta, građani će se identificirati s EU. Odnos građana spram EU je takav da preteže koncept metodološkog nacionalizma, jer je jače povjerenje u nacionalnu državu naspram skepse prema transnacionalnim organizacijama kakva je EU – komentira politolog, prof. dr. sc. Anđelko Milardović. Smatra da uz identifikaciju s EU ide i rezerva spram EU jer je ideja Europe doživjela poraz u temeljima ako se gleda njezino rađanje iz grčko-rimskog svijeta zato što je odustala od svojih vrijednosti. A sudbina svakog pojedinca, svake društvene grupe, države i transnacionalnih društava jest provalija ili dekadencija ako odustanu od svojih vrijednosti. Ne može se istodobno graditi kult kozmopolitske i bunkerske EU, drži Milardović koji se priprema za pisanje knjige “Ideja Europe – od ideje do dekadencije”.

Unatoč nerijetko nategnutim konotacijama o nacionalizmu i isticanju nacionalnosti Hrvata, Hrvati se manje identificiraju s nacionalnošću (62%) od prosjeka EU i tek se nešto više identificiraju s religijom ili uvjerenjima (57%) od prosjeka EU. Tradicija je važna za više od polovice građana EU (53%) i u određenoj mjeri za još trećinu ispitanika, a kod nas je važna za 58% građana.

I sociologinji dr. sc. Sonji Podgorelec očekivano je da se građani najviše identificiraju s obitelji pa s nacionalnošću, jer im je njihov mikrokozmos najvažniji. Dodaje da je primjerice Francuzima jako važna nacionalnost uz koju vežu francuski jezik i ako netko dobro ne zna francuski jezik u njihovoj zemlji neće ga lijepo gledati. Podgorelec zamjećuje da hrvatski građani po vrijednostima i identitetima ne odstupaju bitno od prosjeka EU.

Podrška slobodi kretanja

Dok šest od deset građana EU pridaje veliku važnost toleranciji, tri četvrtine građana podržava pravo na slobodno kretanje unutar EU, no postoje male, ali značajne razlike među zemljama jer iznad prosjeka slobodu kretanja u EU podržavaju Španjolci, Latvijci, Grci, Ciprani, Estonci, Hrvati, Bugari, a ispod prosjeka slobodu kretanja podržavaju Finci, Šveđani, Talijani, Rumunji, Danci, Belgijci, Francuzi i Česi.