Ne odriču se prava na oružje, a tragedija sve više

Samo u 2022. godini u masovnim pucnjavama u SAD-u ubijeno je 48, a ozlijeđeno više od stotinu učenika i nastavnika

Samo 2022. godine bilo je 27 pucnjava u američkim školama

Ovo je najteži i najsmrtonosniji masovni pokolj vatrenim oružjem u američkim školama nakon napada u Newtownu u Connecticutu 2012., u kojem je stradalo 26 osoba. Prema podacima organizacije Education Week, koja prati pucnjave u američkim školama od 2018., odonda se dogodilo 119 takvih incidenata, a samo u ovoj godini bilo je 27 pucnjava u školama s ozlijeđenim ili poginulim osobama. U 2022. godini do posljednjeg incidenta u školama je bilo 27 ubijenih i gotovo stotinu ozlijeđenih učenika. Međutim, radi se o vrhu ledenog brijega, procjenjuje se da svake godine više od 3500 djece i tinejdžera pogiba od vatrenog oružja (na slici prosvjeduju aktivisti koji zagovaraju pravo na nošenje oružja).

Svi koji su pretenciozno najavljivali promjene na tom planu, poput Obame, na tom planu nisu napravili puno

Konzervativci nisu zainteresirani za promjenu zakona te naglašavaju da “ne ubija oružje, nego ljudi”

Pravo na držanje i nošenje oružja, koje je u Sjedinjenim Državama regulirano Drugim amandmanom Ustava, nije jedini zastarjeli institut u američkom sustavu koji grčevito opstaje iako više uopće ne odgovara današnjem vremenu (jedan od takvih je, recimo, i zastarjeli elektorski sustav, po kojem Amerikanci predsjednika biraju posredno, i koji opstaje unatoč svim svojim manama), ali je zasigurno najtragičniji i najsmrtonosniji. Takvi su oružani napadi jedan od američkih fenomena, s obzirom na to da se oružani pohodi u drugim zemljama događaju rijetko, a svakako puno rjeđe nego u Americi, iako i drugdje postoje osobe koje imaju problema s mentalnim zdravljem i koje nisu u dobrim odnosima sa svojom okolinom, koje su najčešće i odgovorne za ovakve nasilne ispade. U najnovijem se slučaju radilo o pomahnitalom mladiću, koji je, nakon što je pucao u svoju baku, krenuo u smrtonosni pohod u osnovnu školu, u koju je ušao s pištoljem, puškom i zaštitnim prslukom, nakon čega je počeo ubijati po učionicama.

Pravo starije od države

Zašto se, dakle, u Sjedinjenim Državama događaju ovakvi masovni pokolji, koji su u drugim zemljama rijetkost, i to toliko često? Razlog je očigledan. U malo kojoj drugoj zemlji 18-godišnjaci poput Ramosa mogu samo ušetati u trgovinu oružjem, kojih je u Sjedinjenim Državama nevjerojatno puno, i potpuno legalno i bez ikakvih ograničenja kupiti ubojito oružje kao što to mogu diljem SAD-a, upravo zahvaljujući kontroverznom pravu na držanje i nošenje oružja, koje je staro koliko i sama američka država. Zapravo, to je pravo još starije od samih Sjedinjenih Država, s obzirom na to da pravo na vatreno oružje potječe još iz vremena britanske kolonijalne vlasti, a zatim je naslijeđeno i od nove vlasti i upisano u Drugi amandman američkog Ustava, koji štiti pravo američkih građana da posjeduju oružje. Međutim, odonda je prošlo skoro dva i pol stoljeća, a to je pravo bilo u skladu s tadašnjim vremenom i proizlazilo je iz prirodnog prava na samoobranu i opstanak, s obzirom na to da je Amerika nastala stalnim osvajanjem novih teritorija, na kojima je vladalo bezakonje. U takvim je okolnostima, iako stručnjaci za američki Ustav tvrde da su utemeljitelji SAD-a Drugim amandmanom zapravo željeli osigurati stvaranje građanske milicije, koja bi bila u stanju obraniti zemlju, a ne osigurati pravo pojedinaca da posjeduju osobno oružje, pravo na oružje bilo razumljivo. Pa ipak, to se pravo iz današnje perspektive, kada države u pravilu imaju monopol na posjedovanje i korištenje oružja, čini potpuno anakronim. Međutim, ništa se na tom planu nije promijenilo i svi američki građani i danas imaju pravo na posjedovanje oružja, osim ako se protiv njih ne vodi sudski postupak ili su potvrđeno neuračunljivi, premda se zakoni koji reguliraju to područje u nekim detaljima razlikuju od države do države. Upravo je Teksas jedna od država u kojoj je oružje osobito omiljeno, a prije nekoliko godina jedan gradić u Georgii donio je zakon po kojem svaki dom mora imati oružje.

I sada dolazimo do ključnog trenutka. Iako su u Sjedinjenim Državama tragedije koje su rezultat zloupotrebe neograničeno dostupnog vatrenog oružja gotovo svakodnevne, a vjerojatnost da će učenici u Americi stradati od vatrenog oružja 15 je puta veća nego u slučaju njihovih vršnjaka u po bogatstvu usporedivim zemljama, svaki put kad dođe do takve tragedije otvara se žustra rasprava u kojoj jedni traže ograničenje prava na oružje i bolji nadzor na tom području, a u pravilu je riječ o američkim demokratima i liberalima, dok na drugoj strani ostaju oni, a najčešće je riječ o republikancima i konzervativcima, koji misle da su tragedije vrijeme za molitvu, a ne za političke rasprave, koje ionako nikamo ne vode, s obzirom na to da, kako govore, “ne ubija oružje, nego ljudi”.

Neostvarena obećanja

Rezultat je činjenica da unatoč svakodnevnim tragedijama i teško shvatljivim masovnim krvoprolićima sve ostaje po starom. Kao što je pravo na oružje jedno od najkontroverznijih prava u suvremenoj Americi, tako je spor oko tog prava jedan od najdubljih i najtvrdokornijih. Svi koji su pretenciozno najavljivali promjene na tom planu, a jedan od takvih bio je i Barack Obama, koji je u svojoj kampanji najavljivao ograničenje i bolju kontrolu prava na oružje, na tom planu nisu napravili puno. Njegov nasljednik u Bijeloj kući Donald Trump nikad nije skrivao naklonost oružanom lobiju, jednom od najmoćnijih lobija u SAD-u, a veću kontrolu vatrenog oružja obećavao je u kampanji i aktualni predsjednik Joe Biden, ali mjere što ih je donio nakon dolaska u Bijelu kuću bile su toliko ograničenog karaktera da gotovo ni u čemu nisu dovele u pitanje neograničeno američko pravo na oružje, što se, na žalost, na osobito krvav način potvrdilo i u Teksasu.