Zagonetku blaga starog 3200 godina možda riješe prolaznici

Replike predmeta iz kasnog brončanog doba iskopanih u ostavi od sutra ćete moći proučavati u Dežmanovoj ulici

Iglu, koplje, četiri srpa i dva grumena bakra netko je prije 3200 godina zakopao u ostavi u današnjoj Dežmanovoj ulici kod broja 6. Blago skriveno više od tri tisućljeća slučajno su 1949. pronašli radnici poduzeća Udarnik tijekom gradnje zgrade Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske. Tko ih je i zašto zakopao, i dalje je arheološki misterij.

Zalog ili ih je skrio “tajkun”?

Zagonetku možda riješe Zagrepčani koji će od sutra u 15 sati na izvornoj lokaciji pronalaska imati priliku proučavati njihove replike koje ondje postavljaju Nenad Jandrić i Ozren Domiter iz akcije “Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.” Ovi čuvari starine djeluju od 1990. godine, a ovo je već 15. put da muzejskom replikom interveniraju u prostor i tako Zagrepčane podučavaju o prošlosti, podsjećajući ih na vremena kada su njegovim ulicama i trgovima plivali kitovi i šetali se mamuti, a nešto poslije Kelti i Rimljani ili u ovom slučaju ljudi brončanog doba.

– Te je predmete zajednica možda pohranila budućim generacijama ili nekom božanstvu kao zalog za bolju budućnost, baš kao što i mi, u suradnji s lokalnom zajednicom, njihove kopije postavljamo kako bi postale javno dobro – objašnjava arheolog Ozren Domiter koji je u projektu “Zagreb dok ga još ni bilo” naslijedio njegova osnivača, pokojnog profesora Zorana Gregla. Uz komunalnu teoriju o zakapanju koju nam je ispričao, postoji i ona kapitalistička, upućuje nas arheolog Nenad Jandrić, jedan od pokretača akcije.

– Prema toj je teoriji predmete zakopao neki lokalni bogataš, danas bismo rekli tajkun, jer mu je prijetila opasnost. Namjeravao se po njih vratiti, kad opasnost prođe, međutim, nikad se nije vratio – kaže Nenad Jandrić. Ostava, dodaju, pripada drugoj fazi kulture žarnih polja sjeverozapadne Hr

vatske, koja je u brončanom dobu bila poznata po tome da pepeo mrtvih pokapa u urnama. Detektivska je i priča o pronalasku predmeta, napominju arheolozi.

– Radnici poduzeća Udarnik ostatke u ostavi pronašli su na četiri metra dubine, stavili ih u tačke sa šutom i odvezli na prostor današnjeg Ljetnog kina Tuškanac. Srećom, dvojica lokalnih radnika, Zagrepčanaca, shvatili su da je riječ o vrijednim predmetima pa su pozvali nadređenog inženjera, a on je alarmirao Arheološki muzej i tako su 8. kolovoza predmeti 1949. ušli u naš fundus – govori Domiter. Predmeti iz misteriozne ostave, dodaje, točkica su na vremenskoj lenti dugoj milijunima godina prije no što je podno Medvednice 1094. niknuo slobodni kraljevski grad iz kojega se s vremenom razvio Zagreb.

O bogatom životu nekadašnjih stanovnika metropole svjedoče stotine arheoloških i paleontoloških nalaza.

– Kada smo započeli s projektom, nismo bili svjesni da će dvadesetak godina poslije povratak predmeta in situ, u lokalnu zajednicu gdje su pronađeni, postati glavni trend u muzeologiji i muzeografiji – ističe Jandrić. Predmeti iz brončanog doba, dodaje, najstariji su nalaz izrađen ljudskom rukom koji postavljaju u sklopu akcije.

Vunasti mamut iz Gavelle, kit iz Podsuseda, rimski miljokaz u Jelkovcu, Dioklecijanov novac na Trgu bana Jelačića – samo su neki od projekata koje su dosad realizirali. Na žalost, arhitekt Željko Kovačić, koji je uz njih dvojicu činio trojku čuvara zagrebačke prošlosti, lani je preminuo, a naslijedit će ga arhitekt Emil Jurzan.

Sljedeći je “nestajući” Jupiter

– Slijedi postavljanje figurice Jupitera pronađene u Brančićevoj. Original je nestao čim je zaveden u Arheološkom muzeju, a s lokacije su ukradene četiri replike. Sljedeće godine postavljamo novu i zadnju koju imamo, no ovoga ćemo se puta pobrinuti da je nitko ne ukrade – najavljuju. •