AI kaže kada igraču treba odmor da bi se izbjegle ozljede

Možda će se neki iznenaditi, ali mi uopće ne kaskamo za klubovima iz liga petice. Kod njih ta najnovija tehnologija dođe sezonu ili dvije prije, kaže doc. dr. sc. Ivan Krakan

Ulaskom u finale nogometne Lige prvaka, Liverpool će odigrati sve utakmice koje je mogao ove sezone, čak 63 ukupno, uz mogućnost osvajanja tri trofeja. Mjesto prvaka Engleske izmigoljilo mu je za samo jedan bod, još u veljači osvojio je Liga-kup, sredinom svibnja u lutriji jedanaesteraca protiv Chelseaja osmi put FA kup, a u subotu igra u finalu Lige prvaka s madridskim Realom. Iako brojem nastupa nije srušio rekord po ukupnom broju utakmica unutar jedne sezone koji sa 69 utakmica drži Chelsea, jasno je da je tempo kojim igraju odabranici Jürgena Kloppa paklen.

Predlaže i zamjenu igrača

Svi znamo da profesionalni nogometaši, pogotovo oni u vrhunskim klubovima, danas na raspolaganju imaju cijeli niz trenera i stručnjaka koji se brinu o svakom aspektu njihove psihofizičke pripremljenosti, ali svejedno je u javnosti odjeknuo podatak koji su početkom tjedna objavili engleski mediji – broj dana koje su igrači Liverpoola ove sezone proveli izvan terena zbog ozljeda za trećinu je manji nego u prošloj sezoni. Konkretno, ta je brojka u razmaku od samo jedne sezone smanjena s 1500 na 1008 dana. Još impresivnija je činjenica da se broj težih ozljeda, a to su sve one zbog kojih igrači izvan terena moraju provesti 10 ili više dana, gotovo prepolovio. Dakle, liverpulovci su odigrali rekordan broj utakmica i imali rekordno malo ozljeda, što je samo po sebi kontradiktorno, jer s jačim tempom trebali bi se pojačavati i rizici za zdravlje igrača.

- Naši igrači su Ferrariji - prokomentirao je tu činjenicu Klopp, ali Liverpoolova garaža, da se metaforički izrazimo, bila je i prije puna Ferrarija, ali takvo što dosad nije zabilježeno. Razlog tako dobrim performansama krije se, uz svu silu stručnjaka, u platformi temeljenoj na umjetnoj inteligenciji nazvanoj Zone 7, koju su još potkraj 2017. osmislila dvojica programera, ali su je, nakon što su dobili investiciju od osam milijuna dolara kako bi mogli zaposliti još ljudi, znatnije unaprijedili prošle godine. Najjednostavnije, riječ je o računalnoj platformi temeljenoj na umjetnoj inteligenciji u koju se unose deseci pa i stotine različitih parametara i varijabli o igračima, a koja zatim na temelju unesenih podataka sama prepoznaje kada bi kod nogometaša ili bilo kojih drugih sportaša moglo doći do ozljede.

- Tehnologijom je danas moguće mjeriti gotovo sve, od pulsa do kvalitete sna, svega što je bitno za optimalnu tjelesnu pripremljenost sportaša, koja onda dovodi i do smanjenja mogućnosti ozljede. Ambicioznije studije uključit će i kontekstualizirane podatke poput raspoloženja, BMI-a, prijašnjih ozljeda pa i koliko je tekućine sportaš popio u promatranom razdoblju ili koliko je putovao autobusom ili avionom do sljedećeg borilišta. Nakon toga timovi znanstvenika obrađuju te podatke. Primjerice, ako se koncentriraju na prevenciju od ozljeda, prate podatke koliko su ove sezone imali mišićnih ozljeda, potom detektiraju jesu li te ozljede došle mehanički ili od nekog udarca, onda se može ići korak dalje pa gledati s nutricionistima je li na sve to utjecala prehrana, koliko se igrač odmara, koliko spava. Kada se sve to sabere, na temelju toga se prave strateški planovi i programi za prevenciju ozljeda - pojašnjava doc. dr. sc. Ivan Krakan, profesor na zagrebačkom Kineziološkom fakultetu i instruktor za kondicijsku pripremu pri Hrvatskom nogometnom savezu koji je gotovo sedam godina proveo na stručnom usavršavanju u klubovima Premiershipa pa je itekako upućen u metode koje se koriste među sportskom elitom. Podaci se prikupljaju već desetljećima, a u proteklih 10 godina zahvaljujući razvoju tehnologije sve se znatno unaprijedilo, ali uvijek je problematično detaljno proučiti svu tu statistiku. Timove stručnjaka koji se brinu o

Riječ je o računalnoj platformi temeljenoj na umjetnoj inteligenciji u koju se unose deseci pa i stotine parametara i varijabli o igračima

zdravlju igrača moglo bi se gledati kao neku vrstu inspektora koji su u stalnoj potrazi za znakovima koji će im dati do znanja kada bi nešto moglo “zaštekati” sa sportašima. Čak i oni najbolji zbog količine potrebnog vremena ne mogu uvijek proći kroz apsolutno sve podatke, i tu u igru uskače umjetna inteligencija koja će proučiti svaki dostupni parametar i zatim treneru ili liječnicima izdati određene preporuke koje oni mogu, ali i ne moraju poslušati. Zone 7 ide čak toliko daleko da u njemu postoji i opcija koja, ako se određeni igrač ozlijedi na utakmici, automatski predlaže i tko bi ga trebao zamijeniti.

- Gdje je granica? Tko to zna, ali smatram da se ne trebamo bojati tehnologije ni umjetne inteligencije sve do onog trenutka dok odluke donosi čovjek. Trebamo biti otvoreni za nove stvari, i mislim da dok god je trener samo trener i odlučuje što će napraviti nema nikakvih problema u korištenju takvih sustava - govori dr. Ivan Krakan koji ističe kako sustave umjetne inteligencije koriste i u HNS-u za praćenje reprezentativaca, ali da se njegovo korištenje posljednjih nekoliko godina sve više intenzivira i u HNL-u u kojem se na pomoć takvih programa oslanjaju u Dinamu, Hajduku, Rijeci, Osijeku i još nekoliko klubova. Podaci ključni za procjenu mogućnosti ozljeda su opterećenje, koliko često igrač trenira, koliko intenzivno. Logika je jasna, točno pogođena količina treniranja može sportaša dovesti i do medalje, ali preopterećeno tijelo može se “pobuniti” ozljedom. Uvijek se u obzir pri određivanju treninga uzimalo opće stanje sportaša ili nogometaša, no sustavi temeljeni na umjetnoj inteligenciji puno preciznije mogu proračunati kolika je mogućnost da se igrač ozlijedi u sljedećoj utakmici, sljedećeg tjedna ili mjeseca.

Trebat će više trenera

- Možda će se neki iznenaditi, ali mi uopće ne kaskamo tako puno za klubovima iz liga petice. Kod njih ta najnovija tehnologija dođe sezonu ili dvije prije, i oni zbog financijskih mogućnosti koriste nešto bolje sustave, ali to vam je razlika kao da oni voze AMG S klasu, a mi običnu S klasu, i jedno i drugo je jako dobro - kazuje dr. Krakan te ističe da klubovi sve više upravo zbog povećanja broja utakmica koriste stručnjake iz područja kineziologije i medicine gdje vide veliki prostor za napredak. Kako kaže, budućnost je u individualizaciji pristupa trenažnom procesu, što će zahtijevati i više trenera, ali to je jedini način da sport napreduje.

Gdje je granica? Tko to zna, ali smatram da se ne trebamo bojati tehnologije i umjetne inteligencije dok odluke donosi čovjek, kaže Krakan