Večernji list

Milanovićevu nedosljednost ovoga puta možemo samo pozdraviti

Denis Romac

Šefovi država i vlada 30 zemalja članica NATO-a, a među njima i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, pozvali su jučer u Madridu Finsku i Švedsku u članstvo i usvojili novi strateški koncept koji NATO stavlja u puno obrambeniju poziciju prema Rusiji nakon njezine agresije na Ukrajinu. Predsjednik Milanović, koji je prije nepuna dva mjeseca izjavio da će smatrati “izdajnikom” svakog tko u Hrvatskom saboru bude glasao za primanje Švedske i Finske u NATO, zapravo je jučer u Madridu – glasao za primanje Švedske i Finske u NATO. Na summitu se ne glasa fizički, nego se odluke donose konsenzusom, ali Milanović je pristao na pozivanje tih dviju nordijskih zemalja u članstvo iako uvjet na kojem je inzistirao, a tiče se većeg angažiranja saveznika oko hrvatskog pitanja u BiH, nije u njegovu nastupu u Madridu ni postavljen, a kamoli ispunjen. Iako je puna dva mjeseca promovirao tezu da će svaki Hrvat koji bi glasao za prijam Švedske i Finske u NATO dok se ne promijeni izborni zakon u BiH biti izdajica, kao i oni koji će piti kavu s njima, na kraju je podržao takvu odluku, što je u toj situaciji bilo jedino logično, s obzirom na to da ulazak Švedske i Finske u NATO doista nema nikakve veze s izbornim zakonom u BiH, iako je takva odluka u suprotnosti s onim što je govorio i najavljivao.

Splet okolnosti doveo je do toga da je na kraju odluka bila u Milanovićevim rukama, što on nije očekivao jer je prvotna procedura predviđala da će se o tome odlučivati na razini veleposlanika prije samog summita. Slučaj je htio da je turska blokada prevladana večer uoči summita, tako da je na kraju Milanović, a ne veleposlanik pri NATO-u Mario Nobilo, na samom sastanku na vrhu došao u priliku neposredno odlučivati o sudbini švedske i finske kandidature, što se prvotno nije trebalo dogoditi. Bila je to prilika kada je Milanović svoje riječi mogao provesti u djelo. Iako on kaže da je na zasjedanju NATO-a najviše govorio o Bosni i Hercegovini i pravima najmanje 500 tisuća državljana Europske unije, koji su ujedno i državljani BiH, što smatra sigurnosnim problemom koji se mora riješiti, na kraju je podigao ruku za Finsku i Švedsku. I dobro je da je tako napravio i da Hrvatska nije postala glavna vijest iz Madrida. Milanovićevu nedosljednost u ovom slučaju možemo samo pozdraviti.

Odluka je u Milanovićeve ruke došla neočekivano jer su prema prvotnoj proceduri trebali odlučivati veleposlanici prije summita

Aktualno

hr-hr

2022-06-30T07:00:00.0000000Z

2022-06-30T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/281517934811284

Vecernji List