Nezaposlenih nikad manje: posao traži 105 tisuća ljudi

Oko 9,5 tisuća nezaposlenih ima fakultetsku diplomu, 7,5 tisuća diplomu stručnog studija, a 6 tisuća je bez završene osnovne škole

Nezaposlenost je, čini se, došla do svog ovogodišnjeg minimuma s oko 105 tisuća osoba koje se nalaze u evidenciji nezaposlenih. Među njima oko 9500 nezaposlenih ima fakultetsku diplomu, oko 7,5 tisuća diplomu stručnog studija ili prvog stupnja fakulteta, a oko 6 tisuća je bez završene osnovne škole. Većina nezaposlenih, njih oko 64.000, ima četverogodišnju ili trogodišnju srednju školu. Svibanj je bio udarni mjesec za zapošljavanje ili odlazak s burze, tada je iz evidencije izašlo oko 18 tisuća osoba, a prijavilo se oko osam tisuća novih. Inače, ovogodišnja fluktuacija je u skladu s rastućom potražnjom za radnicima, oko 80 tisuća radnika izašlo je iz evidencije nezaposlenih u prvih pet mjeseci ove godine, a oko 63 tisuće su ušle. Kad je riječ o ‘izlascima’, većina nezaposlenih dobila je posao, njih oko 60 tisuća, oko 4,3 tisuće nezaposlenih otišlo je u mirovinu, a ostali su se odjavili ili su maknuti iz evidencije zbog odbijanja ponuđenog posla.

Radnici se i dalje u velikoj većini – 90 posto - zapošljavaju na određeno, pa su česti i povratci na burzu nakon isteka ugovora o radu.

Ove je godine na burzu došlo oko 8 tisuća radnika nakon što su dobili otkaz kao tehnološki višak ili je firma otišla u stečaj, oko 2200 njih samo je dalo otkaz, a nešto više od 5000 osoba potpisalo je sporazumni otkaz.

Nezaposlenost se tijekom lipnja smanjila za oko 4,2 tisuće pa je znatno manja nego u svibnju kada je taj pad bio dva i pol puta jači.

Ljudi koji se prijavljuju na burzu većinom to čine jer su ostali bez posla, no ove je godine bilo i oko 17 tisuća osoba koje su se ranije vodile kao neaktivne, jer nisu bili ni u evidenciji nezaposlenih niti su se školovali.

Grupacija neaktivnih, uz one koji su evidentirani kao nezaposleni, najveći su rezervoar za regrutiranje buduće radne snage. Među nezaposlenima je oko 50 tisuća dugotrajno nezaposlenih, a na posao čekaju dulje od dvije godine. Isto tako, 42 tisuće nezaposlenih starije je od 50 godina.

Hrvatska i dalje ima nisku stopu zaposlenosti radnoaktivnog stanovništva, lani je ona bila samo 68 posto, za razliku od Slovenije gdje je ta stopa 76 posto ili Njemačke i Češke gdje je 80 posto.

Posebno je niska zaposlenost žena, samo 63 posto, prema slovenskih 73 posto ili njemačkih 76 posto. U Hrvatskoj je zaposlenost muškaraca 73 posto, Sloveniji 78 posto, a Njemačkoj 83 posto.