Hrvati će od 1. siječnja putovati u EU bez graničnih kontrola

Vijeće EU na čelu s Francuskom uputilo je u Europski parlament formalnu odluku o pristupanju Hrvatske schengenskoj zoni: režim bez granica vrijedit će od početka iduće godine na kopnu i na moru, a od 26. ožujka i u zračnom prometu str. 5

Od 1. siječnja 2023. bez graničnih kontrola između Hrvatske i ostatka schengenske zone na kopnu i na moru, a od 26. ožujka 2023. i u zračnom prometu – to su datumi predviđeni u nacrtu odluke o pristupanju Hrvatske bezgraničnoj zoni. Vijeće Europske unije jučer je uputilo formalnu odluku u proceduru konzultiranja s Europskim parlamentom. Francuska je, kao zemlja koja predsjeda Vijećem EU, ispunila obećanje koje je predsjednik Emmanuel Macron dao prilikom posjeta Zagrebu krajem prošle godine. Nakon što Europski parlament usvoji svoje mišljenje, nacrt odluke ponovno se vraća u Vijeće EU na konačno odlučivanje među državama članicama. Prođe li sve glatko, to se očekuje na jesen, za vrijeme češkog predsjedanja.

Izvješće o neovisnom nadzoru

Za konačnu odluku potreban je konsenzus svih država članica EU koje sudjeluju u schengenskoj zoni bez granica. Češka, kao buduća predsjedateljica, već signalizira da će postizanje tog konsenzusa smatrati uspjehom svog predsjedanja, i to poprilično popularnim uspjehom s obzirom na velik broj građana Češke koji ljetuju u Hrvatskoj i priželjkuju da im putovanje na more bude bez zaustavljanja na granici. Zbog istog razloga hrvatski ulazak u Schengen popularna je odluka i u nizu drugih država članica, od Slovenije do Nizozemske.

Drukčiji datum za uklanjanje graničnih kontrola u zračnom prometu posljedica je toga što se, po pravilima međunarodne organizacije za zračni prijevoz IATA, aerodromski “gateovi” (izlazi) za svaki pojedini let određuju dvaput godišnje. Nakon 26. ožujka 2023., bude li ova odluka usvojena u obliku u kojem je nacrt pušten u proceduru, putnici koji lete iz Hrvatske u ostatak schengenskog prostora slijetat će na terminale i one “gateove” kroz koje prolaze bez graničnih kontrola. Ali do 26. ožujka 2023. slijetat će na terminale koji imaju granične kontrole, tako da će od 1. siječnja do 26. ožujka Hrvatska možda biti dio Schengena, ali putnici u zračnom prometu to još neće osjetiti. Sve hrvatske zračne luke, s druge strane, u velikom će postotku izgledati kao što sada izgledaju za domaći promet.

U Europskom parlamentu uskoro će biti imenovan izvjestitelj koji će voditi taj dosje, a on bi trebao biti izabran iz redova Europske pučke stranke, neslužbeno doznajemo. Pojedini europski zastupnici, ponajprije iz redova socijalista i zelenih, u prijašnjim su raspravama o Hrvatskoj u Schengenu kritizirali postupanje hrvatske policije prema migrantima na granici s BiH i Srbijom. Dio tih kritika i zabrinutosti oko spremnosti Hrvatske za Schengen bio je prisutan i u parlamentu barem jedne države članice, Nizozemske. No i Europska komisija i Vijeće EU potvrdili su da je Hrvatska spremna za Schengen. A uskoro bi trebalo biti objavljeno i izvješće neovisnog nadzora postupanja hrvatske policije na vanjskoj granici Unije. Hrvatska je prva država članica EU koja ima takav neovisan nadzor, a to će tek postati standard za sve države u schengenskoj zoni. Bit će to jedan od stalnih mehanizama koji jamče da se vanjske granice čuvaju bolje nego prije, ali uz maksimalno poštivanje temeljnih prava, u koje spada i pravo na azil.

Prvi po novoj uredbi

– Mi smo prvi prolazili proces u skladu s novom uredbom o evaluacijama iz 2013. godine. Svi koji su ulazili prije imali su puno manje zahtjevan posao. I jedina smo država koja ima neovisan nadzor, a sada je predviđeno da to bude stalni mehanizam za sve, koji će osigurati da se uočeni nedostaci uvijek ispravljaju – kaže ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, kojeg smo jučer uhvatili dok boravi u radnom posjetu Sjedinjenim Američkim Državama te ga telefonski zamolili za komentar. Znakovito, jer rad MUP–a i čitave Vlade na pripremama za ulazak Hrvatske u Schengen tekao je paralelno s radom na ukidanju američkih viza za hrvatske građane, za što je Hrvatska također morala zadovoljiti niz kriterija, a kad je to učinila, postala je svojevrstan uzor među članicama EU za program s Amerikom nazvan “visa waiver”. Božinović se u Washingtonu prekjučer sastao s ministrom domovinske sigurnosti SAD-a Alejandrom Mayorkasom.