Večernji list

Usvojena tužba obitelji ubijenog hicem u Oluji

Marinko Jurasić Tužili državu Prekomjerno dokazivanje

Ustavni sud jednoglasno je ukinuo presude Vrhovnog i Županijskog suda u Zagrebu koji su odbili zahtjev supruge, sina i roditelja radi odštete od 880.000 kuna zbog ubojstva Momčila Tišme u Oluji, pa su još državi trebali platiti 55.150 kuna troškova. Ustavni sud time slijedi standarde dokazivanja Europskog suda za ljudska prava u slučajevima Trivkanović i Baljak, štoviše, pozivajući se na stav našeg Vrhovnog suda, ali koji u ovom slučaju nije primijenjen. Riječ je o prebacivanju tereta dokazivanja na državu u slučaju nestanka ili smrti osoba koje su odveli predstavnici države.

Prema kaznenoj prijavi supruge iz 2011., u Očestovu su 6. kolovoza 1995. ubijena petorica mlađih muškaraca koje su izdvojili vojnici među dvadesetak zatočenih. Nakon pet minuta čuli su se pucnji, a njih više nisu vidjeli. Prema nalazu obdukcije Momčila Tišme, utvrđena je strijelna ozljeda glave. Ministarstvo obrane je 2007. dostavilo podatak da je ondje bila 4. gardijska brigada, imena zapovjednika i zadaće postrojba. Prema izvješću Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku upućenog DORH-u 23. travnja 2020., izvidi nisu doveli do počinitelja, ali se nastavljaju kako bi se utvrdilo postoji li zapovjedna odgovornost. DORH je 23. siječnja 2020. spis dodijelio ŽDO-u u Splitu. U listopadu 2020. šibenska policija dostavila je bilješke o razgovorima s dvojicom zapovjednika iz 113. brigade koji su bili u blizini Očestova, ali oni nisu ništa znali o spornom događaju.

Tužba protiv RH podnesena je u veljači 2008. Općinski građanski sud u Zagrebu usvojio je dio tužbe u pogledu troška pogreba i gradnje spomenika od 8000 kuna, te za uzdržavanje pokojnikova sina od veljače 2005. do svibnja 2008. po tisuću kuna mjesečno, a nakon toga po 1500 kuna. A zbog zastare potraživanja, na što se pozvala RH, odbijen je zahtjev radi odštete zbog smrti bliske osobe, kao i za uzdržavanje sina od kolovoza 1995. do siječnja 2005. Odvjetnica Slađana Čanković, obrazlagala je da je sporni događaj kazneno djelo koje ne zastarijeva, pa onda ni odštetni zahtjev, a zastupnik optužbe da nije utvrđeno što se dogodilo. Prvostupanjski sud obrazložio je i da se odredba o zastari primjenjuje samo kada je pravomoćno utvrđeno kazneno djelo ili ako postoje objektivni razlozi za neprocesuiranje pa je prekoračen trogodišnji zastarni rok. Sud je dosudio naknadu za nadgrobni spomenik postavljen 2009., a zbog zastare zahtjev za uzdržavanje nije priznat od 1995. do 2005. Ali, Županijski sud u Zagrebu usvojio je žalbu RH, jer nije dokazano da su Tišmu ubili pripadnici HV-a. Vrhovni sud odbio je reviziju uz obrazloženje da je na tužiteljima bio teret dokaza, a nisu dokazali da su smrt prouzročili pripadnici HV-a.

U ustavnoj tužbi prigovoreno je da država nije provela djelotvornu istragu pa je Ustavni sud temeljem standarda koji je uveo ESLJP, postavio pitanje kada su podnositelji trebali podnijeti

jednoglasno je ukinuo presude Vrhovnog i Županijskog suda u Zagrebu koji su odbili zahtjev supruge, sina i roditelja radi odštete od 880.000 kuna ustavnu tužbu kao novouvedeno sredstvo pravne zaštite. Podnositelji su i prije, ali i nakon kaznene prijave 2011. trebali biti svjesni neučinkovitosti istrage, ali na to nisu reagirali devet godina, do 23. srpnja 2020. kada su podnijeli ustavnu tužbu, te u veljači 2021. tražili obavijest o istrazi. ESLJP je u brojnim sličnim slučajevima odbacivao nepravodobne zahtjeve. Ustavni sud izračunao je da je 17. kolovoza 2015. bio posljednji dan roka za ustavnu tužbu. Odbačen je i zahtjev za odštetu zbog neizvjesnosti i patnje koju obitelj žrtve trpi zbog neprovođenja istrage, jer nije bio postavljen u redovitom postupku pa nije iscrpljen pravni put.

Što se tiče odštete od 880.000 kuna zbog smrti bliskog člana obitelji, Ustavni sud pozvao se na lanjske odluke ESLJP-a u predmetima Trivkanović i Baljak protiv Hrvatske, zbog kojih smo najavili promjene u našoj sudskoj praksi. ESLJP se pozvao na praksu u slučajevima nestanka osoba koje su pritvorili predstavnici države (u predmetima protiv Turske i Rusije) kad se smatralo da su umrle i da je država odgovorna za njihovu smrt. I u slučaju Baljak utvrđeno je da kaznena istraga u vezi s nestankom i ubojstvom nije vođena pa nije bilo ni kaznene osude. Ali, to se ne može staviti na teret podnositeljima jer su državna tijela bila dužna voditi djelotvornu službenu istragu. ESLJP je primijetio da je i sam Vrhovni sud prebacio teret dokaza na državna tijela, odbacivši prigovor ratne štete, te je utvrdio odgovornost države za štetu čak i u slučajevima u kojima nije bilo kaznene osude.

Ustavni sud zaključio je da se okolnosti ubojstva u predmetu Baljak odnose na isti događaj u Očestovu, te da je obitelji Tišma presudama Županijskog suda u Zagrebu i Vrhovnog suda nametnut “prekomjerni standard dokazivanja, koji je u okolnostima konkretnog slučaja neprihvatljiv i suprotan stajalištima samog Vrhovnog suda”. Novu odluku o troškovima postupka sudovi će morati donijeti “u svjetlu stajališta iz presuda ESLJP-a” u predmetima Cindrić i Bešlić, te Klauz protiv RH.

Radimir Čačić to je rekao uz komentar mogućih prijevremenih izbora u Hrvatskoj, za koje sumnja da će ih biti. – Vjerojatno će izbori biti u okviru redovnih, na jesen 2023. – dodao je argumentiravši taj termin kao politički optimalan za premijera Plenkovića i HDZ.

O premijeru je rekao da dobro kotira u Europskoj komisiji i da zbog toga Hrvatska ima neke koristi.

– Nije baš hvaliti se time da smo dobili tolike milijarde iz Europske unije jer smo taj novac dobili zato što smo jadni i među zadnjima u EU po razvoju. No istina je da smo dobili ipak nešto veći iznos zbog Plenkovićeva rejtinga u EU – rekao je Čačić u studiju Večernjeg lista.

Prije je odbijen zahtjev obitelji radi odštete od 880.000 kn zbog ubojstva Tišme, a sad država mora dokazati da ga nisu ubili hrvatski vojnici

Aktualno

hr-hr

2022-06-30T07:00:00.0000000Z

2022-06-30T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/281689733503124

Vecernji List