Drogu konzumira 284 milijuna ljudi, proizvodnja kokaina narasla za 11 posto

Legalizacija kanabisa u nekim dijelovima svijeta ubrzala je svakodnevnu uporabu te droge, ali dovela i do povećane zarade države. Kokain se proizvodi u rekordnim količinama i širi na neka nova tržišta izvan Sjeverne Amerike i Europe. Tijekom 2020. diljem svijeta 284 milijuna ljudi u dobi od 15 do 64 godine konzumiralo je droge, što je povećanje od 26 posto u odnosu na prethodno desetljeće. Mladi drogu konzumiraju sve više, zdravstvena pomoć ovisnicima nejednako se pruža, pri čemu su posebno ugrožene žene, a u Africi i Latinskoj Americi osobe mlađe od 35 godina čine većinu onih koji se nalaze u nekom tretmanu zbog ovisnosti.

Žene se najčešće koriste, kao jeftina ili robovska snaga, u proizvodnji kokaina, a žene se i češće od muškarca koriste kao mule koje u svojim tijelima, često ugrožavajući vlastiti život, drogu prenose s jednog kraja svijeta na drugi. Procjenjuje se i da droge diljem svijeta injektira 11,2 milijuna ljudi, a od te brojke, polovica njih boluje od hepatitisa C, 1,4 milijuna boluje od HIV-a, a od kombinacije tih bolesti boluje 1,2 milijuna ljudi.

Najvažniji su to izvadci, ne baš optimistični, iz nedavno objavljenog svjetskog izvješća o drogama UN-ova Ureda za droge i kriminal (UNODC) za 2022. Podatke je komentirala i Ghada Waly, izvršna direktorica UNODC-a.

- Brojke vezane uz proizvodnju i zapljene mnogih droga dostižu rekordne vrijednosti. Istodobno, pogrešne percepcije o veličini problema i povezanim štetnostima onemogućavaju ljudima pristup skrbi i tretmanu te navode mlade na štetna ponašanja. Moramo posvetiti pozornost rješavanju svakog aspekta svjetskog problema droga, uključujući pružanje skrbi utemeljene na znanstvenim dokazima svima kojima je potrebna, i moramo povećati znanja o tome da je uporaba droga povezana s nekim drugim kriznim situacijama, poput sukoba i degradacije okoliša - kazala je G. Waly.

Iako se diljem svijeta mnogi zalažu za legalizaciju marihuane jer je to droga koja se najčešće koristi, tamo gdje je to provedeno došlo je i do nekih neželjenih posljedica. Istina, država više zarađuje na porezima od legalizacije, no istovremeno se pokazalo da je legalizacija kanabisa u SAD-u povećala broj korisnika te droge, pogotovo među mladima. Dodatni je problem i što legalizirana marihuana ima visok udjel THC-a, s čime je povezan i povećani broj psihijatrijskih poremećaja te broj samoubojstava i hospitalizacija. S druge strane, osim što država ima veće prihode od legalizacije marihuane, smanjio se broj uhićenja zbog posjedovanja kanabisa. No kako se legalizacijom marihuane opasno ugrožava jedan od primarnih poslova narkokartela, izbijajući im nemali profit, zabilježeni su i slučajevi u kojima su se karteli pokušali ugurati u legalnu trgovinu drogom, što je ozbiljan sigurnosni problem.

Osim marihuane, narkokarteli trguju i kokainom. Proizvodnja kokaina u 2020. bila je rekordno visoka, narasla za 11 posto u odnosu na 2019., na 1892 tone. Porasle su i zapljene kokaina, u 2020. na rekordnih 1424 tone te droge. Proizvodnju i krijumčarenje kokaina nije usporila ni pandemija COVIDA-19, a 90 posto zaplijenjenog kokaina krijumčareno je u brodskim kontejnerima. Na porast proizvodnje kokaina zadnjih godina utjecale su političke prilike u pojedinim zemljama Latinske Amerike. Naime, dio gerilskih oružanih skupina od kojih su neke ratovale i više od 40 godina, položio je oružje, a pojedini pripadnici tih skupina nakon toga su se jednostavno prebacili na proizvodnju droge. Posljedica toga je povećana proizvodnja što je dovelo do otvaranja novih tržišta pa se kokain sad sve češće krijumčari i u Afriku i Aziju što donedavno nije bio slučaj.

UNODC zabrinjava i to što je zabilježen porast i u krijumčarenju amfetamina. Navodi se da je zapljene te droge od 2016. do 2020. prijavilo 117 zemalja, dok su usporedbe radi od 2006. do 2010. takve zapljene prijavile 84 zemlje. Zapljene amfetamina su u 10 godina porasle pet puta. Crni rekorder je SAD u kojem je preprodaja te droge porasla za sedam posto, te jugoistočna Azija gdje je zabilježen neslavni porast od 30 posto. SAD već godinama ima problema, odnosno bori se s pravom pandemijom nemedicinske uporabe fentanila, što je dovelo do 107.000 preminulih od uporabe te droge.

UNODC upozorava i da ratni sukobi pogoduju povećanoj proizvodnji droga, pogotovo sintetičkih, pa u tom kontekstu ističu Ukrajinu kako sljedeće moguće mjesto za povećanu proizvodnju amfetamina. Ističu tako da je 2019 u Ukrajini otkriveno 17 ilegalnih laboratorija za proizvodnju droge, a 2020. čak 79, što je najveći broj ilegalnih laboratorija otkrivenih u nekoj zemlji. Od 79 otkrivenih laboratorija čak ih je 67 proizvodilo amfetamine.

UNODC upozorava i da ratni sukobi pogoduju povećanoj proizvodnji droga, pogotovo sintetičkih, pa u tom kontekstu ističu Ukrajinu

Procjenjuje se i da droge injektira 11,2 milijuna ljudi, a od te brojke, polovica njih boluje od hepatitisa C, dok ih 1,4 milijuna ih boluje od HIV-a