MUP izdao rekordnih 77.205 radnih dozvola strancima

Najbrojniji su radnici iz BiH, a na četvrtom su mjestu Nepalci // Luka Brkić: Nažalost, toliki broj uvezenih radnika ne donosi nam bogzna što u razvojnom smislu jer riječ je o polukvalificiranoj radnoj snazi

Posljednjih godina zbog nestašice domaćih radnika, ponajviše u graditeljstvu, te ugostiteljstvu i turizmu, raste broj uvezenih radnika te iz godine u godinu imamo porast broja izdanih dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemlja. Zasad nam najviše državljana trećih zemlja dolazi iz BiH, Srbije, Makedonije, Nepala i s Kosova, a ova bi godina, očito, mogla biti rekordna.

Dolaze susjedi i Nepalci

Prema podacima MUP-a koje smo dobili, do 31. srpnja izdano je 77.205 dozvola za boravak i rad strancima, dok je u cijeloj 2021. izdano 81.995 tih dozvola, u 2020. njih 66.655 te u 2019. godini 72.523 dozvole. No napomenimo da ne znači da svih 77 tisuća državljana trećih zemalja s dozvolama za boravak i rad trenutačno i rade, no svakako su i oni su pridonijeli tome da je 31. srpnja 2022. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u evidenciji imao 1,645.750 osiguranika ili njih gotovo 40 tisuća više nego u istom razdoblju lani te oko 45 tisuća više nego pretpandemijske 2019. A broj osiguranika pokazatelj je zaposlenosti. Na prvu brojevi izgledaju jako dobro, no je li takva i stvarnost koja se skriva iza njih? To se vidi po tome u kojim se djelatnostima zapošljavaju uvezeni radnici te u kojim je djelatnostima najveći broj osiguranika od njih ukupno 1,64 milijuna. Od izdanih 77 tisuća dozvola za boravak i rad strancima do 31. srpnja ove godine za novo zapošljavanje izdano je 48.167 dozvola, za 14.294 radnika produljena je dozvola, dok je za sezonsko zapošljavanje izdano 14.744 dozvola. Najveći broj dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemlja ove je godine izdan u graditeljstvu, njih 29.702, zatim u ugostiteljstvu i turizmu (26.211), industriji (9467) i prometu i vezama (3765), te u poljoprivredi i ribarstvu (1678). Kao i prijašnjih godina najveći broj dozvola za boravak i rad i ove je godine izdan državljanima BiH, i to 23.799 dozvola, Srbije (13.764), Sjeverne Makedonije (7468), a državljani Nepala po broju dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj (7141) ispred su Kosovara (5407). Također, najveći broj dozvola za boravak i rad strancima u 2022. produljen je u graditeljstvu (8517), industriji (1783), prometu i vezama (1270), ugostiteljstvu i turizmu (1138), te trgovini (355). Od 1,64 milijuna osiguranika u HZMO-u najviše ih je pak 31. srpnja bilo u prerađivačkoj industriji (250.741), zatim u trgovini na malo i veliko (248.289), potom u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (131.698), u kojoj je zabilježen najveći porast radnika, za 11,07%, u odnosu na lani, a na četvrtom su mjestu po brojnosti osiguranici koji rade u građevinarstvu (129.762).

Što broj osiguranika i uvezenih radnika, imajući u vidu djelatnosti u kojima rade, govori o našoj ekonomiji? Prof. dr. sc. Luka Brkić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti koji predaje i Ekonomsku politiku Hrvatske te Ekonomsku i monetarnu politiku EU kaže: – Nažalost, toliki broj uvezenih radnika ne donosi nam bog zna što u razvojnom smislu. Imate nominalni rast BDP-a, što je pozitivno, no struktura hrvatskog gospodarstava nije dobra. Kad usporedite uvoz radnika u Hrvatsku s Njemačkom, u Njemačku odlazi više od trećine radnika s visokom stručnom spremom, a mi najviše uvozimo polukvalificirane i nekvalificirane jer je naše tržište radne snage takvo kakvo jest. Logično je da vam za te djelatnosti treba takva radna snaga, što dodatno komplicira stvari na srednji i dugi rok te ih čini težim nego što je sad vidljivo. Naša struktura gospodarstva nije povoljna, nije izvozno potentna, ne stvara proizvode visoke dodane vrijednosti. S tog aspekta ne možemo biti zadovoljni jer ne mijenjamo strukturu svog gospodarstva, zaostajemo i zato smo stalno na začelju rang-ljestvica EU – kaže Brkić te dodaje da nema dovoljno političke hrabrosti za neke poteze kako bi Hrvatska konačno počela koristiti svoje razvojne potencijale.

Fali porezne pravednosti

– Svemu tome treba pridodati da neke stvari porezno nisu dobro postavljene s aspekta pravednosti i efikasnosti, pa imate privatne iznajmljivače koji na plaćaju porez na prihod nego paušal, a takav porezni tretman, i to dok nemamo porez na nekretnine, nepravedan je prema ostalim građanima ove zemlje. Nije to zagovor protiv privatnih iznajmljivača, ljudi tu nalaze svoje šanse, ali time stimulirate takve djelatnosti koje ne doprinose puno državi u razvojnom smislu – zaključuje Brkić.