Presušuju rijeke i bunari. Prijeti li nestašica hrane?

Damir Mesarić: Ličkoga krumpira, koji zbog suše nije veći od kokošjih jaja, ove se sezone nećemo najesti

Da sad i padne koja kap, bilo bi to kao da bacite čašu vode u gorući automobil. Spaljenoj zemlji koja od lipnja vapi za kišom nema više pomoći – žale se ovih dana u Slavoniji i ostatku Hrvatske. Suša i vrelo sunce, koje je domaću papriku, krastavce, mahune, rajčice... “peklo” i na više od 43 celzijevca proteklih tjedana, “ubrali” su većinu uroda na otvorenom. Kukuruz je podbacio 50, negdje i 100%, no kako ga u boljim godinama proizvedemo i dvostruko više od vlastitih potreba i među tri je top proizvoda kojima pumpamo vanjskotrgovinsku bilancu po pitanju hrane, računa se da bi ga moglo biti dovoljno barem za vlastite potrebe.

Lički krumpir kao kokošje jaje

I soji i šećernoj repi loše se piše. Padnu li dovoljne količine kiše do Velike Gospe, urodi se možda i poprave za 20-ak posto, nadaju se ratari. Jedino se ne brinu za suncokret kojega će prinosi biti dobri – ali ne i rekordni, s obzirom na to da se zbog žege zrna slabije nalijevaju. No to će možda, napominju, barem zaustaviti dalje divljanje cijena suncokretova ulja na domaćem tržištu, kad već nije pad cijena na burzama u proteklom razdoblju.

Da nije dobro, najbolje se vidi i po puno skromnijoj ponudi na tržnicama, a i znatno višim cijenama nego lani u ovo doba. Prema podacima TISUP-a, za kilogram rajčica lani je na zagrebačkim tržnicama u prosjeku trebalo izdvojiti 4 do 6 kuna, na moru najviše 12 kuna, dok su ove godine cijene i više nego duple. Na tržnicama u Zagrebu rajčica, naime, u prosjeku košta 10 do 12 kuna, na morskim i 30. Rog paprika lani je stajala 12, a sada 16 do 20 kn, čak i 25 na nekim štandovima. Krastavci su lani u prosjeku koštali pet, a sad 11 kuna, u nekim gradovima i 25. Puterica je sa 4 do 10 kn/kg, poskupjela i na 25, a luk s lanjskih 3 kn na 8 do 20 kn.

– Rajčica je najviše podbacila zbog suše i visokih temperatura, slabije se zameću plodovi i dobiva opekline od sunca. Takvi plodovi uopće nisu tržni. Nitko ih ne bi kupio pa rajčice koje smo ranije u ovo doba imali na knap nedostaje na tržištu. No i druge povrtne kulture koje su u vegetativnoj fazi stradale su ili trpe. Godina je teška, bit će tu svašta. Prinosi padaju 30-60%, ovisno o poziciji, uvjetima, navodnjavanju, temperaturama. I onaj tko ima sve uvjete zadovoljene imat će gubitke jer su temperature visoke i povrće to jako teško podnosi – objašnjava predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec.

Dodaje kako će kulture koje se beru u jesen, poput kupusnjača, možda malo bolje proći, ako u međuvremenu padne kiša. Salata je u sadašnjim ekstremno vrućim uvjetima potpuno stradala, kao i rani kupus početkom ljeta. No dok cijene na tržnicama, koje čine najmanji udio u prodaji, divljaju, otkupne cijene robe za veleprodaju i trgovačke lance uglavnom su iste ili tek nešto više, zbog čega povrćari u trenutačnim uvjetima smanjene proizvodnje i enormnog porasta cijena repromaterijala imaju velike gubitke, objašnjava Budanec.

– Zakon ponude i potražnje koji vrijedi na tržnicama, gdje je više-manje domaća roba, ne vrijedi u trgovinama. Ako je trgovcima skup domaći luk, oni će ga uvesti iz Nizozemske – objašnjava Budanec.

U općini Crnac u Virovitičko-podravskoj županiji traže i proglašenje elementarne nepogode. S preniskim vodostajima rijeka i presušenim bunarima mnogi ni od skupog navodnjavanja nemaju vajde. Proizvođači međimurskog krumpira iz sušne i tople zime ušli su u još sušnije proljeće tijekom kojega su se teško zametali plodovi pa se nastavlja lanjska katastrofa. Po hektaru će urod biti između 15 i 17 tona, u odnosu na prosjek od oko 33 tone, dok su neki od rekorda iznosili i 45 t/ha.

– Vremenski uvjeti su sve gori. Oni koji navodnjavaju prinose su možda podigli 20-ak posto, ali ne više. Cijene po kojima će se krumpir prodavati na jesen totalna su nepoznanica – govori Damir Mesarić iz Belice, čelnik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira. A ni ličkoga se krumpira, koji zbog suše nije veći od kokošjih jaja, ove sezone nećemo najesti.

Plodovi vinove loze prebrzo zriju i suše se ili ih žedne biljke odbacuju, žale se vinogradari na sjeveru Hrvatske. Podbacile su i mandarine, jabuke, kruške, osušile se maline i kupine...

U jesen ipak bez nestašica?

Mirko Bošković iz Cerne i Ilija Jurić iz Kosnice kažu da su oni zahvaljujući navodnjavanju spasili dobar dio ljetine. Bošković grašak, lubenice, šparoge, lubenice... navodnjava u vlastitom aranžmanu već 20 godina, a iako je na području Cerne u međuvremenu posložen sustav navodnjavanja za 566 ha, zakazali su i država i seljaci – ne navodnjava se ni hektar, tvrdi naš sugovornik. Sve je uokolo izgorjelo. Jurići pak u plasteničkoj proizvodnji drže feferone, začinsko bilje, cvijeće... no najviše je upita oko presadnica. Mnogi bi sezonu spašavali novom sadnjom rajčice i drugog povrća, makar i u kolovozu.

Konzultantica za poljoprivredu Zvjezdana Blažić kaže da za niske prinose ne možemo okriviti samo sušu. Bez dobrih agrotehničkih mjera, dobre zemlje te navodnjavanja na određenim područjima danas u ovako ekstremnim uvjetima nema ni ratarskih kultura, dok su voće i povrće na otvorenom završena priča. U njima ni sada nismo samodostatni, posebice u turističkoj sezoni, kad su i veća potražnja i uvoz. No ozbiljni proizvođači koji proizvode najviše evidentirane robe za tržište uglavnom navodnjavaju i proizvode je u plastenicima i staklenicima, tako da kod njih ni ove sezone neće biti dramatičnih oscilacija, uvjerena je Blažić.

Zasad nema pokazatelja da bi moglo biti nestašica, možda tek pojedinih kultura ili sorata. No kako suša i visoke temperature pogađaju i veći dio EU, sigurno je da će robe biti manje i po višim cijenama. S porastom cijena repromaterijala, gnojiva, energenata, transporta... cijene hrane diljem Europe i dalje rastu, pa i kod nas, a dosad su, kako doznajemo, najmanje rasle kod voća i povrća.

Ministarstvo poljoprivrede je predstavnicima HPK, HGK, Hrvatske voćarske zajednice i Zajednice udruga hrvatskih povrćara zakazalo sastanak u idući četvrtak na temu stanja i očekivanja u proizvodnji i trženju žitarica, uljarica, voća i povrća uslijed suše.

– Vlada već dulje vrijeme, pored redovitih mjera predviđenih Zakonom o uklanjanju i ublažavanju posljedica prirodnih nepogoda reagira odlukama o dodatnim potporama poljoprivrednicima u svrhu saniranja posljedica, dosad nakon velikih tuča. Posljedice suše, nažalost, mogu biti još teže – kaže ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Tvrdi kako će Vlada kao i dosad, u skladu s mogućnostima iz proračuna i Programa ruralnog razvoja, odgovoriti na situaciju sa sušom, a i na posljedice požara na gospodarstvima u Jadranskoj Hrvatskoj.

Plodovi vinove loze prebrzo zriju i suše se ili ih žedne biljke odbacuju, žale se vinogradari na sjeveru Hrvatske

Bez navodnjavanja na određenim područjima danas nema ni ratarskih kultura

Zvjezdana Blažić, savjetnica za poljoprivredu