Večernji list

Ivan Kozlica: Hrvatsku nije branilo 25 tisuća Bošnjaka muslimana, nego 4200

Tvrdnjama sarajevskih političara hrvatski povjesničar suprotstavlja podatke iz službenih hrvatskih arhiva i govora prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana o stanju nacije u 1995.

Iva Boban Valečić

U pokušaju da onemoguće Christiana Schmidta, visokog međunarodnog povjerenika u BiH, u namjeri da nametne izmjene izbornih pravila koje bi dokinule diskriminaciju bh. Hrvata u izborima za Dom naroda parlamenta Federacije BiH, a koja ovih dana dobiva sve širu međunarodnu podršku (posljednji je to službeno učinio Izrael), sarajevski političari iznijeli su niz optužbi na račun Hrvatske. Među standardnim tvrdnjama da je, među ostalim, Hrvatska počinila agresiju na susjednu državu, a da Hrvatska vojska nije imala ništa s oslobađanjem Bihaća niti je uopće sudjelovala u oslobađanju zapadne i srednje Bosne, i često je ponavljani podatak da je Hrvatsku u Domovinskom ratu branilo i obranilo 25.000 Bošnjaka, od kojih je više od 1000 i poginulo u toj obrani. Ovim pitanjem intenzivno se bavio povjesničar Ivan Kozlica koji, međutim, tvrdi da su te brojke višestruko manje. Na temelju podataka iz službenih arhiva i onoga što je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman iznio u svom govoru o stanju nacije u 1995. godini, ovaj povjesničar tvrdi kako je među svim mobiliziranim vojnim obveznicima koji su branili Hrvatsku bilo oko 4200 Bošnjaka muslimana.

Muslimani u popisu 1991.

– U govoru o stanju nacije Tuđman je rekao da su Muslimani činili 1,18 posto svih mobiliziranih vojnih obveznika koji su branili Hrvatsku, dakle njih oko 4200. Kad se tom broju pridodaju i pripadnici policije i HOS-a, ta je brojka nešto veća, no i dalje daleko ispod one kojom se u javnosti barata – tvrdi Kozlica. Upozorava da se na popisu stanovništva 1991. godine kao Musliman po nacionalnosti izjasnilo ukupno 43.469 osoba pa bi brojka od 25.000 branitelja značila da se u obranu zemlje uključilo gotovo 60 posto svih hrvatskih Bošnjaka muslimana, uključujući i žene, djecu i starce što je, upozorava, daleko više od odaziva Hrvata i očito nevjerodostojan podatak. Kao ključni trenutak za nastanak ove povijesne krivotvorine navodi podizanje spomenika poginulim hrvatskim braniteljima Bošnjacima pred Islamskim centrom u Zagrebu 2012. godine. Spomenik s popisom poginulih branitelja tamo je podigla Udruga Bošnjaka branitelja iz Domovinskog rata, uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva branitelja. Na tom su popisu, tvrdi Kozlica, i imena najmanje 10 ljudi koji uopće nisu Bošnjaci muslimani, nego Hrvati katolici, na što su bezuspješno upozoravali i članovi obitelji nekih od njih. Usprkos prosvjedu obitelji, njihova su imena ostala na popisu zajedno s drugih gotovo 1000 imena, a na popis su dospjeli samo zato što imaju imena koja se smatraju muslimanskima ili mogu zvučati tako, poput Samira, Jasmina ili Omera. Ovaj povjesničar tvrdi i kako su mnogi s tog popisa, kao i s kasnijih sličnih popisa na spomenicima u Splitu i Rijeci, zapravo bili pripadnici HVO-a ili HOS-a

BiH.

Radi se o ljudima koji su s Hrvatima branili Bosnu i Hercegovinu od zajedničkog neprijatelja i čiju žrtvu cijenimo, no bila je to obrana BiH. Malo je čudno da Udruga Bošnjaka branitelja iz Domovinskog rata smatra da je to bila obrana Hrvatske. Da takvo što kaže netko od naših političara, sasuli bi na njih drvlje i kamenje – kaže Kozlica. U prilog ovoj tezi upozorava i kako se mnogi od onih čija se imena nalaze spomeniku pred Islamskim centrom u Zagrebu, zapravo velika većina njih, po dostupnim podacima službenih tijela u BiH vode kao poginuli na području susjedne države.

Upozorio na pogreške

Kozlica govori i kako su službene evidencije manjkave po pitanju nacionalne pripadnosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i navodi da je u evidencijama Ministarstva branitelja samo 119 poginulih branitelja upisano kao Musliman, dok mediji i političari, kao i neki znanstvenici u BiH spominju brojku od 1267 poginulih ili nestalih Bošnjaka muslimana u obrani Hrvatske. I ovu brojku povjesničar smatra daleko preuveličanom, na što je u povodu podizanja spomenika braniteljima Bošnjacima, kaže, upozorio i državne institucije, od Ministarstava branitelja i obrane do predsjednika Republike, no učinka nije bilo. Dapače, ove se brojke javno nekritički prenose godinama, ponavljaju ih se, kaže, i na skupovima poput onoga kojim je lani u kolovozu proslavljen Dan Bošnjaka u Zagrebu. Na skupu na kojem je ponovljeno kako je Hrvatsku branilo 25.000 Bošnjaka sudjelovao je i ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman, i to kao izaslanik predsjednika Vlade RH, no ni on ni bilo tko drugi nije našao za shodno reagirati na tu

• tvrdnju.

Aktualno

hr-hr

2022-08-11T07:00:00.0000000Z

2022-08-11T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/281612424176614

Vecernji List