Svakom radniku u prosjeku 193 eura više mjesečno

Christian Lindner,

Najmanje jedna je osoba poginula a osam ih je ozlijeđeno kada su rusku zračnu bazu u blizini odmarališta na anektiranom Krimskom poluotoku potresle eksplozije za koje je Moskva rekla da su detonacije uskladištenog streljiva, a ne rezultat ukrajinskog napada. Krim, mnogim Rusima odredište za odmor, dosad je bio pošteđen bombardiranja i artiljerijskih napada kakve su trpjela i trpe druga područja istočne i južne Ukrajine.

”Partizanski napad”

Rusko ministarstvo obrane kaže da je “detonacija nekoliko skladišta zrakoplovnog streljiva” izazvala eksploziju. Ruske novinske agencije citirale su neimenovani izvor iz ministarstva koji je rekao da “nema znakova, dokaza ili, još manje, činjenica koje bi ukazivale na namjerni udar na skladišta streljiva”.

Eksplozija se dogodila na udaljenosti od 200 km od prve linije fronte. To znači da je izvan dometa čak i ukrajinskih američkih raketnih sustava HIMARS kojima su Ukrajinci dosad vrlo uspješno gađali mostove oko Hersona na čemu su uglavnom i temeljili ambicije za protuofenzivu na taj grad koji su Rusi okupirali još početkom invazije. Prvi put od početka ruske invazije Ukrajinci su pogodili cilj na poluotoku koji je Rusija pripojila još 2014.

”Oko 15.20 nekoliko je avionskih bombi detoniralo u zračnoj bazi Saki nedaleko od Novofedorivke”, objavilo je rusko ministarstvo obrane. Dimna gljiva nastala kao posljedica eksplozije vidjela se s okolnih plaža jer je Novofedorivka na obali Crnog mora.

Na pitanje preuzima li Ukrajina odgovornost za eksplozije, savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak za online televizijski kanal Dožd rekao je: Naravno da ne. Što mi imamo s tim? Kasnije je za New York Times Podoljak rekao da se možda radi o “partizanskom napadu” ukrajinskih gerilaca.

- Ljudi koji žive pod okupacijom shvaćaju da se okupacija bliži kraju - rekao je Podoljak.

Mnogi se sada pitaju hoće li se rat preseliti i na poluotok Krim.

- Krim je ukrajinski i mi ga se nikada nećemo odreći. Crnomorska regija ne može biti sigurna sve dok je Krim okupiran. Neće biti stabilnog i trajnog mira u mnogim zemljama na obalama Sredozemnog mora sve dok Rusija može koristiti naš poluotok kao svoju vojnu bazu. Ovaj ruski rat protiv Ukrajine i protiv cijele slobodne Europe počeo je s Krimom i mora završiti s Krimom, njegovim oslobađanjem - poručio je Zelenski.

Pogodak na aerodromu u Novofedorivki izazvao je šok na ruskoj strani te se tamošnji kanali iz sata u sat pune snimcima i prizorima s lokacije. Devastacija je golema čak i dalje od epicentra eksplozije.

Moskva bi mogla optužiti Kijev da je prešao crvenu liniju prizna li Ukrajina da je napala teritorij koji Rusija smatra svojim. Rusima su američki sustavi HIMARS problem, pa često ističu da je njihova protuzračna obrana uspjela uništiti iz njega ispaljene rakete. Kremlj je jučer objavio da je ruska vojska u području Mikolajiva uništila protuzračni tenk Gepard koji je Ukrajini isporučila Njemačka. Osim toga, tri ukrajinska borbena zrakoplova i sedam projektila HIMARS srušeni su u susjednoj regiji Herson, pohvalio se Kremlj. Tvrdi i da je uništeno šest lansera.

Najmanje 13 ljudi ubijeno je u raketnim napadima u noći na srijedu u regiji Dnipropetrovsk, nedaleko od nuklearne elektrane Zaporižja, objavio je guverner te regije Valentin Rezničenko.

”Tragična noć. Na području Nikopolja ruska vojska ubila je 13 ljudi”, objavio je Rezničenko na aplikaciji Telegram.

Više od 20 zgrada oštećeno je u obližnjem mjestu Marhanecu, uključivo dvije škole, učenički dom i kulturni centar, rekao je.

Oba pogođena područja na suprotnoj su strani Dnjepra od NE Zaporižja koja je proteklih dana navodno granatirana nekoliko puta, za što se međusobno optužuju Rusija i Ukrajina, prenijela je agencija DPA.

Iranski dronovi za Rusiju

U međuvremenu su pripadnici ruske privatne vojske Wagner uspjeli ući u istočna predgrađa Bahmuta, grada strateški važnog za dalje napredovanje u Donbasu, zauzeta je i tvornica Knauf Gips jugoistočno od Soledara te veći dio mjesta Peski. Borbe se vode i na južnim prilazima Avdjivki, koja i nema toliku stratešku važnost, ali je važna zato što se odande najviše gađaju ciljevi u gradu Donecku čiji je Avdjivka praktično dio. Rusi i dalje napreduju sporo, iako konstantno, a procjenjuje se da dnevno ispale 20.000 projektila. Tako najavljene američke isporuke Ukrajincima od nekoliko desetaka tisuća granata i raketa izgledaju prilično mršavo. Jedina su novost u posljednjoj američkoj isporuci minobacači kalibra 120 mm. S druge strane, Rusi se na svojim kanalima hvale dobrom zračnom linijom između Teherana i Moskve, pri čemu se spekulira da tim letovima stiže iransko oružje, prije svega njihovi dronovi KAMAN-22 koji su kopija američkih MQ-9 Trapera i kineskih CH-5 Rainbow.

Ukrajinci ističu da su napredovali kod Izjuma, grada između Harkiva i Slavjanska koji je temelj

• njihovih akcija u Donbasu.

Povećanje neoporezivog iznosa plaće, smanjenje poreznih stopa i povećanje dječjeg doplatka ključne su mjere u borbi protiv inflacije koje je jučer u Berlinu predstavio njemački ministar financija Christian Lindner iz liberalne stranke FDP. Njemačka se suočava s najvećom inflacijom u posljednjih 40 godina - u srpnju je iznosila 7,5 posto u odnosu na isti mjesec lani.

Stop ‘hladnoj progresiji’

Zbog poreznih olakšica ugrađenim u tzv. “Zakon o kompenzaciji inflacije” više novca na svojim računima trebalo bi imati 48 milijuna Nijemaca - svakom bi njemačkom radniku ove mjere trebale u prosjeku donijeti 193 eura mjesečno, kazao je financ-ministar Lindner.

Porezna olakšanja donesena su za sve čiji je godišnji prihodi manji od 62.000 eura bruto.

Od 1. siječnja 2023. neoporezivi iznos plaće povisit će se na 10.632 eura bruto, što je povećanje od 285 eura u odnosu na sadašnju vrijednost.

Od 1. siječnja 2024. neoporezivom dohotku pridodat će se 300 eura, osnovni dodatak tada će biti 10.932 eura.

Porezne stope su vezane uz stupanj inflacije, takozvane osnovne vrijednosti povećavaju se prema očekivanoj inflaciji. Najviša porezna stopa od 2023. više se neće računati na dohodak od 58.597 eura bruto godišnje, već se povećava 61.972 eura. Donja granica dohotka za najvišu poreznu stopu bit će od 2024. godine 63.515 eura.

Ovime se postiže da građani imaju veće prihode zbog rasta inflacije. Time se kompenzira učinak tzv. “hladne progresije”, odnosno efekta da u inflaciji porezno opterećenje raste iako zaposleni nemaju realno veću plaću. Iz mjera je isključena stopa “poreza na bogate” od 45 posto – osobito visoki prihodi i dalje će se oporezivati ovom stopom na godišnju bruto zaradu od najmanje 277.836 eura.

U prosjeku će radno aktivno stanovništvo sljedeće godine imati neto plus od 193 eura u odnosu na ovu godinu, pod uvjetom da im se prihodi ne mijenjaju, istakao je njemački ministar financija Christian Lindner.

Porezno rasterećenje na dohodak roditelja povećavat će se u dva koraka. Sada to rasterećenje iznosi 2730 eura bruto godišnje po roditelju, a do 1. siječnja 2024. porast će za ukupno 264 eura na 2994 eura.

Postupno će se povećavati i dječji doplatak koji će se tada odnositi i na obitelji s niskim primanjima koje ne plaćaju porez na dohodak. Za prvo troje djece bit će 233 eura po djetetu od 1. siječnja 2024. godine. Od četvrtog djeteta država će tada plaćati 250 eura.

Lindnerovi porezni planovi naišli su na kritike njegovih koalicijskih partnera. SPD i Zeleni pozivaju na ciljanu pomoć onima s niskim primanjima.

- Još jedan snažan poticaj ispravan je i neophodan, ali prvenstveno bi trebao biti usmjeren na ljude s malim i srednjim prihodima - rekao je Achim Post, potpredsjednik parlamentarne skupine SPD-a.

- Predložena povećanja osnovnog doplatka i dječjeg doplatka, iako idu u dobrom smjeru, nisu dovoljna - nastavio je Post. Ministar financija, pak, smanjenje poreza za građane vidi kao “načelo pravednosti” i upozorio je da bi njihov izostanak “bio opasan i za gospodarski razvoj”.

Sindikati kritiziraju

Kremlj je jučer objavio da je Rusija uništila njemački protuzračni tenk Gepard i sedam američkih raketa HIMARS

Najmanje 13 ljudi ubijeno je jučer u raketiranju u regiji Dnipropetrovsk, nedaleko NE Zaporižja

Smanjenje poreza za građane vidim kao načelo pravednosti. Njihov izostanak bio bi opasan i za gospodarski razvoj

njemački ministar financija

Savez njemačkih sindikata (DGB) požalio se da Lindnerov porezni koncept “ne ide dovoljno daleko”. Član uprave DGB-a Stefan Körzell objasnio je da je osnovni dodatak morao biti podignut na najmanje 12.800 eura kako bi se osigurala dovoljna olakšica za niže i srednje prihode.

- Umjesto toga, oni koji najviše zarađuju i bogati imaju koristi, iako imaju puno manje problema sa suočavanjem s trenutnim porastom cijena - rekao

• je Körzell.