Porez na ekstraprofit uvodi se do kraja godine, plaćanje u travnju

Nakon Bruxellesa, zeleno svjetlo za jače oporezivanje bogatih dala je i Europska središnja banka // Na udaru poreznih vlasti kod nas neće biti plaće ni pojedini oblici dohotka od kapitala, već dobit poduzeća ostvarena u ovoj godini

•

Snažnije oporezivanje bogatih, bilo da je riječ o ljudima koji dobro zarađuju ili kompanijama koje ostvaruju visoke prihode i dobit manje je loše rješenje od dodatnog zaduživanja država i povećanja deficita! Poruka je to Europske središnje banke, odnosno njezina glavnog ekonomista Philipa Lanea koju su jučer prenijeli svi europski mediji, a izrečena je u intervjuu austrijskom Der Standardu.

Pad plaća neminovan

Philip Lane ističe da ‘sa stajališta pravednosti, ali i iz makroekonomskih razloga’ Vlade trebaju pomagati kućanstvima i tvrkama koji najviše trpe zbog energetskih šokova. No dio te potpore treba financirati povećanjem poreza za bogatije.

– To mogu biti veći porezi za građane koji više zarađuju ili za industriju i tvrtke koje su visoko profitabilne unatoč energetskom šoku, kazao je Lane uz tvrdnju da je financiranje pomoći pogođenima višim porezima manje inflatorno od povećanja deficita. Jednako je teška i njegova poruka da će radnici ‘neko vrijeme’ morati prihvatiti pad realnih plaća kako bi se svi skupa izborili sa inflacijom.

Tako je, nakon Bruxellesa, i iz Frankfurta stiglo zeleno svjetlo za jače oporezivanje bogatih, što god da se pod tim misli. Europska komisija u svojim je istupima uglavnom spominjala dodatno oporezivanje ekstraprofita energetskih kompanija, no nigdje ne stoji da se krizni porez neće širiti i na druga područja. Nakon dodatnog poreza na energetske kompanije i banke, Španjolci, primjerice, najavljuju jače oporezivanje jedan posto najbogatijih u zemlji. Ne znaju se kriteriji i granica, no sama najava uzburkala je političke rasprave u toj zemlji, jer lijeva vlada podržava jači pritisak na bogate, dok desno orijentirane lokalne vlasti u španjolskim pokrajinama ukidaju poreze na najam stanova kako bi privukli turiste.

Dodatni porez uveli su još Mađarska, Italija i Belgija, ali pripremaju ga i ostale članice Europske unije, uključujući i Hrvatsku. Hrvatski ministar financija Marko Primorac kaže da se Hrvatska neće žuriti sa svojim rješenjem. Na udaru poreznih vlasti kod nas neće biti plaće ni pojedini oblici dohotka od kapitala, već dobit poduzeća, odnosno ekstradobit ostvarena u ovoj godini. Europska komisija već je postavila određeni okvir i po njihovoj sugestiji porez bi plaćale energetske tvrtke koje su u ovoj godini povećale dobit najmanje 20 posto u odnosu prosječnu dobit ostvarenu u prethodne tri ili četiri godine. Trećina te povećane dobiti išla bi državi. Porez na dobit za prethodnu godinu plaća se u travnju iduće godine, tako da hrvatska Vlada ima vremena za odluku i izmjenu zakona do kraja 2022. Rade se različite simulacije, od toga da porez na ekstradobit plaćaju samo energetske kompanije, do toga da ga plate sve tvrtke s povećanom dobiti. Domaći pravni stručnjaci i Ustavni sud nisu skloni selektivnom rješenju, pa je tako i na njihovu sugestiju Vlada Jadranke Kosor svojedobno uvela krizni porez od 2 posto svima s primanjima iznad 3 tisuće kuna te 4 posto na primanja iznad 6 tisuća kuna. Omraženi harač donio je 2010. godine državnom proračunu više od dvije milijarde kuna. Ako bi se išlo na slično rješenje i za tvrtke, Vlada bi odredila donju granicu prihoda i dobiti ispod koje se ne bi plaćao dodatni porez na dobit koji je sada 18 posto za velike i 10 posto za male poduzetnike.

Čini se da je to došlo i do poduzetnika čim je prvi čovjek HUP-a Mihael Furjan kazao da se boje uvođenja poreza na ekstraprofite.

– To ima smisla za energetski sektor koji uistinu ostvaruje ekstraprofite, no nas je strah onoga što će se dogoditi ostatku biznisa. Tko će procjenjivati je li profit rezultat inovacije ili dizanja cijena? Strah nas je jer ne znamo kako će te mjere izgledati, rekao je Furjan.

Trećina dobiti državi

Lani su domaće tvrtke koje posluju s dobiti ostvarile 62 milijarde kuna dobiti, od čega su najveće kompanije imale 20 milijardi kuna dobiti, mali poduzetnici 15 milijardi, mikropoduzetnici 14 milijardi i srednji 12 milijardi kuna. Sve zajedno, tvrtke su platile nešto manje od osam milijardi kuna poreza. Ina je, na primjer, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježila rast prihoda od 67 posto, rashoda od 57 posto te je imala trostruko višu dobit nego u istom razdoblju prošle godine, čime je državna naftna kompanija prvi i glavni kandidat za dodatni porez od nemalih 33 posto, kako sugerira • Europska komisija.

Vlade trebaju pomagati kućanstvima i tvrtkama koji najviše trpe zbog energetskih šokova. No dio te potpore treba financirati povećanjem poreza za bogatije Philip Lane,

glavni ekonomist ECB-a

Porez na ekstraprofit ima smisla za energetski sektor, no što će se dogoditi ostatku biznisa? Tko će procjenjivati je li profit rezultat inovacije ili dizanja cijena? Mihael Furjan,

čelnik HUP-a