Je li točna, i kako je izbjeći, prognoza ‘tri godine ovakvih cijena i imat ćemo Hitlera’

Što to pada, pada vlada - kao da pjevuši Orban osvrćući se po Europi, a pjevuši i Putin, jer to je karta na koju igra možda i više nego na djelomičnu mobilizaciju i prijetnju nuklearnim oružjem

Tri godine ovakvih cijena i imat ćemo Hitlera - prognozira neimenovani europski dužnosnik, citiran u nedavnom komentaru Financial Timesova europskog ekonomskog kolumnista Martina Sandbua.

Pobjednici izbora u Švedskoj i Italiji možda nisu taj Hitler, premda jesu stranke koje imaju svoje korijene u nacističkoj i fašističkoj prošlosti tih dviju zemalja, i premda možda postoji uzročno-posljedična veza između rasta cijena energenata i promjene vlasti, za koju Viktor Orban, trenutno najbolji Putinov prijatelj u Europskoj uniji, tvrdi da će se tek pretvoriti u domino-efekt.

Što to pada, pada vlada - kao da poluglasno pjevuši Orban osvrćući se po Europi, a pjevuši i Vladimir Putin, jer to je karta na koju igra možda i više nego na djelomičnu mobilizaciju i prijetnju nuklearnim oružjem.

Ta karta zove se nada da će zbog rastućih cijena energenata i inflacije građani dovoljnog broja država članica Europske unije natjerati svoje vlade da (u dovoljnoj mjeri) promijene stav prema sankcijama Rusiji. Da prekinu ili oslabe solidarnost s Ukrajinom. I da će to otvoriti vrata Putinovoj pobjedi.

Europski referentna cijena plina na nizozemskom tržištu (TTF) padala je posljednjih nekoliko tjedana, s 350-ak eura/ MWh na 195 eura/MWh, što je i dalje iznimno visoko, ali je olakšanje u odnosu na kraj kolovoza.

No, jučerašnje vijesti o velikom oštećenju, možda i sabotaži, na podmorskom plinovodu Sjeverni tok mogu ponovo lansirati te cijene uvis.

Možda se Putinu jednostavno nije sviđalo to što cijene plina u Europi padaju nakon što su dotaknule plafon, pa se sabotažom na Sjevernom toku pobrinuo da se plafon nastavlja probijati. To su sad samo spekulacije.

Ali ono što više nisu spekulacije, nego stvarna politička činjenica, je da sve više ljudi u Europi ne vidi kao primarni problem Putina, njegov rat i njegove agresivne postupke, nego krivi svoje vlade, Bruxelles i politiku geopolitičkog zapada.

Orban je to verbalizirao u obraćanju mađarskom parlamentu u ponedjeljak. “Dramatičan rast cijena energije nije rezultat ekonomije, nego politike.

Preciznije, političkih odluka donesenih u Bruxellesu”, tvrdi Orban i - s tezom da je u energetici Europa patuljak, a Rusija div - dodaje: “Prvi put vidim da patuljak nameće sankcije divu”.

Hrvatska je između dva politička laboratorija mađarskog i talijanskog - koji mogu utjecati na razvoj političke situacije i puno šire u Europskoj uniji, a mogu inspirirati i prve susjede

Po njemu, invazija koju je Rusija pokrenula protiv Ukrajine zapravo je “lokalni rat”, koji se samo zbog ekonomskih sankcija zapada pretvorio u “globalni ekonomski rat”, od kojeg Europljani trpe štetu. “Države Europe danas plaćaju sankcijama izazvanu premiju na naftu, prirodni plin i struju”, tvrdi Orban i najavljuje da će Mađarska biti prva zemlja koja će, na “nacionalnim konzultacijama”, građane pitati slažu li se s tom politikom sankcija EU protiv Rusije.

Ne spominjemo sve te Orbanove zamisli zato što su točne, pametne i pogađaju samu bit. Na ovom ih mjestu često kritiziramo i razgolićujemo.

Nego zbog toga što se Hrvatska danas nalazi između dva politička laboratorija - mađarskog i, od prekjučer, talijanskog - koji mogu utjecati na razvoj političke situacije i puno šire u Europskoj uniji, pa mogu inspirirati i prve susjede. Teza “tri godine ovakvih cijena i imat ćemo Hitlera”, ako je točna, vrijedi i za hrvatsku političku scenu. Ne samo za europsku, odnosno scenu Europske unije (jer i Moskva je Europa, a u Moskvi već imamo Hitlera našeg doba).

Koji je najbolji način da se to izbjegne? Nema jednog čarobnog sastojka, prije će biti da je to recept s kombinacijom sastojaka, ali očito još ne smućkan recept.

Na biračima je da svoju ulogu u funkcioniranju demokracije shvate što odgovornije, da budu što konstruktivniji, a ne što destruktivniji ili što nezainteresiraniji u procesu biranja i smjenjivanja svojih izabranih predstavnika.

Na izabranim političarima je da učine sve da ne dopuste katastrofu koja prijeti. To je lakše reći, nego provesti u djelima. Ali, za početak, možda je jedno od rješenja ograničavanje veleprodajnih cijena plina.

Hrvatska je, uz Italiju i još deset zemalja, ovih dana potpisala pismo kojim od Europske komisije traži da uobliči takav prijedlog i stavi ga na stol, kako bi se izglasao bez odgode.

Protivnici ideje, među kojima je i Mađarska, zasad to sprečavaju tvrdnjama da će ograničavanje cijene plina stvoriti nestašicu, nesigurnost opskrbe, jer će Rusi prestati slati one količine plina koje još

• šalju.