Određuje se sudbina Izetbegovića i Dodika, ali i opstanak Hrvata

Unatoč tome što je podržavaju sve hrvatske stranke, upitno je može li Borjana Krišto dobiti više glasova od Željka Komšića

Bosna i Hercegovina u nedjelju izlazi na redovite izbore koji donose brojne nepoznanice. Država je u stalnoj političkoj i institucionalnoj krizi, ekonomska situacija daleko je od dobre, unutarnji odnosi nisu uređeni, a na stanje u BiH sve više se odražavaju i globalna kretanja, uključujući zaoštravanje odnosa između Zapada i Rusije.

Iza Bećirovića 10 stranaka

Ipak, najviše pozornosti prije, a i tijekom predizborne kampanje, privuklo je pitanje izborne reforme, na kojoj su posebno inzistirali Hrvati. U pokušaju da se osigura legitimno nacionalno predstavljanje u jedinim institucijama predviđenim za to – Predsjedništvu BiH i državnom i federalnom Domu naroda, SAD i EU organizirali su brojne pregovore političkih stranaka Bošnjaka i Hrvata, ali dogovora nije bilo. Tako da i na ovim izborima postoji realna opasnost da brojniji Bošnjaci izaberu Hrvatima njihova člana Predsjedništva BiH, ali i preuzmu trećinu hrvatskih mjesta u Domu naroda Parlamenta FBiH i tako istisnu Hrvate iz uspostave izvršne vlasti.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt navodno je planirao iskoristiti svoje ovlasti i nametnuti rješenje koje će onemogućiti ili otežati izborni inženjering u Domu naroda, ali je od toga, čini se, odustao pod pritiskom bošnjačke politike i javnosti. Hoće li Schmidt nakon izbora intervenirati nitko ne zna, ali nereformirani izborni zakon doveo je do toga da su Hrvati i ovaj put morali žrtvovati pluralizam i na izborima nastupiti u jednoj koaliciji – HNS. Procjena je da samo masovnim izlaskom i bez rasipanja glasova Hrvati mogu izbjeći isključivanje iz buduće vlasti na federalnoj i državnoj razini.

Usprkos tomu što je podržavaju gotovo sve hrvatske stranke, upitno je može li Borjana Krišto dobiti više glasova od Željka Komšića, koji po četvrti put, dominantno bošnjačkim glasovima, želi do pozicije hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Kampanju zasniva na širenju straha od “trećeg entiteta”, od srpsko-hrvatskog savezništva, priči o građanskoj državi, sukobu s hrvatskim državnim vrhom pa i uvjeravanjem Bošnjaka da im dio međunarodne zajednice priprema ulogu “europske Palestine”.

Pitanje je koliko će takvom kampanjom Komšić pokupiti iz bazena bošnjačkog biračkog tijela, za koje se grčevito bore Bakir Izetbegović iz SDA i Denis Bećirović iz SDP-a. Njih dvojica vode mrtvu utrku za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Izetbegović ima jaku potporu unutar Islamske zajednice i moćnu stranačku infrastrukturu, dok Bećiroviću šanse podiže to što ga je uz SDP formalno podržalo još deset stranaka.

Iako malo poznat izvan BiH, 46-godišnji Denis Bećirović zapravo je politički veteran. Sveu

čilišni je profesor, ali se u životu uglavnom bavio politikom. U više navrata biran je za zastupnika u parlamentu, a na prošlim je izborima također bio kandidat za člana Predsjedništva BiH. Porazio ga je SDA-ov kandidat Šefik Džaferović, ali tada Bećirović nije iza sebe imao podršku tolikog broja stranaka kao danas. Usprkos tom golemom političkom iskustvu, napravio je nekoliko gafova u kampanji, što bi ga, uz nepouzdanost biračkog tijela stranaka koje su ga formalno podržale, moglo koštati izborne pobjede. Lako bi se moglo dogoditi da pobjednika odluči treći bošnjački kandidat, Mirsad Hadžikadić. Taj sveučilišni profesor, povratnik iz Amerike, nastoji se predstaviti kao alternativa i Izetbegoviću i Bećiroviću, ali mu ankete ne daju više od pet posto glasova. Onaj od dvojice favorita kojima Hadžikadić “otkine” manje glasova mogao bi biti pobjednik izbora.

Za srpsko mjesto u Predsjedništvu BiH nadmeću se aktualna predsjednica Republike Srpske i bliska suradnica Milorada Dodika, Željka Cvijanović, i Mirko Šarović, predsjednik SDS-a i jedan od najiskusnijih političara u BiH. Iako neke ankete pokazuju drukčije, Cvijanović ima ulogu favorita. Baš kao i Dodik koji se natječe za predsjednika RS-a protiv oporbene kandidatkinje Jelene Trivić. Dodik i Cvijanović imaju prešutnu potporu vlasti u Beogradu, Srpske pravoslavne crkve, ali i službene Moskve. Imajući u vidu prorusko raspoloženje u RS-u, Putinova potpora ima itekakav značaj uoči izbora. Naravno, ni oporba, koju predvodi SDS, stranka koju je utemeljio ratni zločinac Radovan Karadžić, ne vodi antirusku kampanju, ali se teško može nositi s Dodikom, koji vješto koristi blizak odnos s Putinom.

Preglomazne koalicije

Iako simbolički važno, Predsjedništvo BiH nema ključnu ulogu u upravljanju državom. Zato je itekako važno kakav će biti odnos snaga u državnom, entitetskim pa i županijskim parlamentima. Sustav uspostave vlasti i donošenja odluka prilično je kompliciran pa je izgledno da će i na državnoj i na entitetskoj razini morati biti formirane koalicije od najmanje tri, a vjerojatno i više stranaka. Njihova funkcionalnost upitna je, kako zbog mogućeg pokušaja izbacivanja hrvatskih predstavnika iz vlasti, tako i zbog potpuno suprotnih stavova o budućnosti BiH.

Komšić širi strah od ‘trećeg, hrvatskog entiteta’ i uvjerava Bošnjake da im se priprema uloga ‘europske Palestine’