Večernji list

Danas se knjige pišu i filmovi snimaju samo da bi ih otkupio Netflix

Sa spisateljem i vizualnim umjetnikom razgovarali smo uoči njegova nastupa u Booksi na Reviji malih književnosti posvećenoj Islandu

Tia Špero

Revija malih književnosti u Booksi uvijek je jedan od najljepših književnih događaja – čarobni prozor u neke druge svjetove, kulture i književnosti, u koje inače gotovo nikada ne bismo uspjeli zaviriti. Ove godine to je Island, s kojeg nam od 27. do 29. rujna u Zagreb dolazi čak deset pisaca i spisateljica. Jedan od njih je i Ragnar Helgi Ólafsson, pjesnik, pisac, vizualni umjetnik i osnivač neobične izdavačke kuće koja knjige objavljuje – i spaljuje – samo pod punim Mjesecom. Sa svestranim Islanđaninom popričali smo prije njegovog razgovora i čitanja koje se u Booksi održalo sinoć.

Svi smo upoznati s problemima malih tržišta, jezika i književnosti, ali zanima me što vi mislite koje su pozitivne strane stvaranja u “maloj književnosti”?

Za mene osobno mala književnost inherentno je povezana s malom jezičnom zajednicom. Problemi su evidentni, a uglavnom se očituju po pitanju distribucije (široj, neislandskoj publici) i činjenice da je vrlo teško živjeti od pisanja ili bilo koje druge vrste umjetničkog rada u malenoj zajednici ili, kako bi neki rekli, na malom tržištu. Istodobno, pozitivne strane umjetničkog rada u maloj zajednici apsolutno postoje. U takvim se situacijama rađa osjećaj zajedništva između umjetnika, ali i osjećaj odgovornosti da se zajednicu njeguje i njoj pridonosi. Zadaća umjetnika prestaje biti tek pisanje poezije ili romana, oni preuzimaju aktivnu ulogu u zajednici, organizaciji čitanja, izvedbi, izdavaštvu... To je, mislim, najbolja stvar koju ta “malenkost” donosi, ljudi si međusobno pomažu i, što je vrlo važno, tu su jedni za druge.

Jesu li naši mali jezici i književnosti ugroženi u današnjem angliciziranom svijetu? U jednom ste intervjuu kazali kako na Islandu postoji jaka veza između jezika i nacionalnosti, koja je dovela do inicijativa da se jezik očisti od stranih riječi. Jesu li takvi pokušaji uzaludni?

Ovo je jedan od najkompleksnijih problema s kojima se danas suočavamo. Buldožer američkog engleskog jezika i kulture prijeti raskopati sve pješčane dine i cvjetne gredice diljem svijeta. Kao što pišem u svojoj knjizi “Biblioteka moga oca”, sve nove tehnologije sa sobom donose i novi način života. Internet, mobiteli, sve su to novi i korisni alati, ali nisu bezazleni. Lingua franca tih novih tehnologija je engleski jezik, a njima dominira američki sadržaj, namećući svoju ideologiju. Primjerice, postavljanje novog suca na američkom Vrhovnom sudu ili policijsko nasilje u Michiganu uzrokuje ekstreman stres ljudima diljem svijeta, čak

Kultura

hr-hr

2022-09-28T07:00:00.0000000Z

2022-09-28T07:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/282093460613149

Vecernji List