Hrvatska je rasla brže od prosjeka, ali i dalje nedovoljno

EU je u inovacijama prestigla Japan, ali i dalje postoji velik jaz unutar EU

Uspješnost Europske unije u području inovacija od 2015. porasla je 10 posto, govore najnoviji podaci. U usporedbi s 2021., uspješnost u području inovacija poboljšala se u 19 država članica. Usporedba s prosjekom EU pokazuje pak kako globalni konkurenti kao što su Australija, Kanada, Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države i dalje imaju prednost u području inovacija u odnosu na EU. Međutim, EU u području inovacija dostiže te zemlje i 2021. nadmašila je Japan, izvijestili su iz Europske komisije.

I dalje postoji jaz u inovacijama unutar Europske unije. Grupe učinka obično su geografski koncentrirane, pri čemu su lideri inovacija i najjači inovatori smješteni u sjevernoj i zapadnoj Europi, a većina umjerenih inovatora i inovatora u usponu u južnoj i istočnoj Europi. Učinkovitost nacionalnih inovacijskih sustava EU mjeri se prema indeksu inovacija, odnosno kompozitnom pokazatelju 32 sastavnice. A ovogodišnji pokazuje napredak prema referentnoj 2015. kao i poboljšanje spram prošle godine. Na temelju rezultata iz 2022. države članice podijeljene su u četiri izvedbene skupine uspješnosti: lidere u inovacijama (uspješnost je iznad 125 posto prosjeka EU), jaki inovatori (između 100 posto i 125 posto prosjeka EU), umjereni inovatori (između 70 posto i 100 posto prosjeka EU) i inovatori u nastajanju (usponu) (ispod 70 posto prosjeka EU). Švedska je i dalje najbolja u EU, dok su ostali lideri Belgija, Danska, Nizozemska i Finska. U usporedbi s prošlogodišnjim izdanjem, tri su zemlje promijenile skupinu učinka. Nizozemska je postala lider u inovacijama, Cipar jak inovator, a Estonija umjeren inovator. Njemačka, Irska, Francuska, Cipar, Luksemburg i Austrija jaki su inovatori, s učinkom iznad prosjeka EU. Češka, Estonija, Grčka, Španjolska, Italija, Litva, Malta, Portugal i Slovenija umjereni su inovatori. Bugarska, Hrvatska, Letonija, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka su inovatori u usponu, odnosno na začelju kolone jer im je prosjek ispod 70 posto onog EU.

Dakle, prema Europskoj ljestvici uspjeha u inovacijama za 2022., Hrvatska se ponovno nije iskazala. Tek smo na 22. mjestu od 27 zemalja članica Europske unije te smo i dalje daleko od prosjeka EU. Nije posebno iznenađenje što smo gotovo na začelju kolone, ipak tješi činjenica, a naglasila je to i Europska komisija, da je u promatranom razdoblju od 2015. do 2022. Hrvatska ostvarila značajan rast u ukupnom rezultatu koji mjeri inovativnost zemlje ili učinak inovacija – rastao nam je

brže od prosjeka EU. Uz Poljsku, Hrvatska je, kažu iz Europske komisije, sa 66,5 posto tik pred ulaskom u napredniju skupinu zemalja.

Hrvoje Balen, predsjednik Udruge ICT pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, komentirao je hrvatske rezultate te istaknuo:

– Što se tiče Hrvatske, podaci kažu da smo od 2015. rasli dosta brže od prosjeka, ali da smo prilično usporili u posljednjih godinu dana, što nam onda donosi stagnaciju u najnižoj skupini inovatora. Optimistično gledano, ohrabruje činjenica da je hrvatski privatni sektor, i to u segmentu inovacija malih i srednjih poduzeća (indikator “Innovators”), iznad prosjeka EU, što znači da kod menadžmenta i uprava poduzeća postoji svijest o globalnoj konkurentnosti, i to svakako treba iskoristiti daljnjim poticanjem istraživanja, razvoja i inovacija putem donošenja nove Strategije pametne specijalizacije koja će otvoriti daljnji razvoj digitalnih proizvoda i platformi, a pogotovo i značajnim rasterećenjem rada kako bismo zadržali u Hrvatskoj naše talente.

Gledano po drugim indikatorima, jedan od najvećih utega koji nas drži među najlošijima su ljudski potencijali (indikator “Human Resources”). To se neće popraviti ako Vlada nastavi ignorirati da i ove godine imamo čak 11.000 nepopunjenih mjesta na hrvatskim fakultetima, a ne poduzimamo korake koje predlažu socijalni partneri, tj. ne uklanjamo prepreke za privlačenje stranih studenata, na što smo upozoravali nekoliko puta, kao HUP, ali i kao privatne obrazovne institucije – ističe Balen te nastavlja: – Pogledamo li ostale indikatore, sasvim je jasno zašto se zalažemo i za brze promjene Zakona o poticanju ulaganja koji bi dodatno potaknuo privatne investicije malih i srednjih poduzeće kojima su trenutni pragovi poticanja previsoki, a realno gledajući, EU fondovi, koliko god izdašni bili, ne mogu ni u jednoj ekonomiji nadomjestiti privatne investicije. Nažalost, mi kao ekonomija jako zaostajemo po pitanju poticanja privatnih investicija i to se vidi po tome da smo prema privatnim investicijama kao udjelu BDP-a u zadnjoj trećini članica EU, dok smo po udjelu javnih investicija kao udjelu BDP-a drugi. Nažalost, te su stvari jako povezane, tj. jedna se događa nauštrb druge. Kolika je važnost inovacija za rast gospodarstva, govori vrlo jasno činjenica da tvrtke koje investiraju više u istraživanje i razvoj tako stvaraju vlastite proizvode, platforme i intelektualno vlasništvo. To je jedini put za ostvarivanje veće dodane vrijednosti, koja se zatim može preliti u veću zastupljenosti izvoza, više brutoplaće zaposlenika, povećanje investicija, što je sve u konačnici važno kako bismo imali kvalitetnije zdravstvo, obrazovanje ili mirovinski sustav – ističe Balen. Hajdi Ćenan, predsjednica udruge CroStartup, o stanju Hrvatske na ljestvici kaže:

– Hrvatska je, nažalost očekivano, pri dnu ljestvice, u kategoriji “emerging innovators”. Međutim, kategorije koje su na razini ili čak znatno iznad prosjeka EU i koje nas “vuku” na čelo te kategorije – pojava i ulaganja od strane VC fondova u sve veći broj tvrtki koje su razvile inovativna rješenja, suradnja SME inovativnih tvrtki, stopa zaposlenosti u inovativnim kompanijama, prodaja inovativnih rješenja – pokazuju snažan rast i utjecaj hrvatskih IT i startup tvrtki koje su, čak i prema riječima EU, ključni pokretači inovativnosti – ističe Hajdi Ćenan i nastavlja: – Naravno, ti rezultati bili bi puno bolji kada bi postojao ekosustav koji podupire inovativnost, drugim riječima kada bismo povećali udio ljudi s visokim obrazovanjem ili, primjerice, Vladine potpore za ulaganje u istraživanje i razvoj tvrtki, koje su trenutačno samo na razini 6,2 posto EU prosjeka (usporedbe radi, u Velikoj Britaniji, europskoj državi s najvećim brojem jednoroga, on je na 183,4 posto prosjeka EU!). Uza sve to, postoji još niz aktivnosti i poteza za koje se zalaže cijeli hrvatski IT i startup sektor, a koji bi pomogli u razvoju i rastu inovativnosti i njena zadržavanja, kako kroz ljudski kapital koji se neće iseliti, tako i kroz tvrtke koje će zadržati sjedišta u Hrvatskoj – smanjenje doprinosa na plaće, uvrštenje IT sektora u Strategiju pametne specijalizacije, porezne olakšice na investicije u startupe. – Svakako treba primijetiti da je EU u ovom trenutku, ali i po daljnjim stopama rasta, drugi najveći inovacijski ekosustav u svijetu, odmah iza Kine. Dakle, EU je najbolje društvo i okruženje u kojem želimo biti i od kojeg možemo učiti kako se dalje razvijati – smatra Balen i poručuje: – Umjesto zaključka, usporedit ću naš dolazak u EU, eurozonu i Schengen s dolaskom na vrhunsko sveučilište gdje možete učiti od najboljih. Potrebno je slušati i prihvaćati što vam najbolji kolege i mentori govore te pratiti kako se oni ponašaju. Mi kao članica redovito dobivamo preporuke u obliku izvješća Europskog semestra. Ako ne počnemo raditi što nam kažu najbolji kolege, mentori i profesori, pitanje je zašto smo došli na sveučilište?

Inače, kada je riječ o EU, u sklopu Nove europske inovacijske agende, prihvaćene u srpnju 2022., Komisija će se usredotočiti, kažu, na premošćivanje inovacijskog jaza u EU i pozicioniranje Europe kao vodećeg igrača u globalnom inovacijskom krajoliku. Upravo putem ljestvice i analize uspješnosti EU procjenjuje relativne snage i slabosti u nacionalnoj izvedbi inovacija te pomaže zemljama da identificiraju područja kojima se trebaju pozabaviti, podržavaju razvoj politika za poboljšanje inovacija u Europi i informiraju kreatore politike u globalnom kontekstu koji se brzo razvija. Štoviše, istraživanje i inovacije bili su ključni dio koordiniranog odgovora EU na krizu izazvanu koronavirusom, podupirući i održiv i uključiv oporavak Europe.

Mariya Gabriel, povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, izjavila je prilikom objave najnovijih rezultata: – Predanost Europe inovacijama vidljiva je u stalnom poboljšanju uspješnosti u području inovacija. Kako bi se poduprli europski inovacijski kapaciteti, Obzor Europa promiče izvrsnost i podupire vrhunske istraživače i inovatore u pokretanju sustavnih promjena potrebnih za osiguravanje zelene, zdrave i otporne Europe. Europska ljestvica uspjeha u inoviranju za 2022. pokazuje važnost uspostave paneuropskog inovacijskog ekosustava. Nedavno donesen Novi europski inovacijski program stavit će Europu na čelo novog vala tehnoloških inovacija i osigurati da inovacije dopru do svih regija Europe, uključujući ruralna područja. Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton izjavio je: – Autonomija i konkurentnost Europe ovisit će o našoj sposobnosti da postanemo tehnološki i komercijalni predvodnik u strateškim područjima kao što su svemir, obrana, vodik, baterije, čipovi, kvantno računalstvo i računalstvo visokih performansi. Europski inovacijski program, naša potpora novoosnovanim poduzećima i inovativnim MSP-ovima, industrijskim savezima ili važnim projektima od zajedničkog europskog interesa već su doveli do vrlo inovativnih projekata diljem Europe. Tako svoju znanstvenu izvrsnost pretvaramo u tehnološko i industrijsko vodstvo te kvalitetna radna mjesta u Europi.

Smanjenje doprinosa na plaće, uvrštenje IT sektora u Strategiju pametne specijalizacije, porezne olakšice na investicije u startupe, pomogle bi boljim rezultatima Hrvatske