Večernji list

U jednom danu više dojava o bombama nego u 10 mjeseci

Ivana Jakelić

Hrvatska policija imala je izuzetno naporan dan u ponedjeljak, koji je srećom i po njih i po građane, okončan sretno. Jer počeo je s prijetećim porukama o podmetnutim eksplozivnim napravama, a takve dojave zabilježene su na području 18 od 20 policijskih uprava u Hrvatskoj.

Sudovi i trgovački centri

Na koncu tog za policiju i građane stresnog dana, Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, kazao je da je policija taj dan zaprimila 93 anonimne dojave, ispostavilo se sve lažne, o eksplozivnim napravama. Od te 93 dojave, 55 se odnosilo na pravosudne objekte, a 38 na trgovačke centre. I sve su se morale provjeriti.

A koliko je to opsežan posao bio, svjedoče i statistike MUP-a iz kojih proizlazi da je cijele 2021. policija zaprimila 27 anonimnih dojava o postavljenim eksplozivnim napravama, dok je u prvih deset mjeseci ove godine policija zaprimila ukupno 56 takvih dojava. Drugim riječima, policija je više anonimnih dojava o postavljenim eksplozivnim napravama imala u samo jednom danu no u svih deset mjeseci ove godine!? Nadalje, u MUP-u kažu da su provjerama utvrdili da su sve ovogodišnje anonimne dojave o postavljenim eksplozivnim napravama bile lažne. Ta se djela, zakonski kvalificiraju kao lažne uzbune za što je zapriječena kazna i do tri godine zatvora. Od ovogodišnjih anonimnih dojava zaprimljenih u prvih deset mjeseci, njih 41 su na koncu kvalificirane kao lažne uzbune, a pohvalno je što je policija pronašla počinitelje u 31 slučaju te ih vodi kao razriješene. Iz tog su podatka izvukli i profil počinitelja, pa tako navode da se radi o osobama starim između 29 i 30 godina te da su im mete do sada, bile škole, trgovački centri i sudovi.

Policija se u svojim statistikama, barem ovima koje za sada ima, ne bavi motivima, no dok to nije poprimilo masovne razmjere, motiv je bio predvidljiv. Odgoda nastave, kada su škole bile u pitanju ili rasprave kada su sudovi bili u pitanju. Što se tiče trgovačkih centara, za jedan slučaj u Zagrebu od prije nekoliko mjeseci se zna da je evakuaciju trgovačkog centra izazvao zaštitar, koji je tijekom radnog vremena htio na kavu s djevojkom koja mu se sviđa!?

Trgovački centri malo su češća meta ovakvih dojava postali posljednjih mjeseci i to ne samo u Hrvatskoj već i u cijeloj regiji. Neki stručnjaci za sigurnost smatraju da je svrha takvih dojava širenje panike, a neki to zovu i vrstom hibridnog rata, pa u njemu vide produžene prste Rusije koja, navodno, tako pokušava izazvati paniku diljem Europe zbog potpore Ukrajini. Ima li u tim tvrdnjama istine, teško je reći prije no što se počinitelji otkriju, što nije lak posao. Ministar Božinović je u izjavi za medije kazao kako policija zna s kojih su servera te iz koje zemlje poslane 93 anonimne dojave zaprimljene u ponedjeljak, no o detaljima nije htio govoriti.

U istragu je uključen i Europski protuteroristički centar.

Iako ovakve dojave mogu biti zastrašujuće, za građane su umirujuće tvrdnje iz MUP-a da su anonimne dojave u kojima se potvrdi da se uistinu radi o eksplozivnoj napravi dosta rijetke. No naglašavaju da policija i, po potrebi, druge službe “poduzimaju sve potrebne mjere i radnje kako bi potvrdile, odnosno opovrgnule navode anonimne dojave te se nijedna dojava ne odbacuje olako”.

I tu dolazimo do potencijalnog problema za policiju. Jer iako se dojave gotovo uvijek pokažu lažnima, pitanje je može i policija doista detaljno pregledati veći broj objekata istovremeno. To se posebno odnosi na trgovačke centre u kojima je protočnost ljudi velika pa osim o protueksplozivnom pregledu treba voditi računa i o što bržoj i sigurnijoj evakuaciji posjetitelja i zaposlenika. Zbog toga neki sigurnosni stručnjaci upozoravaju da trgovački centri moraju imati dobro razrađene planove za ovakve situacije, prema kojima se točno zna što tko, kada i kako radi. Sudovi su u malo povoljnijoj sigurnosnoj situaciji, jer su oni pod 24-satnom zaštitom, na njih se ne može ući bez detaljne kontrole te je uistinu mala vjerojatnost da bi se nešto neopaženo moglo unijeti ili sakriti unutar zgrada sudova.

Testiranje sustava

No neki sigurnosni stručnjaci upozoravaju i da ovakve masovne dojave mogu biti neka vrsta počiniteljeva testiranja sustava, odnosno praćenje reakcija mjerodavnih službi.

Koja je od ovih teza točna, sa sigurnošću se neće znati dok se ne otkrije počinitelj, a s njim i njegovi motivi. Dosadašnje iskustvo iz ovakvih situacija uglavnom kaže da su počinitelji osobe koje su frustrirane nečim te koji ovakvim dojavama pokušaju riješiti neki svoj problem.

Nekada je riječ i o psihički bolesnim osobama, dok se nekada može raditi o osobama koje svjesno žele širiti paniku ili se pak u svojim akcijama vode nekim ideološkim, vjerskim ili kriminalnim motivima. Osim pojedinačnih počinitelja, iza ovakvih dojava mogu stajati i dobro organizirane hakerske skupine, koje mogu raditi ili samostalno ili po nalogu neke države.

Neki stručnjaci za sigurnost smatraju da je svrha takvih dojava širenje panike, a neki to zovu vrstom hibridnog rata

im poslužiti za ove poslove. Ovakve združene policijske akcije provode se već osmi put, a ovaj put su u toj akciji osim europskih policija sudjelovale i policije Kolumbije, Singapura i Australije. U Europolu kažu da je Europska akcija protiv novčanih mula (EMMA) najveća internacionalna operacija te vrste koja je iznikla iz ideje da je dijeljenje informacija ključno u borbi protiv složenih modernih zločina. Osim što je uhićeno 2469 osoba, pokrenuto je i 1648 kaznenih istraga te je identificirano 4089 prevarnih transakcija u kojima je onemogućen prijenos 17,5 milijuna eura opranog novca. (ija)

Aktualno

hr-hr

2022-12-07T08:00:00.0000000Z

2022-12-07T08:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/281573769728143

Vecernji List