Kuhar koji je u požaru ostao bez prstiju postao IT-evac

Zbog manjka radne snage, poslodavci se sve više okreću zapošljavanju osoba s invaliditetom, a njih kvalitetno obučavaju u Centru za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb

Na spojenim prostranim radnim stolovima uredno složene hrpice crnih kutijica, sklapaju ih tri mlađe osobe sjedeći uokolo. U sobi s pogledom na zagrebački panoramski kotač tiha je radna atmosfera.

– Slažemo po sto kutijica za konac tvrtke Unitas, a onda te kutijice idu u veliku kutiju – objašnjava nam Slaven Krečak. – Ugodno je ovdje, čovjek se može “zagrijati” za posao i napraviti ga kako spada. Motivira, da. Prije sam radio u RIZ Odašiljačima i u Tisak paketu na slaganju reklamnog i promo materijala – ispričao nam je Slaven.

Uče radne navike

Uz Laru i Mirelu te Kristijana, Mihaela i Karla u susjednoj sobi, Slaven je jedan od korisnika Radnog centra u Centru za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb (CPRZ). Riječ je o ustanovi za organiziranje i izvođenje profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom (OSI), jednoj od četiri u Hrvatskoj pod resorom Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Ostale su u Osijeku, Rijeci i Splitu.

– Cilj nam je pripremiti osobu s invaliditetom za tržište rada, pronaći adekvatan posao koji ta osoba, s obzirom na poteškoće koje ima, može adekvatno obavljati te joj pružiti stručnu podršku da posao zadrži. Poslodavcu istovremeno pružamo stručnu podršku u procesu prilagodbe radne okoline osobi s invaliditetom – objašnjava nam Josip Držaić, ravnatelj CPRZ-a.

Kako bi osobi s invaliditetom olakšali integriranje u svijet rada, prema definiranim standardima provode 12 usluga profesionalne rehabilitacije, a u osmoj godini rada broje više od 3000 provedenih usluga i 2500 ljudi koji su kroz njih prošli. Pristup je individualan jer, s obzirom na teškoće svakog korisnika, cilj je da njegovo osposobljavanje i pronalazak posla budu dugoročno rješenje. Surađuju sa Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i cilj je da sve osobe s invaliditetom koje su evidentirane na HZZ-u prođu obradu u CPRZ-u (u RH ih je trenutačno oko 6300, u Zagrebu 1300).

Svaki korisnik dobije svog voditelja kroz postupak profesionalne rehabilitacije, a vrlo često potreban je i rad s obiteljima kako bi se prevladale sve poteškoće koje ometaju zapošljavanje i potpunu integraciju osobe s invaliditetom u društvo.

– S jedne strane kreiramo bazu rehabilitanata, a s druge bazu poslova za koje su poslodavci izrazili interes za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Cilj je realizirati kvalitetno i dugoročno spajanje mogućnosti i želja osobe s invaliditetom sa zahtjevima i potrebama poslodavca – opisuje Držaić.

Prvo se kreće s rehabilitacijskom procjenom razine radnih sposobnosti, znanja, vještina, radnih navika i profesionalnih interesa te socijalna anamneza i psihodijagnostika. Procijeni li se da osoba može u profesionalnu rehabilitaciju, iznimno važne su usluge Radnog centra i Virtualne radionice, pokrenute prošle godine, otkad ih je prošlo 20-ak korisnika. Upravo su Slaven i društvo s početka teksta polaznici Radnog centra, gdje se osposobljavaju za jednostavne manualne poslove (pakiranje čarapa, sklapanje kutijica itd.) – Ondje se simuliraju radni uvjeti, uče radne navike, komunikacija i sl. i polaznici su češće osobe s intelektualnim oštećenjima. U Virtualnoj radionici pripremaju se za administrativne i pomoćne računovodstvene poslove. Možemo se pohvaliti da su gotovo svi korisnici uspješno zaposleni na otvorenom tržištu rada ili u zaštićenim uvjetima u integrativnim radionicama – govori ravnatelj.

Itekako dobri radnici

Putem usluge Stručnog osposobljavanja na radnom mjestu korisnici se za rad osposobljavaju kod poslodavca u realnim uvjetima, s ciljem da ostanu raditi kod tog poslodavca. Osim toga, Centar provodi i uslugu procjene radne učinkovitosti na temelju koje poslodavci ostvaruju pravo na subvenciju plaće zaposlene osobe s invaliditetom.

– Važno je da postoje institucije u kojima se osobe s invaliditetom mogu osposobiti za rad jer iskustva pokazuju kako mogu biti itekako dobri radnici, no često im je potrebno dulje uvođenje u posao uz individualan pristup. Važno je prevladati predrasude i otvoriti što više poslodavaca prema zapošljavanju osoba s invaliditetom – ističe J. Držaić. Uslijed manjka radne snage, poslodavci se sve više okreću OSI, a Držaić navodi primjer mladog kuhara koji je u požaru ostao bez prstiju:

– Temeljnom dijagnostikom vidjeli smo da ima interesa za IT pa smo ga poslali na obuku za sistemskog administratora. Našli smo mu poslodavca kod kojeg je obavio kvalitetnu stručnu praksu i ostao tamo raditi, evo već četiri godine! đen i na novčanu kaznu od 90.000 kuna, a mora platiti i 10.500 kuna sudskih troškova. Jenkač je uvjetno osuđen na osam mjeseci zatvora uz rok kušnje od dvije godine, a mora platiti i novčanu kaznu od 50.000 kuna te sudske troškove od 10.500 kuna. Kistić je također osuđen na dvostruki uvjet, uvjetno osuđen na osam mjeseci zatvora uz rok kušnje od tri godine, te ima rok od godinu dana za vraćanje protupravno stečene imovinske koristi. I on je dobio novčanu kaznu od 30.000 kuna te mora platiti i 2000 kuna sudskih troškova. Pešić je uvjetno osuđen na devet mjeseci zatvora uz rok kušnje od dvije godine, a i on mora platiti 10.500 kuna sudskih troškova.

Josip Držaić: Gotovo svi korisnici uspješno su zaposleni na tržištu ili u integrativnim radionicama