Večernji list

Ukrajinci gađaju ciljeve u Rusiji istim dronom kakav je pao i u Zagrebu

Denis Romac

Na niz vojnih poraza ruske su snage odgovorile uništavanjem ukrajinske civilne infrastrukture, pokušavajući slomiti otpor Ukrajinaca uskraćujući im grijanje, struju i pitku vodu.

Pogođena baza Engels

A sada su im Ukrajinci očito odlučili uzvratiti, o čemu svjedoče zapanjujući napadi dronovima na ciljeve duboko u teritoriju Rusije, iako Kijev te napade službeno ne potvrđuje, s obzirom na to da ukrajinska strana nikad ne preuzima odgovornost za napade na ciljeve unutar Rusije.

Jučer je gorio treći ruski aerodrom, onaj u Kursku, stotinjak kilometara od ukrajinske granice, nakon što su dan prije Ukrajinci dronovima dugog dometa napali zračnu bazu Engels u kojoj je stacionirana ruska flota strateških bombardera Tupoljev T-95, koje Rusija koristi za napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, kao i bazu u Rjazanju, čak 700 kilometara od ukrajinske granice i samo 200 kilometara južno od Moskve.

Riječ je o strateškim uspjesima Ukrajine i dalekosežnim propustima ruske protuzračne obrane. Tako su se jučer pojavile snimke gustog crnog dima iznad aerodroma u Kursku, potvrđujući uspješnost ukrajinskog napada. Čini se da su u napadima korišteni dronovi sovjetske proizvodnje TU-141 - riječ je o istoj letjelici kakva je pala na Zagreb na početku rata u Ukrajini - koji imaju domet od oko 1000 kilometara, što znači da bi Ukrajinci mogli pogoditi i Moskvu, iako je malo vjerojatno da će u ovoj fazi rata to i učiniti. Ukrajincima je dovoljno da pokažu da su u stanju izbjeći rusku protuzračnu obranu i izvesti sofisticirane napade na ciljeve duboko unutar Rusije, što će imati snažan psihološki učinak na rusko stanovništvo, koje je dosad mislilo da je relativno zaštićeno od rata, koji se događa daleko od njih.

Osim toga, Ukrajinci paze da gađaju isključivo ruske vojne ciljeve, s obzirom na to da su ruske vojne baze legitimne mete, iako ruska strana te napade pokušava prikazati kao terorističke. Pritom valja naglasiti da su se Rusi u Ukrajini u isto vrijeme isključivo usredotočili na gađanje ukrajinske civilne infrastrukture. Zato ukrajinske napade na ciljeve unutar Rusije valja shvatiti kao vojni odgovor Kijeva na ruski pokušaj uništavanja ukrajinske civilne infrastrukture. Riječ je o izravnom napadu na baze u kojima su stacionirani bombarderi koji sudjeluju u kontinuiranim raketnim napadima na civilne ciljeve u Ukrajini, tako da ti napadi, osim što svjedoče o kreativnosti i osposobljenosti ukrajinske vojske, kao i nevjerojatnoj nesposobnosti ruske protuzračne obrane, nedvojbeno su opravdan i nužan odgovor na to što Rusija stalno krši ratno pravo. Ne zna se točno koliko dronova TU-141 Ukrajinci imaju u svojim oružanim snagama – napravljeno ih je ukupno 150 – no jasno je da će ti napadi, koji će se vjerojatno nastaviti, prisiliti Rusi juna p r e raspoređivanje svojih snaga unutar Rusije, što će onda i smanjiti rusku moć u Ukrajini, a to i jest glavni cilj Kijeva.

Militarizacija Pacifika

I dok nisu u stanju obraniti svoje vojne ciljeve kod Moskve, Rusi jačaju prisutnost u pacifičkoj regiji. Ruske snage rasporedile su mobilne raketne sustave na Kurilima, japanskim otocima koje su Sovjeti okupirali krajem Drugog svjetskog rata i nikad se s njih nisu povukli, a sada Rusi njihovom militarizacijom pokazuju da to i ne namjeravaju učiniti, tretirajući otočje isključivo kao vojnu bazu u okviru svoje pacifičke obrambene strategije, želeći držati na distanci američke pomorske snage, koje se često • približavaju ruskoj obali.

Ti dronovi imaju domet od oko 1000 kilometara, što znači da bi Ukrajinci mogli pogoditi i Moskvu

Svijet

hr-hr

2022-12-07T08:00:00.0000000Z

2022-12-07T08:00:00.0000000Z

https://vecernjilist.pressreader.com/article/281801402994831

Vecernji List