Bidenove subvencije gase radna mjesta na istoku EU

Šefovi država i vlada iz EU i zemalja zapadnog Balkana okupili su se jučer u Tirani na prvom zajedničkom summitu, nakon Zagrebačkog summita 2000., koji se održava izvan granica EU, u jugoistočnom susjedstvu. Prilika je iskorištena za održavanje tješnje suradnje između EU i zapadnog Balkana, za intenziviranje poruka, prvenstveno namijenjenih Srbiji, da kandidati za EU trebaju slijediti europsku politiku sankcija protiv Rusije, a državnici 27 članica Unije iskoristili su boravak na istom mjestu i za neformalne dogovore o odlukama koje ih u Bruxellesu čekaju ovog mjeseca: za Hrvatsku je među tim odlukama najvažnija ona o proširenju Schengena i o prijedlogu Europske komisije da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidatkinje za EU.

Izgubljeno strpljenje

U suncem okupanoj Tirani pojavio se, u pomalo pokislom izdanju, i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je u bizarnom telefonskom javljanju u središnji Dnevnik televizije Pink u četvrtak prošlog tjedna prkosno objavio da nipošto neće ići na summit u Tirani jer je beskrajno uvrijeđen zbog imenovanja dvoje kosovskih Srba, koje je nazvao “ološem”, u kosovsku vladu premijera Albina Kurtija, kojeg je Vučić nazvao “terorističkim ološem”. No, izgleda da su Vučića nagovorili i europski dužnosnici, ali i albanski premijer Edi Rama, koji s predsjednikom Srbije gaji vrlo bliske odnose, a koji nije mogao dopustiti da netko njemu blizak bojkotira “njegov” summit.

- Čini mi se da je uvijek bolje, i da je zato važno, a ne samo zbog prijateljstva s Albanijom, da je uvijek bolje biti za stolom. Jer, ako niste za stolom, onda ste na meniju, onda svi jedva dočekaju… - rekao je Vučić po dolasku na summit u Tirani, ne dovršivši rečenicu, tako da nije jasno što svi jedva dočekaju. I uz njega prisutnog - ili privedenog, kako se uzme - Srbija i njegovo ponašanje bili su “na meniju” kroz naglašavanje poziva da se Srbija uskladi sa zapadnim sankcijama protiv Rusije i da uskladi vizni režim s EU kako se ne bi događalo da migranti iz zemalja poput Indije i Tunisa ulaze u EU kao turisti iz Srbije. Napredak u pregovorima o proširenju ne može se dogoditi dok se Srbija ne uskladi u politici sankcija s EU, poručeno je Vučiću.

- Moramo vidjeti ne samo primjenu tehničkih uvjeta, nego i poštivanje međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima. Stoga preporučujemo vrlo čvrst stav prema ruskoj agresiji na Ukrajinu. Potpunu usklađenost sa sankcijama. Kad se to dogodi, podržat ćemo daljnji proces integracija - rekao je predsjednik Litve Gitanas Nauseda. Njegova izjava dočarava raspoloženje među baltičkim državama članicama i u Poljskoj: svi oni gube strpljenje sa Srbijom koja bi u EU, ali ne bi uvodila sankcije Rusiji. Predsjednica Kosova Vjosa Osmani najavila je da skoro podnošenje zahtjeva Kosova za članstvo u EU.

Hrvatska podržava davanje statusa kandidata Bosni i Hercegovini, rekao je premijer Andrej Plenković u Tirani, a istu poruku imao je i slovenski premijer Robert Golob. Obojica najavljuju da će ustrajati na tome da se to dogodi sljedeći tjedan.

Nijedna država članica nema rezervi prema ulasku Hrvatske u Schengen. Očekujem da ta odluka bude donesena u četvrtak Andrej Plenković,

hrvatski premijer

Orbán blokirao Ukrajinu

U Tirani se očekivao i neformalni razgovor članova Europskog vijeća (premijera i predsjednika 27 država članica) o tome što bi njihovi ministri unutarnjih poslova na sastanku u četvrtak u Bruxellesu trebali točno odlučiti o proširenju Schengena. Nema protivljenja nijedne države članice oko prijedloga proširenja Schengena na Hrvatsku, ali postoji protivljenje Austrije oko proširenja na Bugarsku i Rumunjsku, što je druga odluka.

- Što se tiče Hrvatske, ponovljeno je da niti jedna država članica nema nikakvih rezervi. Očekujem da ta odluka bude donesena u četvrtak - rekao je premijer Plenković po završetku summita.

Dok su premijeri i predsjednici bili u Tirani, u Bruxellesu se jučer odvijala prava drama, povezana s Mađarskom, na sastanku Vijeća EU u formatu ministara financija. Mađarska je službeno blokirala usvajanje financijske pomoći Europske unije za Ukrajinu tijekom 2023. u iznosu od 18 milijardi eura, kao i usvajanje globalno dogovorenog poreza za multinacionalne kompanije. Češka je, kao predsjedavatelj i c a Vijećem EU, na dnevni red sastanka uvrstila i odluku o odobrenju mađarskog nacionalnog plana oporavka i otpornosti, što bi Budimpešti otvorilo put prema isplati novca iz EU namijenjenog za oporavak od korona-krize. Nadali su se da Mađari možda neće blokirati prethodne dvije odluke, upravo zbog toga da bi dobili pozitivnu odluku o trećoj. No, kako je premijer Viktor Orbán i najavljivao proteklih dana, mađarsko protivljenje je ostalo i spriječen je plan europskog punjenja ukrajinskog državnog proračuna za 2023. godinu. Mađarska želi da ta financijska pomoć Ukrajini ide bilateralno, u aranžmanu svake države članice EU pojedinačno prema Kijevu, a ne kroz zajedničko zaduživanje na razini EU.

- Viktor Orbán zloupotrebljava veto kao nitko ranije. Jedino oko čega brine je očuvanje vlastite korupcije. EU će pronaći način da podrži Ukrajinu čak i bez Mađarske - komentirao je njemački euro parlamentarac Daniel Freund, jedan od žešćih Orbánovih • kritičara u Bruxellesu.

Njemački ministar financija Christian Lindner posljednji je europski dužnosnik koji je vladu američkog predsjednika Joea Bidena optužio da protiv Europske unije vodi trgovinski rat. Sve ozbiljnije nesuglasice između EU i SAD-a zbog subvencija američkim proizvođačima automobila pokazuju razdor između zapadnih saveznika. Ekonomisti pak naglašavaju da je glavna namjera Washingtona privući proizvodnju u SAD.

’EU sve beznačajnija’

– SAD je naš partner s kojim dijelimo mnoge vrijednosti, ali u isto vrijeme vodi enormno protek cionističke ekonomske politike – rekao je Lindner, inače zagovornik liberalizma koji se općenito protivi državnom protekcionizmu. Europski dužnosnici posljednjih nekoliko tjedana vrlo su glasni u kritikama SAD-a, a nedavno je isto tijekom posjeta Washingtonu rekao i francuski predsjednik Emmanuel Macron.

– Mislim da to nije u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije i nije u skladu s našim prijateljstvom – rekao je Macron.

Macron i Lindner referiraju se na subvencije koje je Bidenova vlada uvela u sklopu svog “Akta o smanjenju inflacije” koji je usvojen još u kolovozu. Biden je njime osmislio subvencije vrijedne 370 milijardi dolara koje će biti alocirane u proizvodnju vjetroturbina, solarnih planina, mikroprocesora te električnih automobila. Na j kontroverzni jaje mjera porezna olakšica od 7500 dolara za kupce električnih automobila, ali samo ako su proizvedeni u SAD-u (ili Meksiku te Kanadi, s kojima SAD ima potpisan trgovinski sporazum).

Biden želi zaštititi domaću proizvodnju, ali pravi mu je cilj zapravo privući europske tvrtke da otvore tvornice preko bare, tvrdi ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. To bi moglo voditi seljenju radnih mjesta u SAD, ali ne iz Bavarske, nego iz Češke, Slovačke ili Mađarske, u kojima mnogi europski proizvođači automobila sada imaju svoje pogone, ističe.

– Namjera SAD-a nije poboljšanje konkurentnosti američkih kompanija u odnosu na one iz drugih zemalja, već želi da europske tvrtke presele proizvodnju. Slično se nekada radilo u odnosu na Japan. Proizvođači će se u budućnosti morati prilagođavati – tvrdi Lovrinčević, koji smatra da EU ima ozbiljne probleme.

SAD je uveo subvencije kako bi proizvođači automobila otvarali tvornice preko bare, smatra Ž. Lovrinčević

– Velike kompanije donose dugoročne planove i sve im se manje čini da je EU budućnost zbog problema s opskrbom energijom na kontinentu, rata u Ukrajini te dodatnim nametima koje EU uvodi zbog zelene tranzicije. EU je iz dana u dan sve manje značajna – ističe Lovrinčević. Bruxelles je, po njemu, preokrenuo način funkcioniranja u odnosu na nekadašnji.

– Prije su lideri u različitim industrijskim sektorima imali ideje koje bi zatim političari uobličili u ideje, a danas bruxelleski birokrati donesu odluke i zatim očekuju da se ti lideri prilagode. Mislim da je EU zagrizla prevelik kolač – tvrdi. Uniji se, po njemu, događa fenomen Velike Britanije.

– Bio je to imperij koji je izgubio međunarodnu važnost jer se precijenio. Danas više ni britanska valuta ni britanska ekonomija nemaju pravu važnost. To bi se moglo dogoditi i s EU – smatra Lovrinčević.

SAD najavio promjene

Neki europski političari i dužnosnici žele da EU tuži SAD Svjetskoj trgovinskoj organizaciji jer je upitno jesu li subvencije u skladu s pravilima tog tijela koje regulira međunarodnu trgovinu. Tijekom Macronova posjeta SAD-u Biden je rekao da bi njegova vlada mogla donijeti određene “prilagodbe”.

– Postoje prilagodbe koje bismo mogli donijeti, a koje bi fundamentalno mogle olakšati europskim kompanijama da participiraju (u korištenju subvencija, op. a.). Nikada nisam želio isključiti ljude koji su s nama surađivali. To nije bila namjera. Opet smo u poslu, Europa je opet u poslu. I nastavit ćemo stvarati radna mjesta u Americi, ali ne na štetu Europe – rekao je prošlog • tjedna Biden.