Odnosi SAD-a i Kine dodatno potonuli zbog špijunskog balona

Američki državni tajnik Blinken odgodio put u Peking, dok Xijeva vlada naglašava da gradi “uzajamno povjerenje” s Putinom

Iako se u početku možda mogao činiti kao kuriozitet, a stanovnici Montane najprije su pomislili da se radi o neidentificiranom letećem objektu, kineski balon u američkom zračnom prostoru pretvorio se u ozbiljan obavještajno-diplomatski incident između dviju suparničkih sila, koji je američka strana iskoristila za dodatno zaoštravanje odnosa s Pekingom. Iako je kinesko ministarstvo vanjskih poslova nakon početnog oklijevanja potvrdilo da je misteriozni balon kineski, uvjeravajući pritom da nije riječ ni o kakvom špijunskom balonu i da na balonu nema instrumenata za prikupljanje obavještajnih podataka, nego da se radi o civilnom zračnom objektu namijenjenom meteorološkim istraživanjima, izražavajući žaljenje zbog incidenta i tvrdeći da Kina nema namjeru narušavati zračni ili kopneni prostor bilo koje zemlje – svaljujući pritom krivnju za nenamjerni incident na vjetar koji je balon odnio u američki zračni prostor – američka strana nije prihvatila ponuđeno objašnjenje Pekinga. Glasnogovornik Pentagona Patrick Ryder ističe kako je američka strana sigurna da je riječ o špijunskom balonu, zagonetno dodavši da više od toga ne može reći.

Još jedan balon?

Američki državni tajnik Antony Blinken ponašanje Kine označio je kao neodgovorno i neprihvatljivo djelovanje, o čemu je telefonski razgovarao s kineskim šefom diplomacije Wang Yijuom, kojemu je kazao da je prisutnost balona u američkom zračnom prostoru očito kršenje američkog suvereniteta i međunarodnog prava. Svijet očekuje od SAD-a i Kine da odgovorno upravljaju svojim odnosima, kazao je pokroviteljski Blinken podvlačeći da SAD to čini i da isto očekuje i od Kine.

Blinken je jučer trebao doputovati u Peking, ali je posjet zbog incidenta s balonom odgodio, ali ne i otkazao. Posjet će se realizirati “kada se za to steknu uvjeti”, a Washington i Peking zadržat će otvorene komunikacijske kanale. Blinkenov posjet bio bi prvi posjet na toj razini od 2018. godine, kada je u Pekingu kratko bio Trumpov državni tajnik Mike Pompeo, u čijem je mandatu i došlo do naglog pogoršanja američko-kineskih odnosa, što je kulminiralo trgovinskim ratom i jačanjem nepovjerenja i napetosti i na ostalim područjima. Kineski balon republikanci pokušavaju politički iskoristiti optužujući Bidenovu administraciju za slabost i nedovoljnu odlučnost prema Kini, dok bivši predsjednik Trump na društvenim mrežama predvodi veliku i bučnu skupinu koja javno poziva na rušenje balona. Iako su borbeni zrakoplovi spremni, u Pentagonu to i dalje ne žele učiniti, bojeći se da bi krhotine balona – koji je prema američkim medijima velik kao tri autobusa – mogle naškoditi nekome na tlu. Državni tajnik Blinken kaže da je prioritet balon ukloniti iz američkog zračnog prostora iako nije jasno kako će to ostvariti, a u Pentagonu tvrde i da su onemogućili naprave za prikupljanje obavještajnih podataka u balonu, ne objašnjavajući kako im je to pošlo za rukom.

Iz Pentagona poručuju i da je sličan kineski špijunski balon primijećen i iznad Latinske Amerike, bez navođenja preciznije lokacije, ali i da su slične balone prošle godine opazili i na drugim područjima, primjerice iznad Havaja i drugdje na Pacifiku. Iako su baloni kao sredstvo prikupljanja obavještajnih podataka najviše korišteni prije nekoliko desetljeća, u vrijeme hladnog i Drugog svjetskog rata, stručnjaci tvrde da baloni i danas imaju određene prednosti u odnosu na satelite, s obzirom na to da su jeftiniji i imaju mogućnost lebdenja iznad određene lokacije, a teško ih je i srušiti zato što sadrže helij, koji će u slučaju bušenja balona sporo curiti i balon neće eksplodirati.

Incident s balonom dodatno opterećuje ionako napete odnose Washingtona i Pekinga, koji su već dulje vrijeme u slobodnom padu. Trumpov trgovinski rat protiv Kine, koji je Bidenova administracija nastavila i dodatno zaoštrila, u međuvremenu se proširio i na druga područja. Američka strana nedavno je odlučila ograničiti izvoz opreme za proizvodnju čipova u Kinu, pokušavajući zaustaviti tehnološki uspon Kine. Sve se češće spominje i mogućnost rata, osobito nakon lanjskog nenajavljenog posjeta tadašnje predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu, kao i izjave predsjednika Joea Bidena da će SAD braniti Tajvan u slučaju kineske invazije, što je Peking iskoristio kao povod za demonstraciju sile oko Tajvana, koji Peking smatra svojim teritorijem.

Američki luk oko Kine

Američki general Mike Minihan ustvrdio je prije nekoliko dana da će Amerikanci zaratiti s Kinom 2025. godine, a Amerikanci su dodatno razbjesnili Peking kada su Filipini ovih dana Amerikancima odobrili “prošireni pristup” za četiri vojne baze na filipinskom teritoriju, u čemu kineska strana vidi pokušaj strateškog okruživanja Kine, s obzirom na to da se američki luk oko Kine sada proteže od korejskog poluotoka, preko Japana do Filipina. Kina uzvraća pojačavajući vojne aktivnosti u Tajvanskom tjesnacu i Južnokineskom moru, ali i zbližavajući se s Rusijom, o čemu svjedoči i jučerašnje priopćenje kineskog ministarstva vanjskih poslova, objavljeno usred incidenta s balonom. Iz Pekinga su poručili da nakon što se zamjenik ministra vanjskih poslova Kine Ma Zhaoxu sastao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom produbljuju “uzajamno povjerenje” s Rusijom.

Iz Pentagona poručuju i da je sličan kineski špijunski balon primijećen i iznad Latinske Amerike, no nisu naveli precizniju lokaciju